Laipelí
ʻIuniti 26, ʻAho 1: Kolose


ʻIuniti 26: ʻAho 1

Kolose

Talateú

Naʻe akoʻi ʻe he ʻAposetolo ko Paulá ko Sīsū Kalaisi ʻoku māʻolunga tahá (fakatuputupulangi, māʻongoʻonga, pe haohaoa) mo fakatokanga koeʻuhí ko e tokāteline halá. Naʻá ne poupouʻi ʻa e Kāingalotu ʻi Kolosé ke nau ʻofa ʻi he ngaahi meʻa fakalangí pea feinga ke fai ʻa e ngaahi ʻulungaanga ʻo Kalaisí. Naʻe toe fakahinohino foki ʻe Paula kinautolu ke nau ʻaloʻofa mo poto ʻi heʻenau feohi mo e niʻihi kehé.

Kolose 1–2

ʻOku akoʻi ʻe Paula ko Sīsū Kalaisi ʻoku māʻolunga tahá mo fakatokanga koeʻuhí ko e tokāteline halá.

ʻĪmisi
drawing, trees and roots

Fakakaukauloto ki ha fuʻu ʻakau ʻe ua ʻokú na lahi tatau—ko e taha ʻoku ʻikai loloto hono aká pea ko e taha ʻoku loloto hono aká. Ko fē ʻi he ongo fuʻu ʻakau ko ʻení ʻe ngali tō ʻo kapau ʻe hoko mai ha matangi mālohi? Ko e hā hono ʻuhingá?

ʻĪmisi
Elder Neil L. Andersen

Lau ʻa e fakamatala ko ʻeni ʻa Eletā Niila L. ʻEnitaseni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ʻo kumi ki he faʻahinga ʻahiohio ʻoku totonu ke tau tokanga ki aí: “Ko e meʻa ʻoku toe fakahohaʻa lahi ange ʻi he ngaahi mofuike mo e ngaahi tau [ʻo e kuonga fakaʻosí] kuo kikiteʻí ko e ngaahi matangi fakalaumālie ʻoku mālohi feʻunga ke ʻave koe mei ho fakavaʻe fakalaumālié mo lava ke ʻave ho laumālié ki ha ngaahi feituʻu naʻe ʻikai ke ke teitei fakakaukau ki ai, pea ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻoku ʻikai ke ke faʻa fakatokangaʻi hono ʻave koé.” (“Ngaahi Faingataʻa Fakalaumālié,” Ensign pe Liahona, Mē 2014, 18).

Ko e hā ha ngaahi sīpinga ʻo e ngaahi ʻahiohio fakalaumālie ʻe lava ke ne taʻaki aka pe fakamavaheʻi kitautolu mei heʻetau tui kia Sīsū Kalaisí?

Ko e hā ʻoku lava ke fakatuʻutāmaki ange ai ʻa e ngaahi ʻahiohio fakalaumālie ko ʻení ʻi he ngaahi faingataʻa fakatuʻasinó, ʻo hangē ko e ngaahi mofuiké pe taú?

Fakalaulauloto ʻi ha mōmeniti pe ko e hā ha ngaahi ʻahiohio fakalaumālie ʻoku malava ke nau uesia koe?

Naʻe fai ʻe he ʻAposetolo ko Paulá ha tohi ki he kāingalotu ʻo e Siasí ʻi Kolosé he hili ʻene ʻilo ʻa e ngaahi tākiekina mo e ngaahi akonaki loi ʻi he feituʻu ko iá ʻe ala fakamavaheʻi ai kinautolu mei heʻenau tui kia Sīsū Kalaisí. ʻI hoʻo ako ʻa Kolosé, kumi ki he founga naʻe feinga ai ʻa Paula ke fakamālohia ʻa e tui ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí ʻia Kalaisí pea mo e ngaahi tāpuaki ʻo e tui mālohi kia Kalaisí.

