Laipelí
ʻIuniti 24, ʻAho 3: Kalētia


ʻIuniti 24: ʻAho 3

Kalētia

Talateú

Naʻe valokiʻi ʻe he ʻAposetolo ko Paulá ʻa e Kāingalotu ʻi Kalētiá ʻi heʻenau muimui ki he ngaahi akonaki loí, peá ne valokiʻi ʻa e kau akonaki loi naʻa nau tākiekina kinautolu ke nau heé. Naʻá ne akoʻi foki ʻe lava ke tatau ʻa e Kāingalotu ʻi Kalētiá mo ʻĒpalahame ʻo hoko ko ha kau ʻea-hoko ʻo e ʻOtuá, ʻi heʻenau maʻu ʻa e tuí mo muimui kia Sīsū Kalaisi kae ʻikai ko ʻenau talangofua ki he ngaahi ouau ʻoku fie maʻu ʻe he fono ʻa Mōsesé.

Kalētia 1–2

ʻOku valokiʻi ʻe Paula ʻa e Kāingalotú ʻi heʻenau muimui ki he kau akonaki loí peá ne poupouʻi kinautolu ke foki ki he ongoongoleleí

Fakakaukauloto kuo talaatu ʻe ha taha ho ngaahi tuofāfiné, tuongaʻané, tokouá pe ngaahi kaungāmeʻá ʻoku ʻikai ke ne toe lava ʻe ia ʻo fakapapauʻi ʻoku moʻoni e ngaahi akonaki ʻa e Siasí. Kuo hoko ia ke ʻikai toe kau ʻa e tokotahá ni ki he Siasí pea ʻikai toe moʻui ʻaki ʻa e ongoongoleleí.

  1. Hiki ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá ʻa e meʻa te ke talaange ki ho tuofefiné, tuongaʻané, tokouá, pe kaungāmeʻá ke tokoni kiate ia ke foki ʻo tui ki he ngaahi akonaki ʻa e Siasí.

ʻI hoʻo ako ʻa e Kalētia 1 mo ako ki he ʻuhinga naʻe hē ai ʻa e Kāingalotu ʻi Kalētiá mei he ongoongolelei moʻoní, kumi ki ha moʻoni ʻe lava ke tokoni ki ho tuofefiné, tuongaʻané, tokouá pe kaungāmeʻá ke toe maʻu ʻa ʻene tuí.

Ko Kalētiá ko ha vahefonua ia ʻi he tokelau-lotoloto ʻo ʻĒsia Minó, ʻa ia naʻe ʻi ai ʻa e konga lahi ʻo e ngaahi kolo naʻe ʻaʻahi ki ai ʻa e ʻAposetolo ko Paulá he lolotonga ʻene fononga fakafaifekau hono uá mo tolú (vakai Ngāue 16:6; 18:23; vakai foki, Ngaahi Mape ʻo e Tohi Tapú, fika 13, “Ko e Ngaahi Fononga Fakafaifekau ʻa e ʻAposetolo ko Paulá”). Lau ʻa e Kalētia 1:6–7, ʻo kumi ki ha palopalema naʻe hoko ʻi he vā ʻo e kāingalotu ʻo e Siasí ʻi Kalētiá.

Naʻe langaʻi ʻe kinautolu naʻa nau fakafili ki he Kāingalotu ʻi Kalētiá mo fakakoviʻi ʻa e ngaahi akonaki ʻo e ongoongoleleí, ha veiveiua () kau ki he akonaki ʻa Paula ʻe maʻu ʻa e fakamoʻuí ʻo fakafou pē ʻia Sīsū Kalaisi. Ko e kau akonaki loi ko ʻení ko ha kakai Siu Kalisitiane naʻe ui ko e kau Siutasi. Naʻa nau pehē ne fie maʻu ke kamu ʻa e Kāingalotu ʻi Kalētiá mo nau tauhi ʻa e ngaahi ouau ʻo e fono ʻa Mōsesé kae lava ke fakahaofi kinautolu.

Lau ʻa e Kalētia 1:8–9, ʻo kumi ki he meʻa naʻe lea ʻaki ʻe Paula kau kiate kinautolu naʻa nau malanga ʻaki ha ongoongolelei kehe mei ai naʻá ne malanga ʻaki ʻi hono tuʻunga ko e ʻAposetolo ʻa e ʻEikí.

