Laipelí
ʻIuniti 9, ʻAho 3: Luke 2


ʻIuniti 9: ʻAho 3

Luke 2

Talateú

Naʻe fononga ʻa Siosefa mo Mele ki Pētelihema, pea naʻe ʻaloʻi ai ʻa Sīsū. Naʻe talangofua ha kau tauhi sipi ki he fakahinohino mei he ʻāngeló ke nau kumi ki he pēpē ko Sīsuú, pea nau toki fakahā ki he niʻihi kehé kuo ʻaloʻi ʻa Sīsū. Naʻe tāpuakiʻi ʻe Simione ʻa Sīsū ʻi he temipalé, pea naʻe vahevahe ʻe ʻAna ʻene fakamoʻoní kuo ʻaloʻi ʻa e Huhuʻí. Naʻe tupulaki ʻa Sīsū ʻi he “potó … mo e lahí, pea naʻe ʻofeina ia ʻe he ʻOtuá mo e tangatá” (Luke 2:52).

Luke 2:1–20

ʻAloʻi ʻo Sīsū ʻi Pētelihema

ʻĪmisi
Ko e ʻAloʻi ʻo Sīsuú

ʻOkú ke falala ki hoʻo ʻilo ki he ngaahi meʻa naʻe hoko ʻi he taimi ne ʻaloʻi ai ʻa e Fakamoʻuí? Siviʻi angé hoʻo ʻiló ʻaki hoʻo fakakakato ʻa e kiʻi sivi ko ʻení: Tohi pe ʻoku moʻoni (M) pe hala (H) ʻa e fakamatala takitaha ko ʻení.

  • ____ 1. Naʻe ʻalu ʻa Mele mo Siosefa ki Pētelihema ke totongi e tukuhaú.

  • ____ 2. Naʻe fononga ʻa Mele mo Siosefa ʻi ha maile ʻe 27 (kilomita ʻe 44) mei Nāsaleti ki Pētelihema.

  • ____ 3. Naʻe fakatokoto ʻa e kiʻi pēpē ko Sīsuú ʻi he ʻaiʻanga-kai ʻo e manú koeʻuhí naʻe fonu ʻa e fale talifonongá.

  • ____ 4. Naʻe muimui ʻa e kau tauhisipí ʻi he fetuʻú ki he ʻaiʻangakai ʻo e manú naʻe tokoto ai ʻa Sīsuú.

  • ____ 5. Tukukehe ange ʻa Mele mo Siosefa, naʻe kau ʻa e kau tauhi sipí ʻi he fuofua kakai naʻa nau mamata kia Sīsuú, ʻo hangē ko ia kuo tohí.

  • ____ 6. Naʻe talaange ʻe he ʻāngeló ki he kau tauhi sipí ke ʻoua te nau tala ki ha taha ʻa e meʻa naʻa nau mamata ki aí.

ʻI hoʻo ako ʻa e Luke 2, kumi ki he ngaahi tali ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení ke ke ʻilo ai pe naʻe tonu hoʻo ngaahi talí.

Lau ʻa e Luke 2:1–5, ʻo kumi ki he ʻuhinga naʻe fononga ai ʻa Siosefa mo Mele ki Pētelihemá.

Ne fie maʻu ʻe Sisa ke lēsisita, pe tohi, ʻa e kakaí. Naʻe fai eni koeʻuhí ko e tukuhaú.

Vakai ki he Bible Maps, fika 11, “The Holy Land in New Testament Times,” ʻoku maʻu ʻi he Bible appendix. Kumi ʻa Nāsaleti mo Pētelihema ʻi he mapé.

Fakatokangaʻi ko “Pētelihemá ʻoku tuʻu ia fakafuofua ki he maile ʻe 85–90 (kilomita ʻe 137–145) ki he tafaʻaki faka-Tonga ʻo Nāsaletí, ʻa ia ko ha fononga lalo ia ʻe ʻikai toe siʻi hifo he ʻaho ʻe fā pe nima pe ʻe toe lahi ange ai koeʻuhí ko e tuʻunga naʻe ʻi ai ʻa Melé” (New Testament Student Manual [Church Educational System manual, 2014], 143).

