Laipelí
ʻIuniti 25, ʻAho 4: Filipai 4


ʻIuniti 25: ʻAho 4

Filipai 4

Talateú

Naʻe fakahinohinoʻi ʻe he ʻAposetolo ko Paulá ʻa e Kāingalotu ʻi Filipaí ke nau faʻa lotu mo kumi ki he meʻa ʻoku māʻoniʻoní. Naʻá ne toe fakahā foki ʻene falala ki he ivi fakamālohia ʻo Sīsū Kalaisí. Naʻe fakaʻosi ʻe Paula ʻene tohí ʻaki haʻane toe fakamālōʻia ʻa e Kāingalotu ʻi Filipaí ʻi heʻenau tokoniʻi ia he ngaahi taimi ne fie maʻu tokoni aí.

Filipai 4:1–14

ʻOku fakahinohino ʻe he ʻAposetolo ko Paulá ʻa e Kāingalotu ʻi Filipaí ke nau faʻa lotu mo kumi ki he meʻa ʻoku māʻoniʻoní.

ʻOku tau aʻusia ha ngaahi faingataʻa pe tūkunga ʻi heʻetau moʻuí ʻoku faʻa iku ke tau hohaʻa. Hangē ko ʻení:

  • “ʻOku ou tokanga ke u lava he sivi ʻoku hanganaki maí.”

  • “ʻOku ou tokanga ki ha mēmipa ʻo e fāmilí ʻoku puke.”

  • “ʻOku ou tokanga ke taukapoʻi ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ou tui ki aí.”

  • “ʻOku ou tokanga pe te u hoko ko ha faifekau lavameʻa.”

Ko e hā ha ngaahi meʻa ʻokú ke lolotonga tokanga pe hohaʻa ki ai ʻi hoʻo moʻuí?

ʻI hoʻo ako ʻa e Filipai 4, kumi ki ha moʻoni ʻe lava ke tokoni kiate kitautolu ʻi he taimi ʻoku tau fehangahangai ai mo e ngaahi tūkunga ʻe ala iku ke tau hohaʻa ai.

ʻOku tau lau ʻi he Filipai 4:1–5 ʻa hono faleʻi ʻe Paula ʻa e Kāingalotú ke nau tuʻu maʻu ʻi heʻenau tui ki he ʻEikí, ke nau fiefia ʻi he ʻEikí, pea tuku ke eʻa atu ki he niʻihi kehé ʻenau ʻulungaanga leleí, pe anga vaivaí .

Lau ʻa e fuofua kupuʻi lea ʻi he Filipai 4:6, ʻo kumi ki he faleʻi ʻa Paula ki he Kāingalotú.

ʻOku ʻuhinga ʻa e kupuʻi lea “ʻoua naʻa tokanga mamahi ki ha meʻa ʻe taha” ʻi he veesi 6 ke ʻoua ʻe fuʻu tokanga ki ha meʻa .

Lau ʻa e toenga ʻo e Filipai 4:6, ʻo kumi ki he meʻa naʻe faleʻi ʻe Paula ʻa e Kāingalotú ke ʻoua te nau hohaʻa ka ke nau faí. (Lotu Tāumaʻú ko ha kole fakamātoato ʻi he loto māʻulalo.)

Lau ʻa e Filipai 4:7, ʻo kumi ki he tāpuaki naʻe talaʻofa ʻe Paula ʻe ʻomi ʻe he lotu ʻi he loto-māʻulalo mo moʻoní pea mo e fakafetaʻí. Fakatokangaʻi ange ʻoku ʻuhinga ʻa e foʻi lea maluʻi ʻi he veesi ko ʻení ki hono tauhi malu .

Ko e tefitoʻi moʻoni ʻe taha ʻoku lava ke tau ako mei he ngaahi veesi ko ʻení ʻe lava ke tau maʻu ʻa e nonga ʻa e ʻOtuá, kapau te tau lotu tāumaʻu mo fakafetaʻi ʻi heʻetau hoko ko e kau muimui tui mateaki ʻo Sīsū Kalaisi. ʻE lava ke tokoniʻi kitautolu ke tau tauhi ke potupotu tatau ʻetau moʻuí ʻi haʻatau muimui ki he faleʻi ʻa Paulá, ke ʻohake ʻa e meʻa kotoa pē ki he ʻOtuá ʻi he hū mo e lotu tāumaʻu pea ʻi he fakafetaʻi, kae ʻikai ko ʻetau fuʻu hohaʻa pe tokanga ki he kiʻi meʻa siʻisiʻi kotoa pē mo hono nunuʻá.