Lau ʻa e Kalētia 1:10–12, ʻo kumi ki he tupuʻanga ʻo e ngaahi akonaki ʻa Paulá. ʻE lava ke ke fakaʻilongaʻi pe tohiʻi ʻi hoʻo folofolá ʻa e meʻa ʻokú ke maʻú.

ʻOku tau ako mei he ngaahi akonaki ʻa Paulá ʻoku fakahā ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e tokāteline totonu ki Heʻene kau palōfitá.

  1. Tali ha fehuʻi ‘e ua pe kotoa ʻo e ngaahi fehuʻi ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ako folofolá:

    1. ʻE tokoniʻi fēfē kitautolu heʻetau manatu ko e ʻOtuá ʻa e tupuʻanga ʻo e tokāteline moʻoní ʻi he taimi ʻoku tau maʻu ai ha ngaahi fehuʻi kau ki he ngaahi akonaki ʻa e kau palōfitá?

    2. Ko e hā ʻe lava ke tau fai ke maʻu ha fakahā mei he ʻOtuá koeʻuhí ke tau lava ʻo ʻilo ʻiate kitautolu ʻoku moʻoni ʻa e ngaahi akonaki ʻa e kau palōfitá?

    3. ʻE tokoni fēfē ʻa e moʻoni ko ʻení ki ha taha ʻoku faingataʻa ke ne tui ki he ngaahi akonaki ʻa e kau palōfitá?

Hangē ko hono lekooti ʻi he Kalētia 1:13–2:21, naʻe fakamatala ʻe Paula ki he Kāingalotú ʻa ʻene uluí mo ʻene fuofua fononga fakafaifekaú. Naʻá ne toe fakamatalaʻi foki ʻa e ʻuhinga ʻoku ʻikai fie maʻu ai ke fakafalala ʻa e kau senitaile Kalisitiané ki he talatupuʻa ʻoku ʻi he fono ʻa Mōsesé ʻa e fakamoʻuí, ka ʻoku fakafou ʻi he tui kia Sīsū Kalaisí hono fakamolemoleʻi (pe fakatonuhiaʻi) kitautolú. Naʻe fakamoʻoni ʻa Paula naʻá ne moʻui “ʻi he tui ki he ʻAlo ʻo e ʻOtuá, ʻa ia naʻe ʻofa kiate au, ʻo ne foaki [Ia] ʻe [Ia] koeʻuhí ko au” (Kalētia 2:20).

Kalētia 3–4

ʻOku fakaafeʻi ʻe Paula ʻa e kakai Kalētiá ke nau maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki kotoa naʻe talaʻofa kia ʻĒpalahame ʻo fakafou ʻia Sīsū Kalaisí

Ko e hā ʻe malava ke ongoʻi ai ʻe he niʻihi ko ʻení ʻoku ʻikai ke nau taau ke maʻu kotoa ʻa e ngaahi tāpuaki ʻa e ʻEikí, ʻi hono fakafehoanaki ki he niʻihi kehe ʻi he Siasí naʻa nau ʻilo, mo tui mateaki ki he ongoongoleleí ʻo talu mei heʻenau kei siʻí?

  • Ko ha talavou naʻe tupu hake ʻi ha fāmili māmālohi pea naʻe ʻikai akoʻi kiate ia ʻa e ongoongoleleí ʻi heʻene kei siʻí. Kuo foki hono fāmilí ʻo mālohi ʻi he Siasí pea ʻoku kamata ke nau ako mo moʻui ʻaki ʻa e ongoongoleleí.

  • Kuo tukuhifo mo fakaangaʻi ʻe ha fefine ʻa e Siasí ʻi ha ngaahi taʻu lahi. Ne liliu hono lotó kimuí ni mai pea kuo papitaiso.

ʻI hoʻo ako ʻa e Kalētia 3–4, kumi ki ha moʻoni ʻe tokoni ke mahino kiate koe ʻa e ngaahi tāpuaki ʻoku ʻatā ke maʻu ʻe he tokotaha kotoa pē, ʻo tatau ai pē pe ko e hā hono ngaahi tūkungá pe ko e ngaahi fili naʻá ne ʻosi fakahokó.

Koeʻuhí ko e tokolahi ʻi he Kāingalotu ʻi Kalētiá ko e kau senitaile naʻa nau ului ki he tui faka-Kalisitiané, naʻe ʻikai ko ha hako tonu kinautolu ʻo ʻĒpalahame ʻa ia naʻe talaʻofa maʻanautolu ʻa e ngaahi tāpuaki ʻa e ʻOtuá.

