Laipelí
ʻIuniti 31, ʻAho 4: Fakahā 8–11


‘Iuniti 31: ‘Aho 4

Fakahā 8–11

Talateú

Naʻe mamata ʻa e ʻAposetolo ko Sioné ki hono fakaava ʻo e fakamaʻu hono fitú, peá ne ʻilo ai hono misiona ke kau ʻi hono tānaki ʻo ʻIsileli ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní. Neongo ʻa e ngaahi mahaki fakaʻauha, ngaahi fakaʻauha, mo e ngaahi tautea ʻe hoko ki he kakai ʻo e māmaní, naʻe mamata ʻa Sione ʻe fakahaofi ʻa kinautolu naʻe moʻui taaú mei he konga lahi ʻo e ngaahi meʻá ni.

Fakahā 8–9

Ko e mamata ʻa Sione ki hono fakaava ʻo e fakamaʻu hono fitú

Sio ki he saati ʻoku ʻoatu heni kau ki he tohi ʻa Fakahaá. Fakatokangaʻi ʻa e lahi ʻo e ngaahi veesi ʻoku lave ki he ngaahi meʻa ʻo e fuofua fakamaʻu ʻe onó ʻi hono fakafehoanaki ki he lahi ʻo e ngaahi veesi ʻoku lave ki he ngaahi meʻa ʻo e fakamaʻu hono fitú.

ʻĪmisi
John’s vision of seven seals

Naʻe lahi ange e meʻa naʻe tohi ʻe he ʻAposetolo ko Sioné kau ki he ngaahi meʻa ʻoku fekauʻaki mo e taʻu ʻe 1,000 hono fitú ʻi he meʻa naʻá ne tohi kau ki he ngaahi meʻa ʻoku fekauʻaki mo e ngaahi taʻu ʻe 1,000 kehé. Naʻe fakatōmamafa ʻene tohí ki he ngaahi meʻa ʻe hoko ʻi he vahaʻa ʻo e fakaava ʻo e fakamaʻu hono fitú mo e Hāʻele ʻAngaua Mai ʻa Sīsū Kalaisí.

Ko e hā ʻokú ke pehē naʻe lahi ai ʻa e meʻa ne tohi ʻe Sione kau ki he ngaahi meʻa fekauʻaki mo e fakamaʻu hono fitú?

ʻI hoʻo ako ʻa e mata meʻa-hā-maí ʻa Sione ʻi he Fakahā 8–11, fakakaukau pe ko e hā ʻe lava ke tau ako mei he meʻa naʻá ne tohi fekauʻaki mo e ngaahi meʻa ko ʻení.

ʻOku fakamatalaʻi ʻi he Fakahā 8:1–6 hono fakaava ʻe he Fakamoʻuí ʻa e fakamaʻu hono fitú. Naʻe mamata ʻa Sione ki ha kau ʻāngelo ʻe toko fitu ne foaki kiate kinautolu ha ngaahi talupite ʻe fitu. “Naʻe fakaʻaongaʻi ʻa e talupité ʻi he kuonga muʻá ke fakahā ha meʻa, fakaʻilonga [ki ha kau tau] ke tau, pe fakaongo ha tūʻuta ʻa ha tuʻi. Ko ia ai, ko hono ifi ʻo ha talupite ko hono fakahā pe fakaongo ia ʻo ha meʻa ʻoku fuʻu mahuʻinga” (Gerald N. Lund, “Seeing the Book of Revelation as a Book of Revelation,” Ensign, Dec. 1987, 50).

Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 77:12, ʻo kumi ki he meʻa ʻe fakaʻilongaʻi ʻaki hono ifi ʻo e talupite ʻe fitú.

ʻI he Fakahā 8:1–6, ʻe fakaʻilongaʻi ʻaki hono ifi e ngaahi talupité ʻa e kamataʻanga ʻo e ngaahi mahaki fakaʻauha kehekehe mo e fakaʻauha ʻi he teuteu ki he Hāʻele ʻAngaua Mai ʻa Sīsū Kalaisí pea mo ʻEne pule ʻi he lolotonga ʻo e Nofo Tuʻí.

Lau ʻa e ngaahi fakamoʻoni fakafolofola ko ʻení, ʻa ia ʻoku fakamatala ki he ngaahi meʻa ʻoku fekauʻaki mo e ifi ʻo e fuofua talupite ʻe onó. Lolotonga hoʻo laukongá, kumi ha ngaahi tali ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení:

ʻUluakí—Fakahā 8:7. Ko e hā ne hoko ʻo tupu mei he “ʻuha maka mo e afi” ne tō ki he māmaní ʻi hono ifi ʻe he ʻāngelo ʻuluakí ʻene talupité?