ʻĪmisi
Elder Richard G. Scott

Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Lisiate G. Sikoti ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e founga ʻe lava ke tokoniʻi ai kitautolu ʻi heʻetau fili ke moʻui ʻaki e tefitoʻi moʻoni ko ʻení: “Koeʻuhí ʻokú Ne fakaʻapaʻapaʻi ʻetau tauʻatāina ke filí, he ʻikai ai ke fakamālohiʻi koe ʻe he Tamai Hēvaní ke ke lotu ange [kiate Ia]. Ka ʻi hoʻo fakaʻaongaʻi e tauʻatāina ke fili ko iá mo fakakau Ia ʻi he tapa kotoa hoʻo moʻui fakaʻahó, ʻe kamata ke fonu ho lotó ʻi he nonga mo e fiemālie. ʻE ʻoatu ʻe he nonga ko iá ha maama taʻengata ʻi hoʻo ngaahi faingataʻaʻiá. Te ne tokoniʻi koe ke ke lavaʻi e ngaahi faingataʻá ni ʻi ha fakakaukau ʻoku taʻengata” (“Fakamuʻomuʻa Hoʻo Ngāueʻi e Tuí,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2014, 93).

  1. Fakatokangaʻi ʻi he Filipai 4:6 naʻe pehē ʻe Paula ʻoku totonu ke ʻohake ʻetau ngaahi lotú mo ʻetau kolé ʻi he fakafetaʻi. Tali ‘a e ngaahi fehuʻi ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ako folofolá:

    1. ʻOkú ke pehē ʻe tokoni fēfē ʻetau fakahaaʻi ʻetau houngaʻiá ke ʻomi kiate kitautolu ʻa e nonga ʻa e ʻOtuá?

    2. Fakatatau kia ʻEletā Sikoti, ʻe lava fēfē ke tokoniʻi kitautolu ʻe he nonga ʻa e ʻOtuá ʻi he ngaahi faingataʻa ʻoku tau fekuki mo iá?

Fakakaukau ki he ngaahi meʻa ʻokú ke tokanga mo hohaʻa ki ai ʻa ia naʻá ke fakakaukau ki ai ʻi he konga kimuʻa ʻo e lēsoni ko ʻení. Fili ke fakaʻaongaʻi ʻa e tefitoʻi moʻoni naʻe akoʻi ʻe Paulá ʻaki hoʻo hū mo lotu tāumaʻu pea fakafetaʻi kae ʻikai tokanga ki he ngaahi meʻa ko iá. ʻI hoʻo fakatokangaʻi ʻa e ngaahi meʻa ʻoku tokanga ki ai ʻa e niʻihi kehe ʻoku mou vāofí, fakakaukau ke vahevahe ʻa e ngaahi lea ʻa Paulá kae pehē ki he tefitoʻi tokāteline ko ʻení mo kinautolu.

ʻI he sekoni ʻe 30 ka hokó, tuku taha hoʻo fakakaukaú ki he Fakamoʻuí pea mo e meʻa kuó Ne fai maʻaú.

Ne tokoniʻi fēfē koe ʻi he tuku taha kiate Ia hoʻo fakakaukaú?

Lau ʻa e Filipai 4:8–9, ʻo kumi ki he meʻa naʻe naʻinaʻi mamafa ʻa Paula ke fakakaukau mo fai ki ai ʻa e Kāingalotu ʻi Filipaí. Fakakaukau ke fakaʻilongaʻi pe tohiʻi ʻa e faʻahinga takitaha ʻo e ngaahi meʻa naʻe fakahinohino ʻe Paula ke tuku taha ki ai ʻa e fakakaukau ʻa e Kau Māʻoniʻoní. ʻOku ʻuhinga ʻa e kupuʻi lea “tokanga” ʻi he veesi 8 ke faʻa fakakaukau fakamātoato.

Ko e hā naʻe faleʻi ʻe Paula ʻi he veesi 9, ke fai ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí? Ko e hā ʻa e tāpuaki naʻá ne talaʻofa maʻá e Kau Māʻoniʻoní ʻo kapau te nau nofo taha ki he māʻoniʻoní mo muimui ki heʻene ngaahi akonakí mo ʻene ngaahi sīpinga?

Ko e tefitoʻi moʻoni ʻe taha ʻoku lava ke tau ako mei he fakahinohino ʻa Paulá kapau ʻe tuku taha ʻenau fakakaukaú ki he meʻa ʻoku māʻoniʻoní mo nau muimui ki he kau ʻaposetoló mo e kau palōfitá, ʻe nofoʻia leva ʻiate kinautolu ʻa e nonga ʻa e ʻOtuá.