Lau ʻa e Kalētia 3:7–9, ʻo kumi ki he meʻa naʻe akoʻi ʻe Paula kau kiate kinautolu “ʻoku ʻi he tuí” (Kalētia 3:7), pe tui kia Sīsū Kalaisí.

Fakatatau ki he veesi 8, ko e hā naʻe talaʻofa ʻe he ʻEikí kia ʻĒpalahamé?

Fakatatau ki he veesi 9, ko e hā ʻe hoko kiate kinautolu ʻoku nau tui kia Sīsū Kalaisí?

ʻĪmisi
Abraham on the Plains of Mamre

ʻOku ʻuhinga ʻa e “tāpuekina fakataha mo ʻĒpalahame angatonú” (Kalētia 3:9) ki he malava ke maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e fuakavá naʻe fai ʻe he ʻOtuá mo ʻĒpalahamé, ʻa ia ʻe lava ke maʻu ʻe he kakai kotoa pē ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e lakanga fakataulaʻeiki māʻolungá, mali fakasilesitialé, mo e hakeakiʻí ʻiate Ia (vakai, Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “Fuakava Faka-ʻĒpalahamé,” scriptures.lds.org).

ʻOku tau laukonga ʻi he Kalētia 3:10–25 naʻe ʻikai ʻaupito ko e taumuʻa ʻo e fono ʻa Mōsesé ke “[fakatonuhiaʻi]” ʻa e kakaí (Kalētia 3:11), ʻo pehē kuo fakamolemoleʻi ʻenau angahalá pea fakahā kuo nau taʻehalaia. Naʻe fakataumuʻa ke hoko ko ha fakahinohino pe “takiakiʻi” (Kalētia 3:24) ke tokoni ki he kakai ʻIsilelí ke nau haʻu kia Sīsū Kalaisi mo fakatonuhiaʻi kinautolu ʻi heʻenau tui kiate Iá. Fakatokangaʻi ange ʻoku ʻuhinga ʻa e fakatonuhiaʻí “ke fakamolemoleʻi mei ha tautea koeʻuhí ko ha angahala pea fakahā ʻoku taʻehalaia” (Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “Fakatonuhiá, Fakatonuhiaʻí,” scriptures.lds.org).

Fakakakato ʻa e saati ko ʻení ʻaki hono lau ʻa e ngaahi potufolofolá pea tali ʻa e ngaahi fehuʻí:

Kalētia 3:26–27. Ko e hā ʻoku fie maʻu ke tau fai ke maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki naʻe talaʻofa kia ʻĒpalahamé?

Kalētia 3:28–29; 4:7. Neongo pe ko hai kitautolu mo e tuʻunga naʻa tau ʻi ai ki muʻa pea tau papitaisó, ko e hā ʻa e tuʻunga ʻoku tau maʻu ʻi he taimi ʻoku tau fakahoko ai ʻa e fuakava ʻo e ongoongoleleí ʻo fakafou ʻi heʻetau papitaisó?

ʻOku tau ako mei he Kalētia 3:26–29; 4:7 ko kinautolu kotoa ʻoku nau moʻui ʻaki ʻa e tui kia Sīsū Kalaisí mo fakahoko ʻa e fuakava ʻo e ongoongoleleí te nau hoko ʻo taha ʻia Kalaisi pea ko e kau ʻea-hoko ʻo e ʻOtuá.

Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke ʻiloʻi ʻoku talaʻofa ʻe he ʻOtuá ʻa e ngaahi tāpuaki ko ʻení ki he taha kotoa ʻokú ne fakahoko ʻa e fuakavá, ʻo tatau ai pē pe ko e hā hono ngaahi tūkunga pe ko e ngaahi fili naʻá ne fai ʻi he kuohilí?

ʻOku tau lau ʻi he Kalētia 4:8–31 naʻe fakaafeʻi ʻe Paula ʻa e Kāingalotu ʻi Kalētiá ke nau foki kia Sīsū Kalaisi mo hola mei he haʻisia ʻo e feinga ke tauhi ʻa e ngaahi talatupuʻa lahi ʻo e fono ʻa Mōsesé.