Uá—Fakahā 8:8–9. Ko e hā ʻa e meʻa ʻe tolu naʻe uesia ʻi he taimi naʻe ifi ai ʻa e talupite hono uá?

Tolú—Fakahā 8:10–11. Ko e hā naʻe hoko ʻi he taimi ne tō hifo ai ʻa e fetuʻu lahí mei he langí? (Fakatokangaʻi ange ko e ʻakau koná ko ha faʻahinga pē ʻo e ʻakaú; ʻoku fakaʻaongaʻi ke fakataipe ki he “fakamamahi ʻo e faingataʻá pe loto-mamahi” [vakai, Bible Dictionary in the LDS English version of the Bible, “Wormwood”].)

Faá—Fakahā 8:12. Ko e hā ʻa e ngaahi meʻa ʻe tolu naʻe fakapōpōʻuli honau konga, ʻi he hili hono ifi ʻa e talupite hono faá?

Nima—Fakahā 9:1–3. Ko e hā naʻe haʻu mei he luo taʻe hano takelé ʻi he taimi naʻe fakaava ai ʻe he ʻāngelo?

Ono—Fakahā 9:13–16, 18. Ko e kau tau ʻe toko fiha ne kau ʻi he tau lahi naʻe mamata ki ai ʻa Sione hili hono ifi ʻo e talupite hono onó? Ko e kakai fē ʻi he faʻahinga ʻo e tangatá naʻá ne mamata ki hono fakapoongi kinautolu ʻi he tau ko ʻení?

Lau ʻa e Fakahā 9:20–21, ʻo kumi ki he meʻa ʻe fai ʻe he kakai faiangahala ʻe ʻikai ke fakaʻauha ʻi he ngaahi fakaʻauhá ni.

Fakahā 10

ʻOku fakahinohinoʻi ʻe ha ʻāngelo ʻa Sione kau ki heʻene ngāue fakafaifekau ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní

ʻOku kiʻi taʻofi fakataimi ʻa e fakamatala ki he ifi ʻo e talupite hono fitú pea mo hono ngaahi mamahí ʻo ʻikai ha lave ki ai ʻi he Fakahā 10. ʻOku tau lau ʻi he vahe ko ʻení naʻe fakahinohinoʻi ʻa Sione ʻe ha ʻāngelo ʻe taha.

ʻĪmisi
sweet, bitter

Ko e hā ha ngaahi aʻusia ʻi he moʻuí ʻe lava ke pehē ʻoku fakatou melie mo kona?

Lau ʻa e Fakahā 10:1–3, ʻo kumi ki he meʻa naʻe toʻotoʻo ʻe he ʻāngeló.

Lau ʻa e Fakahā 10:8–11, ʻo kumi ki he meʻa naʻe fekau kia Sione ke ne fai ki he kiʻi tohí. Fakatokangaʻi pe naʻe ifo fēfē ia kiate ia.

Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 77:14, ʻo kumi ki he meʻa naʻe fakafofongaʻi ʻe he kiʻi tohí.

Naʻe tāpuakiʻi ʻa e ʻAposetolo ko Sioné ʻe Sīsū Kalaisi ke moʻui ʻo aʻu ki Heʻene Hāʻele ʻAngaua Maí, mo ʻomi ʻa e kakaí kiate Ia (vakai, Sione 21:20–24; T&F 7:1–4). Ko e misiona ʻo Sioné ke tokoni ki hono tānaki ʻo e fānau ʻa ʻIsilelí. Ko e hā ha ngaahi founga ʻe lava ke melie mo kona ai ha misiona pehē?

  1. Fakaʻaongaʻi ʻa e Fakahā 10:8–11 ke hiki ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá ha tali ki ha taha pe fakatouʻosi e ongo palopalema ko ʻení:

    1. Kuó u fanongo he faingataʻa ʻo e ngāue fakafaifekaú. ʻOku ou fefaʻuhi mo e faingataʻa ʻi hono fakasītuʻaʻi aú. ʻOku ʻikai ke u fakapapauʻi pe ʻoku ou fie ngāue.