Fakalaulauloto ki he ʻātakai ʻóku ke pehē naʻe mei feʻunga mo hono ʻaloʻi mai ʻo e Toko Taha Fakatupu mo e Fakamoʻui ʻo māmaní. Lau ʻa e Luke 2:6–7, ʻo kumi ki he ʻātakai naʻe ʻaloʻi mai ai ʻa Sīsuú.

Lau ʻa e Luke 2:8–14, ʻo kumi ki he founga naʻe fanongonongo ʻaki hono ʻaloʻi ʻo e Fakamoʻuí.

ʻĪmisi
angel with shepherds

Fakatokangaʻi hono fakamatalaʻi ʻi he Luke 2:10 ʻa e ngaahi ongo ʻe lava ke tau maʻu koʻeuhí kuo ʻaloʻi ʻa e Fakamoʻuí. Fakakaukau ke hiki ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi hoʻo folofolá. ʻOku lava ke tau aʻusia ha fiefia lahi koeʻuhí naʻe ʻaloʻi ʻa e Fakamoʻuí ʻi māmani.

ʻI he hokohoko atu hoʻo ako ʻa e Luke 2, kumi ki he ngaahi sīpinga e fiefia ʻa e niʻihi kehé ʻi heʻenau ʻilo kuo ʻaloʻi ʻa e Fakamoʻuí.

Lau ʻa e Luke 2:15–20, ʻo fakaʻilongaʻi ʻa e ngaahi lea mo e kupuʻi lea ʻoku fakahaaʻi mai ai ʻa e tali ʻa e kau tauhi sipí ki he fakahinohino ʻa e ʻāngeló.

Fakatokangaʻi naʻe fai leva ʻe he kau tauhi sipí ʻa e fekau ʻa e ʻāngeló ʻo ʻikai toe tatali. Ko e hā ʻa e fakamoʻoni naʻe maʻu ʻe he kau tauhi sipí koeʻuhí ko ʻenau fai ki he fekau ko ʻení?

Toe vakaiʻi ʻa e Luke 2:17–20, ʻo kumi ki he meʻa naʻe fai ʻe he kau tauhi sipí hili ʻenau maʻu ha fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí. Ko e hā ʻokú ke pehē naʻe vahevahe ai ʻe he kau tauhi sipí ki he niʻihi kehé ʻa e meʻa naʻa nau sio mo fanongo aí?

  1. Fakakakato ‘a e ngaahi ngāue ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ako folofolá:

    1. Makatuʻunga ʻi he meʻa naʻá ke ako mei he tōʻonga ʻa e kau tauhi sipí, fakakakato e tefitoʻi moʻoni ko ʻení: ʻI he taimi te tau maʻu ai ʻetau fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí, te tau fie .

    2. Fakalaulauloto ki ha taimi naʻá ke ongoʻi ai ha holi ke vahevahe hoʻo fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisi mo ʻEne ongoongoleleí ki ha niʻihi kehe. Tohi fekauʻaki mo e ʻuhinga naʻá ke maʻu ai ʻa e holi ko iá.

Luke 2:21–39

ʻOku fakahā ʻe Simione mo ʻAna ko Sīsū ʻa e Fakamoʻui ʻo e māmaní.

ʻOku tau lau ʻi he Luke 2:21–24 naʻe ʻosi ʻa e ʻaho ʻe valu mei hono ʻaloʻi ʻa Sīsuú, naʻe hapai hake Ia ʻe Mele mo Siosefa ʻi he temipalé ʻo fakatatau ki he fono ʻa e kau Siú (vakai ki he ʻEkesōtosi 13:2). Naʻe ʻiloʻi ʻe ha ongomeʻa naʻá na ʻi he temipalé ʻi he ʻaho ko iá ko e pēpē ko Sīsuú ʻa e Mīsaiá.

Lau ʻa e talanoa kia Simioné ʻi he Luke 2:25–32. (Fakatokangaʻi ange ko e kupuʻi lea “tatali ki he fiemālieʻanga ʻo ʻIsilelí” ʻi he Luke 2:25, ʻoku ʻuhinga ia ki he tatali ke haʻu ʻa e Mīsaiá.) Hili iá pea lau ʻa e talanoa kia ʻAna ʻi he Luke 2:36–38. ʻI he ongo talanoá fakatouʻosi, kumi ki he founga naʻe ʻomi ai ʻa e nonga ki he ongomeʻá ni ʻi heʻena ʻilo kuo ʻaloʻi ʻa e Fakamoʻuí.