Kalētia 5–6

ʻOku poupouʻi ʻe Paula ʻa e Kāingalotu ʻi Kalētiá ke toe fakamoʻui ʻenau tui kia Sīsū Kalaisí

Ko e hā ha niʻihi ʻo e ngaahi ʻahiʻahi faingataʻa taha ʻokú ke fekuki mo iá? ʻE lava fēfē ke ke ikuʻi ʻa e ngaahi ʻahiʻahi ko ʻení?

ʻI hoʻo ako ʻa e Kalētia 5–6, kumi ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻe lava ke tokoni kiate koe ke ke ikuʻi ʻa e ngaahi ʻahiʻahí.

Lau ʻa e Kalētia 5:16–17, ʻo kumi ki he ongo mālohi ʻe ua naʻe fakamatalaʻi ʻe Paula ʻokú na feʻauhí.

ʻOku ʻuhinga ʻa e “ʻaʻeva ʻi he Laumālié” (Kalētia 5:16) ke moʻui taau ke maʻu pea muimui ki he ngaahi ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku ʻuhinga ʻa e “fai ai ki he holi ʻo e kakanó” (Kalētia 5:16) ki he fakavaivai ki he ngaahi fakatauele ke angahalá¬.

Fakakakato ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻo makatuʻunga ʻi he meʻa ʻokú ke ako mei he Kalētia 5:16: ʻI heʻetau ʻaʻeva ʻi he Laumālié, te tau ikuʻi .

Fakakaukau ki he founga ʻoku tokoniʻi ai koe ʻi hoʻo ʻaʻeva ʻi he Laumālié ke ke ikuʻi ʻa e ngaahi ʻahiʻahí.

Lau ʻa e Kalētia 5:22–23, ʻo kumi ki he ngaahi meʻa kehe ʻe hoko ʻi he ʻaʻeva ʻi he Laumālié. (Fakatokangaʻi ko e potufolofola fakataukei folofola ʻa e Kalētia 5:22–23 . ʻE lava ke ke ke fakaʻilongaʻi ia ʻi ha founga makehe kae lava ke ke ʻilo ia ʻi he kahaʻú.)

ʻĪmisi
scripture mastery icon
Fakataukei Folofola—Kalētia 5:22–23

ʻĪmisi
drawing, tree with fruit
  1. Ke tokoni ke ke maʻuloto ʻa e Kalētia 5:22–23, tā ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá ha fuʻu ʻakau ʻoku ʻi ai ha fuaʻiʻakau ʻe hiva—ʻotu ʻe tolu ʻo taki fuaʻiʻakau ʻe tolu ʻi he ʻotu. Tohiʻi ʻi ʻolunga ʻi he fuʻu ʻakaú Ka ko e fua ʻo e Laumālié ko e … Tohiʻi ʻi lalo ʻi he fuʻu ʻakaú pea ʻoku ʻikai ha fono ke taʻofi eni. Tohiʻi ʻa e fuofua mataʻitohi ʻo e fuaʻiʻakau kotoa naʻe lisi ʻe Paulá, ʻo kamata mei he ʻotu fuaʻiʻakau taupotu taha ki ʻolungá. ʻAhiʻahi lau maʻuloto ʻa e fakataukei folofolá ʻaki hoʻo sio ki he fakatātā ko ʻení mo toki sio ai pē ki he fakataukei folofolá ʻo ka fie maʻu. Lau maʻuloto ai pē kaeʻoua kuó ke lava ʻo lau ʻa e fakataukei folofolá ʻo ʻikai toe sio ki he fakatātaá pe ki hoʻo folofolá. Lau maʻuloto ʻa e folofolá ki ha mēmipa ho fāmilí pe kalasi seminelí.

  2. Tali ‘a e ngaahi fehuʻi ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ako folofolá: ʻE lava fēfē ke hoko hoʻo maʻu ʻa e ngaahi meʻafoaki ko ʻení ke fakalahi ai hoʻo lava ʻo tokoni ki he kakaí?

Lau ʻa e Kalētia 6:1–2, ʻo kumi ki he akonaki ʻa e ʻAposetolo ko Paulá fekauʻaki mo e founga ʻoku totonu ke fakafeangaiʻaki ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí ki ha taha kuo angahala. ʻOku ʻuhinga ʻa e “moʻua … ʻi ha kovi” (Kalētia 6:1) ki he faiangahalá.

Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke maʻu ʻa e “loto angavaivaí” (Kalētia 6:1) ʻi heʻetau feinga ke tokoniʻi ha taha ke foki ki he ʻalunga ʻo e ongoongoleleí?