ʻOku tuʻu ʻa Kolose ʻi Toake ʻo e ʻaho ní. Sio ki he Ngaahi Mape ʻo e Tohi Tapú, fika 13, “Ko e Ngaahi Fononga Fakafaifekau ʻa e ʻAposetolo ko Paulá,” pea kumi ke ʻiloʻi ʻa e kolo ko Laotisia ʻi he mapé. Naʻe tuʻu ʻa Kolose ʻo fakafuofua ki ha maile ʻe 11 (kilomita ʻe 17.7) ʻi he tonga-hahake ʻo Laotisiá.

Hangē ko hono lekooti ʻi he Kolose 1:1–11, naʻe fakafeʻiloaki ʻa Paula ki he Kāingalotu ʻi Kolosé mo fakahā ʻenau tui mateakí. Naʻá ne fakamatalaʻi hono ʻomi ʻe he ongoongoleleí ʻa e fua, pe ngaahi tāpuaki ki he moʻui ʻa kinautolu ʻoku nau tali mo moʻui ʻaki iá. Naʻe akoʻi leva ʻe Paula ʻa e Kau Māʻoniʻoní fekauʻaki mo Sīsū Kalaisi

Lau ʻa e Kolose 1:12–19, ʻo kumi ki he ngaahi moʻoni naʻe akoʻi ʻe Paula fekauʻaki mo Sīsū Kalaisí. ʻE lava ke ke fakaʻilongaʻi pe tohiʻi ʻi hoʻo folofolá ʻa e meʻa ʻokú ke maʻú. ʻOku ʻuhinga ʻa e kupuʻi lea “hiki ʻa kitautolu” ʻi he veesi 13 ki hono “liliu kitautolú”; ʻoku ʻuhinga ʻa e lea taʻe hā mai ʻi he veesi 15 ki he “ʻikai hā mai.”

ʻOku akoʻi mai ʻi he Kolose 1:12–19 ʻa e moʻoni ko ʻení kau kia Sīsū Kalaisi: “Ko Sīsū Kalaisi ʻa e Huhuʻí, ko e ʻuluaki fānau fakalaumālie ʻa e Tamai Hēvaní, ko e Tupuʻanga ʻo e meʻa kotoa pē, ko e ʻulu ʻo e Siasí, pea mo e ʻuluaki ke toetuʻú.

  1. Tali ‘a e ngaahi fehuʻi ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ako folofolá:

    1. ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku mahuʻinga ai kiate kitautolu ke tau ʻilo mo tui ki he ngaahi moʻoni ko ʻeni kau kia Sīsū Kalaisí?

    2. ʻE lava fēfē ke fakamālohia ʻetau tui kiate Iá ʻi heʻetau ʻilo mo tui ki he ngaahi moʻoni ko ʻení?

Naʻe akoʻi ʻe Paula ko Sīsū Kalaisi hotau Huhuʻí (vakai Kolose 1:14). Lau ʻa e Kolose 1:20–22, ʻo kumi ki he meʻa naʻe akoʻi ʻe Paula ki he Kāingalotu ʻi Kolosé fekauʻaki mo ʻenau fie maʻu ha Huhuʻí.

Fakatatau ki he veesi 21, ʻoku lava fēfē ke ʻauhē, pe mavahe, ha taha mei he ʻOtuá?

ʻOku ʻuhinga ʻa e foʻi lea fakalelei (vakai Kolose 1:20–21) ke hoko ʻo lototaha pe faaitaha. Fakatatau ki he Kolose 1:20–22, naʻe fakalelei fēfē kitautolu ʻe Sīsū Kalaisi ki he ʻOtuá? (ʻOku ʻuhinga ʻa e kupuʻi lea “fakamelino ʻaki ʻa e taʻataʻa ʻi hono tutuki ki he ʻakaú” [veesi 20] ki he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí.)

ʻOku ʻi ai ʻa e makatuʻunga ʻo e tāpuaki ʻo e fakalelei ki he ʻOtuá. Lau ʻa e Kolose 1:23, ʻo kumi ki he meʻa ʻoku fie maʻu kae lava ʻa e fakalelei ki he ʻOtuá.