Ko e hā ʻa e founga naʻe fakahoko ʻaki ʻe Simione mo ʻAna ʻena fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí?

ʻOku tau lau ʻi he Luke 2:34–35 naʻe toe tāpuakiʻi foki ʻe Simione ʻa Mele mo Siosefa. ʻOku fakamahino mai ʻe he Liliu ʻa Siosefa Sāmitá ʻa e kikite ʻa Simione naʻá ne fakahoko ange kia Melé: “ʻIo, ʻe tui pea ʻasi ʻa e heletā ʻi ho laumālié foki; koeʻuhí ke hā ai ʻa e ngaahi mahalo ʻo e loto ʻo e tokolahi” (Joseph Smith Translation, Luke 2:35).

  1. Fakamatalaʻi ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá ʻa e ʻuhinga kuó ke maʻu ai ha fiefia ʻi hoʻo ʻilo kuo ʻaloʻi ʻa e Fakamoʻuí. Fakakaukau ke vahevahe ʻa e fakamoʻoni ko ʻení ki hao kaungāmeʻa pe ʻi ha efiafi fakafāmili.

Fakatatau ki he Luke 2:39, hili hono hapai hake ʻo Sīsū ʻi he temipalé, naʻe foki ʻa Mele mo Siosefa fakataha mo Sīsū ki honau ʻapi ʻi Nāsaletí.

Luke 2:40–52

ʻOku “tupulaki ʻa e poto ʻia Sīsū mo e lahi, pea naʻe ʻofeina ia ʻe he ʻOtua mo e tangatá”

ʻĪmisi
Childhood of Jesus Christ
ʻĪmisi
child Jesus with scroll

Tohi ha meʻa fekauʻaki mo koe ʻokú ke fakaʻamu ke fakaleleiʻi:

ʻE tokoni fēfē kiate koe hoʻo ʻilo ki he natula ʻo Sīsū ʻi Heʻene kei ʻi he taʻu ʻokú ke ʻi aí ke ke hoko ai ki he tuʻunga ʻokú ke fakaʻamu ki aí?

ʻOku ʻikai lahi ʻa e fakaikiiki ʻi he folofolá fekauʻaki mo e kei talavou ʻa Sīsuú, ka ko e ngaahi fakaikiiki ʻoku maʻú ʻe lava ke hoko ko e tāpuaki lahi mo ne tataki kitautolu ʻi heʻetau feinga ke tau toe lelei angé. Lau ʻa e Luke 2:40, ʻo kumi ki he founga hono fakamatalaʻi ʻe Luke ʻa e kamata mai ʻa e moʻui ʻa Sīsuú. Fakatokangaʻi ange ko e mālohí ʻoku ʻuhinga ia ki he tupu pe lahi.

Hoko atu ʻo lau ʻa e Luke 2:41–49, ʻo kumi ki he meʻa naʻe fai ʻe Sīsū ʻi he taimi naʻe taʻu 12 aí.

Ko e hā ʻa e ʻuhinga naʻe nofo ai ʻa Sīsū ʻi he temipalé? (Lau ʻa e Liliu ʻa Siosefa Sāmitá, Luke 2:46 ʻi he Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá [scriptures.lds.org], ʻo vakai ki he founga hono fakamahino ʻe he Liliu ʻa Siosefa Sāmitá e meʻa naʻe fai ʻe Sīsū ʻi he temipalé.)

ʻĪmisi
young Jesus in temple teaching

Kapau ʻoku maʻu, ʻe lava ke ke sio ʻi he vitiō “Young Jesus Teaches in the Temple” (2:30) ʻi he The Life of Jesus Christ Bible Videos, ʻa ia ʻoku ʻi he LDS.org, ke ke sio ʻi hono fakatātaaʻi ʻa e meʻa naʻe hoko ʻi he taimi naʻe maʻu ai ʻe Siosefa mo Mele ʻi he temipalé. Kapau ʻoku ʻikai maʻu ʻa e vitioó, lau ʻa e Luke 2:48–50, ʻo kumi ki he meʻa naʻe leaʻaki ʻe Sīsū kia Mele mo Siosefa ʻi he taimi naʻá na maʻu ai Iá.

Ko e hā ʻa e meʻa ʻoku hā mai mei he talanoa ko ʻení kau ki he ʻilo ʻa Sīsū ki Hono tūkunga fakalangi neongo ʻEne kei talavoú?