  1. Tohi ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá ʻa e founga ʻoku lava ke tokoniʻi ai ʻetau ngaahi fie maʻú mo ʻetau tōʻongá ʻi he taimi ʻoku tuku taha ai ʻetau ngaahi fakakaukaú ki he meʻa ʻoku māʻoniʻoní.

Lau ʻa e Ngaahi Tefito ʻo e Tuí 1:13 (ʻi he Mataʻitofe Mahuʻingá), ʻo kumi ki he founga ʻoku faitatau ai mo e Filipai 4:8.

ʻI he taimi naʻe lave ai ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ki he “naʻinaʻi ʻa Paula” ko ʻeni mei he Filipai 4:8 ʻi he tefitoʻi tui hono 13 , naʻá ne liliu ʻa e “tokanga ki he ngaahi meʻá ni” ki he “ngaahi meʻa ia ʻoku mau fekumi ki ai.” Fakakaukau ki he ʻuhinga ʻoku mahuʻinga ai ke tau fekumi ki he ngaahi meʻa ʻoku moʻoni, faitotonu, totonu, haohaoa, fakaʻofoʻofa, anga māʻoniʻoni mo ongoongolelei pe feʻunga mo hono vikivikiʻí.

  1. Lau ʻa e fakahinohino ʻi he taha ʻo e ngaahi kaveinga ko ʻeni mei he tohitufa Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú: “Teití,” “Valá mo e Fotungá,” “Akó,” “Fakafiefiá mo e Mītiá,” “Kaungāmeʻá,” “Leá,” pe “Mūsiká mo e Hulohulá.” Hiki ki hoʻo tohinoa ako folofolá ‘a e kaveinga naʻá ke filí. Hili ia pea hiki hoʻo ngaahi tali ki he ngaahi fehuʻi ko ‘ení:

    1. ʻE lava fēfē ke tau fakaʻaongaʻi ʻa e fakahinohino ʻa Paula kuo lekooti ʻi he Filipai 4:8–9 ke tataki ʻetau ngaahi fili fekauʻaki mo e kaveinga ko ʻení?

    2. ʻI heʻetau feinga ke muimui ki he fakahinohino ʻa Paulá, ko e hā ʻa e ngaahi faingataʻa ʻe lava ke tau fehangahangai mo ia ʻoku fekauʻaki mo e kaveinga ko ʻení?

    3. Ko e hā ʻoku fenāpasi ai e mahuʻinga ʻo e “ʻiate [kitautolu] ʻa e melino ʻo e ʻOtuá” (Filipai 4:9) mo e ngāue ʻoku tau fai ke kumi ki he ngaahi meʻa māʻoniʻoní ?

ʻE lava fēfē ke ke fakaleleiʻi hoʻo ngaahi ngāué ke tuku taha hoʻo fakakaukaú ki he ngaahi meʻa māʻoniʻoní? Fakakaukau ki he ngaahi tāpuaki kuó ke maʻu ʻi hoʻo muimui ki he akonaki ʻa e kau ʻaposetoló mo e kau palōfitá. Hokohoko atu hoʻo moʻui ʻaki ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení kae lava ke foaki atu ai pē ʻe he ʻEikí ʻEne tākauá mo e nongá ki hoʻo moʻuí.

Hangē ko hono lekooti ʻi he Filipai 4:10, naʻe fakamālōʻia ʻe Paula ʻa e tokoni mo e ʻofa ʻa e Kāingalotu ʻi Filipaí he lolotonga ʻa e ngaahi faingataʻa ne fekuki mo iá. Lau ʻa e Filipai 4:11–12, ʻo kumi ki he meʻa naʻe tala ʻe Paula ki he Kāingalotu kuó ne ʻiló.

Ko e hā ʻa e meʻa naʻe ʻilo ʻe Paula ke fai lolotonga e ngaahi tūkunga kotoa ko ʻení?

Lau ʻa e Filipai 4:13–14, ʻo kumi ki he tupuʻanga ʻo e mālohi naʻe ʻia Paulá? (Filipai 4:13 ko ha potufolofola fakataukei folofola. ʻE lava ke ke fakaʻilongaʻi pe tohiʻi ia ʻi hoʻo folofolá ʻi ha founga makehe kae lava ke ke ʻilo ia ʻi he kahaʻú.)