ʻOku ʻuhinga ʻa e “tuʻu maʻu ʻi he tuí ʻo aka mo tuʻu fakamakatuʻú” (Kolose 1:23) ke tau faimālohi ʻi heʻetau tui kia Sīsū Kalaisí ʻaki ʻetau tauhi ʻEne ngaahi fekaú mo fakatomala koeʻuhí ko ʻetau ngaahi angahalá. ʻOku tau ako mei he Kolose 1:20–23 ʻa e moʻoni ko ʻení: ʻE lava ke fakalelei kitautolu ki he ʻOtuá ʻo fakafou ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí ʻo kapau ʻe hokohoko atu ai pē ʻa e aka mo tuʻu fakamakatuʻu ʻetau tuí.

  1. Toe fakakaukau ki he tūkunga ʻo e ongo fuʻu ʻakau mei he konga kimuʻa ʻo e lēsoni ko ʻení. Hili iá pea tali ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá:

    1. Ko hai ʻokú ke ʻilo ʻoku tatau mo e fuʻu ʻakau ʻoku aka lolotó—aka mo tuʻu fakamakatuʻu ʻi heʻene tui kia Sīsū Kalaisí?

    2. Kuo hoko fēfē ʻene sīpingá ko ha tāpuaki kiate koe?

Toe fakakaukau ki he ʻahiohio naʻá ne puhi ʻa e ongo fuʻu ʻakaú. Lau ʻa e Kolose 2:4, 8, ʻo kumi ki he ngaahi ʻahiohio fakalaumālie naʻe tuʻu fakatuʻutāmaki ki he Kāingalotu ʻi Kolosé.

Naʻe lahi ha ngaahi tui fakafilōsefa mo ha ngaahi talatupuʻa naʻe akoʻi ʻe ha kakai ʻe niʻihi naʻa nau feinga ke tukuhifo e mahuʻinga ʻo Sīsū Kalaisí. Naʻe pehē ʻe ha ngaahi filōsefa fakalotu hala ʻe niʻihi naʻe tupulaki honau manakoá, ko e kau ʻāngeló ko ha kau talafekau maʻá e ʻOtuá pea ʻoku totonu ke fai ha hū kiate kinautolu, pea kau ai mo e fakakaukau ʻoku kovi ʻa e sino fakakakanó (vakai Kolose 2:16–23).

Ko e hā hono ʻuhinga ʻe fakafaingofuaʻi ai ʻe he tui ki he ngaahi akonaki loí, ʻo kau ai ʻa e ngaahi akonaki ʻokú ne tukuhifo e mahuʻinga ʻo Sīsū Kalaisí, hono fakamavaheʻi fakalaumālie ha taha?

Lau ʻa e Kolose 2:6–7, ʻo kumi ki he faleʻi naʻe fai ʻe Paula ke tokoni ki he Kau Māʻoniʻoní ke ʻoua te nau ʻauhē ʻi he ngaahi tui fakafilōsefa mo e ngaahi talatupuʻa fakamāmaní.

ʻOku tau ako meí he veesi ko ʻení ʻa e moʻoni ko ʻení: ʻE lava ke tau fakaʻehiʻehi mei he ʻauheé ʻi heʻetau tuʻu maʻu mo tupulaki ʻia Sīsū Kalaisí.

  1. Tali ‘a e ngaahi fehuʻi ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ako folofolá:

    1. Ko e hā ʻokú ke pehē ko e taha ʻo e ngaahi meʻa mahuʻinga taha ʻoku lava ke tau fai ke tau tuʻu maʻu mo tupulaki ai ʻia Sīsū Kalaisi?