ʻĪmisi
Prophet Joseph Smith

Naʻe fakahā ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻa e meʻa ko ʻení fekauʻaki mo Sīsū Kalaisi ʻi Heʻene kei talavoú: “ʻI he taimi naʻá Ne kei siʻi aí naʻá Ne maʻu ʻa e poto kotoa naʻe fie maʻu ke Ne lava ʻo puleʻi ʻa e puleʻanga ʻo e kau Siú, pea naʻe lava ke ne talanoa mo e kau akonaki poto taha ʻi he laó mo e kau taki lotú, ʻo hoko ai ke hā ngali vale ʻenau ngaahi fakaʻuhingá mo ʻenau tōʻongá ʻi hono fakafehoanaki ki he poto naʻá Ne maʻú; ka naʻá ne kei siʻi he ko ha tamasiʻi pē Ia, pea ʻikai ke Ne maʻu ʻa e mālohi fakaesino ke maluʻi Ia, pea naʻe hoko ʻo ne mokosia, fiekaia pea mate (ʻi he History of the Church, 6:608).

Lau ʻa e Luke 2:51–52, ʻo kumi ki he ngaahi founga naʻe tupulaki ai ʻa Sīsuú (vakai foki ki he Liliu ʻa Siosefa Sāmitá, Mātiu 3:24–26 [ʻi he Bible appendix]).

ʻOku akoʻi mai ʻi he Luke 2:52 kiate kitautolu naʻe “tupulaki ʻa e potó ʻia Sīsū.” ʻOku tau toe ako foki mei he veesi ko ʻení ʻa e ngaahi founga kehe ʻe tolu naʻá Ne tupulaki ai. Ko e tupulaki ʻi he “lahí” ʻoku ʻuhinga ia ki he tupulaki fakaesinó. Ko e kupuʻi lea “ʻofeina ia ʻe he ʻOtuá” ʻoku fekauʻaki ia mo e tuʻunga moʻui lelei fakalaumālié, pea ko e kupuʻi lea “ʻofeina ia … mo e tangata” ʻoku fekauʻaki ia mo e ngaahi vā fakasōsialé. ʻI heʻene peheé, ʻoku lava ke tau ako ʻo makatuʻunga ʻi heʻetau ako ʻa e veesí ni ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení: ʻE lava ke tau muimui ki he sīpinga ʻa Sīsuú ʻi haʻatau maʻu ha poto mo tupulaki fakaesino, fakalaumālie, mo fakasōsiale.

Fakalaulauloto ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení:

  • Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke tau tupulaki ʻi he ngaahi ʻēlia takitaha ʻe fā ko ʻení?

  • Kuo faitāpuekina fēfē koe ʻi hoʻo feinga ke ke muimui ki he sīpinga naʻe fakatupulaki ʻaki ʻe Sīsū Iá?

  1. Hiki ha tatau ʻo e saati ko ʻení ki hoʻo tohinoa ako folofolá: Pea tohi ʻi lalo ʻi he faʻahinga takitaha ʻa e taumuʻa ki hoʻo tupulaki fakafoʻituituí mo ha palani hoʻo meʻa ʻe fai ke aʻusia ʻa e taumuʻa ko iá ʻi he ngaahi uike ʻoku hanganaki maí.

ʻE lava ke u muimui ki he sīpinga ʻa Sīsuú ʻaki ʻa e tupulaki …

Faʻahinga:

Fakaʻatamai

Fakaesino

Fakalaumālie

Fakasōsiale

Ko ʻeku taumuʻa mo ʻeku palani ke fakakakato ʻaki ʻeku taumuʻá:

  1. Hiki ʻa e fakamatala ko ʻení ʻi lalo ʻi he ngaahi ngāue ke fai ʻi he ʻahó ni ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá:

    Kuó u ako ‘a e Luke 2 peá u fakakakato ‘a e lēsoni ko ‘ení ‘i he (‘ahó ).

    Ko e ngaahi fehuʻi, fakakaukau, mo e ʻilo makehe ʻoku ou fie vahevahe mo ʻeku faiakó:

  • Ko e ngaahi tali ki he kiʻi sivi moʻoni–halá: 1. Moʻoni; 2. Hala; 3. Moʻoni; 4. Hala; 5. Moʻoni; 6. Hala.

Paaki