ʻOku ʻuhinga ʻa e lea ʻa Paula ʻi he veesi 13 ki hono mālohí, ʻo makatuʻunga ʻi he mālohi kuo ʻomi ʻe Sīsū Kalaisí, ke fai ʻa e meʻa kotoa naʻe lelei, pe fie maʻu ʻe he ʻOtuá, ʻo kau ai ʻa e fiemālie ʻi ha tūkunga pē. Hangē ko Paulá, ʻe lava ke tau fai ʻa e meʻa kotoa pē ʻo makatuʻunga ʻia Sīsū Kalaisi, ʻa ia ʻokú Ne fakaivia kitautolú.

Ko e hā ʻe lava ke tau fai ke maʻu ʻa e mālohi ʻoku ʻomi ʻe Sīsū Kalaisí?

ʻĪmisi
President Dieter F. Uchtdorf

Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Tieta F. ʻUkitofa ʻo e Kau Palesitensī ʻUluakí ʻa e meʻa ʻoku malava ke tau fakahoko ʻo makatuʻunga ʻi he ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá: “Ko ha ʻelemēniti ʻe taha ʻo e ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá ko hono fakaava ʻo e ngaahi matapā ʻo e langí, ʻa ia ʻoku lilingi mai ai ʻe he ʻOtuá ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e mālohi mo e ivi, ʻo tau lava ai ke aʻusia ʻa e ngaahi meʻa naʻe mei tāumamaʻo ke tau maʻu. ʻOku tuʻunga ʻi he ʻaloʻofa fakaofo ʻa e ʻOtuá ʻa e malava ʻa ʻEne fānaú ke ikunaʻi ʻa e lea fakatauvele mo mōlia ngofua ʻa e tokotaha kākaá, mavahe mei he angahalá, pea “hoko ʻo haohaoa ʻia Kalaisi” [Molonai 10:32]” (“Ko e Meʻaʻofa ʻo e ʻAloʻofá,” Ensign pe Liahona, Mē 2015, 108).

ʻE lava ke tau aʻusia ʻa e mālohi ko ʻení ʻi ha ngaahi founga ʻe niʻihi ʻo kau ai ʻa ʻetau tuʻu ʻi he hili haʻatau humu, fai ha tuʻutuʻuni pau, faʻa kātaki, vilitaki, kae pehē ki he tupulaki hotau ivi mo e mālohi fakatuʻasinó, fakaʻatamaí mo fakalaumālié.

  1. Tohi ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá kau ki haʻo aʻusia ʻi ha taimi naʻe ʻoatu ai ʻi hoʻo tui kia Sīsū Kalaisí ha mālohi ke ke fai ha meʻa.

ʻĪmisi
scripture mastery icon
Fakataukei folofola—Filipai 4:13

  1. ʻE tokoni haʻo ako maʻuloto ʻa e Filipai 4:13 ke ke fakakaukau ai ki he moʻoni ko ʻení ʻi he taimi ʻokú ke feinga ai pe ko kinautolu ʻoku ofi kiate koé ke maʻu ʻa e mālohi ke ikuʻi ʻa e ngaahi faingataʻá mo moʻui angatonu. Toutou lau ʻa e Filipai 4:13 ke tokoni ke ke maʻuloto ia. Lau maʻuloto ia ki ha mēmipa ho fāmilí pe hao kaungāmeʻa, pea fakaafeʻi ʻa e tokotaha ko iá ke vahevahe haʻane aʻusia ʻi ha taimi naʻe fakaivia ai ia heʻene tui kia Sīsū Kalaisí ke ne fai ha meʻa lelei. Peá ke fakamoʻoni ho hingoá ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá.

Filipai 4:15–23

ʻOku fakaʻosi ʻe Paula ʻene tohi ki he kakai Filipaí ʻaki haʻane fakamālō

ʻOku tau lau ʻi he Filipai 4:15–23 naʻe toe fakamālōʻia ʻe he ʻAposetolo ko Paulá ʻa e Kāingalotu ʻi Filipaí ʻi heʻenau tokoniʻi ia ʻi he taimi naʻá ne fie maʻu tokoni aí. Naʻe hoko ʻa e ngaahi meʻaʻofa ʻa e Kau Māʻoniʻoní ko ha foaki lelei ki he ʻOtuá, pea naʻe talaʻofa ʻe Paula ʻe feau foki ʻe he ʻOtuá ʻenau ngaahi fie maʻú.

  1. Hiki ʻeni ʻi lalo ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá ʻi he ngaahi ngāue ke fai he ʻahoní:

    Kuó u ako ‘a e Filipai 4 peá u fakakakato ‘a e lēsoni ko ‘ení ‘i he (ʻaho)

    Ko e ngaahi fehuʻi, fakakaukau, mo e mahino makehe ʻoku ou fie vahevahe mo ʻeku faiakó:

Paaki