    2. Ko e hā ʻokú ke tui ai ʻoku mahuʻinga ʻa e meʻa ko iá?

Fakakaukau ki he fakamatala ko ʻeni ʻa ʻEletā ʻEnitasení ʻi he hoko atu ʻene lea kau ki he ngaahi ʻahiohio fakalaumālié:

ʻĪmisi
Elder Neil L. Andersen

“Ko e ngaahi faingataʻa kovi tahá ko e ngaahi ʻahiʻahi ʻa e filí. Kuo hoko maʻu pē ʻa e faiangahalá ko e konga ʻo e māmaní, ka kuo teʻeki ai ha taimi ʻe maʻungofua, faingataʻa ke fakatōliaʻi, pea faingofua pehē ai hono talí. ʻOku ʻi ai foki ha ivi mālohi kuo fakamoʻoniʻi te ne ikunaʻi ʻa e ngaahi faingataʻa ʻo e angahalá. ʻOku ui ia koe fakatomalá.

“ʻOku ʻikai ke ke fakatupu e ʻahiohio kotoa pē ʻi he moʻuí. ʻOku hoko ʻa e niʻihi koeʻuhí ko e fili hala ʻa e niʻihi kehé pea hoko ʻa e niʻihi he ko e moʻui fakamatelié ʻeni. …

“Te ke teuteu fēfē ki he ngaahi ʻahiohió? “Manatu … makatuʻunga ʻi he maka ʻo hotau Huhuʻí, ʻa ia ko Kalaisi, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá, kuo pau ke mo langa ai ho mo makatuʻungá; koeʻuhí ka tuku atu ʻe he tēvoló ʻa ʻene ngaahi matangi mālohí, … ʻio, ʻa ʻene ngaahi ngahaú ʻi he ʻahiohió, ʻio, ka faʻaki kiate kimoua ʻa e kotoa ʻo ʻene ngaahi ʻuha maká mo e fuʻu afā lahí, ʻe ʻikai maʻu ʻe ia ʻa e mālohi … ke fusi hifo ʻa kimoua … koeʻuhí ko e maka kuo langa ai ʻa kimouá.” [Hilamani 5:12]. Ko ho maluʻanga eni ʻi he ʻahiohió” (“Ngaahi Faingataʻa Fakalaumālié,” 18–19).

  1. Toe fakakaukau ki he ngaahi ʻahiohio fakalaumālie fakatāutaha naʻá ke fakakaukau ki ai ʻi he kamataʻanga ʻo e lēsoni ko ʻení. Lekooti ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá ʻa e meʻa te ke fai ke ke tuʻu maʻu mo tupulaki ʻia Sīsū Kalaisi pea fakaʻehiʻehi mei hono uesia koe ʻe he ngaahi ʻahiohio fakalaumālié.

Kolose 3–4

ʻOku fakaʻaiʻai ʻe Paula ʻa e kakai Kolosé ke nau ʻofa ʻi he ngaahi meʻa fakalangí pea ke nau poto

Hangē ko hono lekooti ʻi he Kolose 3–4, naʻe teke mālohi ʻe Paula ʻa e Kāingalotu ʻi Kolosé ke taʻofi ʻenau faiangahalá pea fakatupulaki ʻiate kinautolu ʻa e ngaahi ʻulungaanga ʻo Sīsū Kalaisí. Naʻá ne toe fakaʻaiʻai foki kinautolu ke nau faʻalotu mo poto, ʻo tautautefito ki heʻenau feohi mo kinautolu naʻe ʻikai ko ha kau Kalisitiané. Naʻá ne toe fakahoko atu foki mo ha pōpoaki mei hono kaungā tamaioʻeikí, ʻo kau ai ʻa Luke.

  1. Hiki ʻeni ʻi lalo ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá ʻi he ngaahi ngāue ke fai he ʻahoní:

    Kuó u ako ‘a e Kolosé peá u fakakakato ‘a e lēsoni ko ‘ení ‘i he (ʻaho)

    Ko e ngaahi fehuʻi, fakakaukau, mo e mahino makehe ʻoku ou fie vahevahe mo ʻeku faiakó:

Paaki