Hangē ko hono lekooti ʻi he Kalētia 6:3–5, naʻe akoʻi ʻe Paula ʻoku ʻikai totonu ke tau fie ʻeiki mo fie māʻoniʻoni pea ko e tokotaha kotoa pē te ne “fua ʻene kavenga ʻaʻaná” (Kalētia 6:5), pe tali ui ki hono ngaahi filí.

Ko e hā ʻe tupu mai ʻi haʻo tō ʻa e ngaahi tenga takitaha ko ʻení? Tohiʻi hoʻo ngaahi talí ʻi he feituʻu totonu ʻoku fakaʻatā atú. (‘Oku maʻu ‘a e ngaahi talí ‘i he ngataʻanga ‘o e lēsoni ko ‘ení.)

a.

ʻĪmisi
sunflower seeds

e.

ʻĪmisi
pumpkin seeds

f.

ʻĪmisi
beans

Naʻe fakatātāʻaki ʻe Paula ʻa e tengá ke akoʻi ha ngaahi moʻoni fakalaumālie. Lau ʻa e Kalētia 6:7–8, ʻo kumi ki he meʻa naʻe akoʻi ʻe Paula ʻe lava ke tau ʻamanaki ki ai ʻi he taimi ʻoku tau tō ai ʻa e tengá. ʻOku faʻa ui ʻa e ngaahi akonaki ʻa Paula ʻi he ngaahi veesi ko ʻení ko e fono ʻo e utu-taʻú.

Lau ʻa e Kalētia 6:9–10, ʻo kumi ki he ʻuhinga naʻe akoʻi ai ʻe Paula ʻa e fono ʻo e utu-taʻú ʻi he hili ʻene fakaafeʻi ʻa e kakai Kalētiá ke nau fetokoniʻaki ʻiate kinautolu ke nofomaʻu pe foki ki he ʻalunga ʻo e ongoongoleleí.

ʻOku tau ako mei he ngaahi veesi ko ʻení kapau te tau fai mālohi ʻi heʻetau fai leleí, te tau utu ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo ʻetau ngaahi ngāué.

  1. Fai ha ngāue ‘e ua pe lahi ange ‘i he ngaahi ngāue ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ako folofolá:

    1. ʻE tokoni fēfē kiate kitautolu ʻa e talaʻofa te tau utu “i hono faʻahitaʻu totonú” ke ʻoua naʻa tau “vaivai” (Kalētia 6:9), pe foʻi ʻi heʻetau feinga ke tokoni ki he niʻihi kehé mo moʻui ʻaki ʻa e ongoongoleleí?

    2. Ko fē ha taimi kuó ke faimālohi ai, pe ha taha ʻokú ke ʻilo, he fai leleí neongo naʻe ʻikai maʻu ʻa e ngaahi tāpuakí ʻi he taimi pē ko iá?

    3. Fakakaukau ʻi he faʻa lotu pe ko hai ʻe lava ke ke tokoniʻi ke foki ki he ʻalunga ʻo e ongoongoleleí. Lolotonga hoʻo fakakaukau ki he tokotaha ko ʻení, tohiʻi ha taumuʻa kau ki he founga te ke fai mālohi ai ʻi hoʻo fai leleí lolotonga hoʻo feinga ke tokoni kiate iá, neongo kapau ʻoku he ʻikai te ke lava ʻo sio ki he ola hoʻo feingá ʻi he taimi pē ko iá.

Hangē ko hono lekooti ʻi he Kalētia 6:11–18, naʻe fakaʻosi ʻe Paula ʻene tohi ki he Kāingalotu ʻi Kalētiá ʻaki ʻene fakamoʻoni ko e nonga mo e ʻaloʻofa ʻa Sīsū Kalaisí ʻoku ʻiate kinautolu kotoa kuo fakafoʻou ʻo makatuʻunga ʻi he tui ki Hono huafá.

  1. Hiki ʻa e fakamatala ko ʻení ʻi lalo ʻi he ngaahi ngāue ke fai he ʻahoní ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá:

    Kuó u ako ‘a e Kalētia 1–6 peá u fakakakato ‘a e lēsoni ko ‘ení ‘i he (‘ahó).

    Ko ha ngaahi fehuʻi, fakakaukau, mo e ʻilo makehe ʻoku ou fie vahevahe mo ʻeku faiakó:

Paaki