    2. Kuó u feinga ke fai e meʻa ʻoku totonú. ʻOku ou lau ʻeku folofolá, lotu, pea feinga ke vahevahe ʻa e ongoongoleleí, ka ʻoku kei kovi pē ha ngaahi meʻa ʻi heʻeku moʻuí — pea ʻoku teʻeki ke ʻi ai ha taha ʻoku fie kau ki he Siasí koeʻuhí ko au. Mahalo pē te u foʻi.

Fakahā 11

ʻOku mamata ʻa Sione ki ha ongo palōfitá ʻoku fakapoongi ʻi Selusalema, pea mo hono ifiʻi ʻo e talupite hono fitú

ʻOku kamataʻaki ʻa e Fakahā 11 ʻa e fakamatala ʻa e ʻAposetolo ko Sioné ki he ngaahi meʻa ʻe hoko ʻi he vahaʻa taimi hono ifiʻi ʻo e talupite hono fitú pea mo e Hāʻele ʻAngaua Mai ʻa Sīsū Kalaisí. Lolotonga e taimi ko ʻení, ʻe lahi ange ʻa e mālohi mo hono puleʻi ʻe he kau faiangahalá ʻa e māmaní, pea ʻe feinga ha kau tau ke ikunaʻi ʻa Selusalema, ʻa ia ko ha konga ia ʻo e tau lahi fakaʻosi ʻo e ʻAmakētoné.

Naʻe fakamatalaʻi ʻe Sione ʻa e kolo ko Selusalemá pea mo hono ikunaʻi ʻe he kau Senitailé (ʻa kinautolu ʻoku ʻikai ke fakahoko mo tauhi e ngaahi fuakava mo e ʻEikí) ʻi ha vahaʻa taimi ʻo e māhina ʻe 42, ʻa ia ko e taʻu ʻe tolu mo e konga.

Lau ʻa e Fakahā 11:3 – 6, ʻo kumi pe ko e hā e meʻa ʻe fai ʻi Selusalema ʻe ha toko ua ʻo e kau fakamoʻoni ʻa e Fakamoʻuí ki muʻa pea hoko leva ʻEne Hāʻele ʻAngaua Maí.

ʻE maʻu ʻe he ongo palōfita ʻe ua ko ʻení ʻa e mafai mo e mālohi, ʻo hangē ko ʻIlaisiā mo Mōsesé, ke fakamaʻu ʻa e ngaahi langí pea taaʻi ʻa māmani ʻaki ʻa e ngaahi mahaki fakaʻauha. ʻOku lava ke fakataipe ʻa e afi ʻe hoko mai mei he ngutu ʻo e ongo fakamoʻoni ʻe toko ua ko ʻení ki he mālohi ʻo e ngaahi fakamoʻoni ko ia te nau fuá (vakai, Selemaia 5:14; 20:9).

Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava, 77:15, ʻo kumi pe ko hai ʻe hoko ko e ongo fakamoʻoni ʻe toko ua ko ʻení.

Lau ʻa e Fakahā 11:7 – 12, ʻo kumi pe ko e hā ʻe hoko ki he ongo palōfita ʻe toko ua ko ʻení. Fakatokangaʻi ʻa e meʻa ʻe fai ʻe he kau faiangahalá.

Lau ʻa e Fakahā 11:13 – 15, ʻo kumi ki he meʻa ʻe hoko ʻi he hili hono fokotuʻu ʻo e ongo palōfita ʻe toko ua ko ʻení mei he maté ʻo na ʻalu hake hake ki he langí.

Ko hai ʻe pule ʻi he “ngaahi puleʻanga ʻo e [māmaní],” (Fakahā 11:15)?

ʻOku tau laukonga ʻi he Fakahā 11:16 – 19 naʻe fakafetaʻi mo fakahīkihikiʻi ʻa e ʻOtuá ʻe he kau mātuʻa ʻe toko 24 naʻa nau tangutu ʻo ofi ki Hono taloní ʻi hono fakapaleʻi ʻa e kau māʻoniʻoní mo tauteaʻi ʻa e kau faiangahalá.

  1. Manatuʻi ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻeni mei he lēsoni ki muʻá ʻa ia ʻoku maʻu ʻi he Fakahā 7:Te tau fiefia ʻi he nāunau fakasilesitialé fakataha mo e ʻOtuá, kapau te tau kātakiʻi e ngaahi faingataʻá ʻi he faivelenga pea hoko ʻo haohaoa ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí. Fakakaukau ki he ngaahi meʻa ʻo e fakamaʻu hono fitú naʻá ke ako ki ai he ʻaho ní. Tohi ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá ʻa e founga ʻe lava ke ʻomi ai ʻe he ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení ha fakafiemālie mo ha nonga kiate kinautolu ʻoku nau aʻusia ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi faingataʻa fakailifia ʻe hoko ki muʻa pea Hāʻele ʻAngaua Mai ʻa e ʻEikí.

Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Niila L. ʻEnitasoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá neongo ʻa e ngaahi fakamamahi ʻo hotau kuongá ni, ʻoku lava ke tau ʻamanaki atu ki he hāʻele mai ʻa e ʻEikí ʻi he ʻapasia mo e vēkeveke:

ʻĪmisi
Elder Neil L. Andersen

“ʻE kāinga, ʻoku tau moʻui ʻi he ngaahi ʻaho kimuʻa he Hāʻele ʻAngaua Mai ʻa e ʻEikí, ko ha taimi kuo fuoloa e nofo ʻamanaki atu ki ai e kakai tuí ʻi he ngaahi kuongá. ʻOku tau moʻui he ngaahi ʻaho ʻo e taú mo e ongoongo ʻo e tau, fakatamaki fakanatula, ngaahi ʻaho ʻoku fefaʻuhi ai e māmaní mo e puputuʻú mo e moveuveú.

“Ka ʻoku tau toe moʻui foki he kuonga nāunauʻia ʻo hono Fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí, ko ha taimi kuo ʻave ai e ongoongoleleí ki he māmaní kotoa—ko ha taimi ne talaʻofa mai ai e ʻEikí te Ne “fokotuʻu hake … ha kakai haohaoa,” [T&F 100:16] pea fakateunga kinautolu “ʻaki ʻa e māʻoniʻoní pea mo e mālohi ʻo e ʻOtuá” [1 Nīfai 14:14].

“ʻOku tau fiefia he ngaahi ʻahó ni pea lotua te tau lava ke fehangahangai loto-toʻa mo hotau ngaahi faingataʻaʻiá mo e taʻetaʻepaú. ʻOku lahi ange e ngaahi faingataʻaʻia ʻa ha niʻihi ʻi ha niʻihi, ka ʻoku ʻikai ha taha ʻe hao. …

“Neongo hono toutou fakapapauʻi mai ʻe he ʻEikí kiate kitautolu ke “ʻoua ʻe manavaheé,” [T&F 10:55], ʻoku ʻikai faingofua maʻu pē ke maʻu ha mahino pea vakai ʻo fakalaka atu ʻi he māmani ko ʻení lolotonga ʻetau ʻi he uhouhonga ʻo e faingataʻá. …

“ʻOku tupulaki ʻetau tuí ʻi heʻetau teuteu atu ki he hāʻele mai ʻa e Fakamoʻuí. ʻOku hanga ʻe heʻeku fakakaukau ki Heʻene hāʻele maí ʻo ueʻi hoku laumālié. ʻE fakaofo moʻoni! ʻE laka hake ʻene makehé mo e ngeiá, hono lahí mo e fakaʻofoʻofá, ʻi ha toe meʻa kuo aʻusia pe mamata ai e mata fakamatelié. …

“…Te tau tūʻulutui ʻi he loto-ʻapasia, “pea ʻe fakaongo atu ʻe he ʻEikí ʻa hono leʻó, pea ʻe fanongo ki ai ʻe he ngaahi ngataʻanga kotoa pē ʻo e māmaní” [T&F 45:49]. ‘ʻPea ʻe … hangē ko e leʻo ʻo e ngaahi vai lahi, pea ʻe hangē ko e leʻo ʻo e mana lahi” [T&F 133:22]. ‘ʻPea ko e ʻEikí, … ʻa e Fakamoʻuí, te ne tuʻu ʻi he lotolotonga ʻo hono kakaí” [T&F 133:25]” (“Ke Hoko Mai Ho Puleʻangá,” Ensign pe Liahona, Mē 2015, 119–20, 122).

  1. Hiki ʻa e fakamatala ko ʻení ʻi lalo ʻi he ngaahi ngāue ke fai he ʻahó ni ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá:

    Kuó u ako ‘a e Fakahā 8–11 peá u fakakakato ‘a e lēsoni ko ‘ení ‘i he (ʻaho).

    Ko e ngaahi fehuʻi, ngaahi fakakaukau, mo e ngaahi mahino makehe ‘oku ou fie vahevahe mo ʻeku faiakó:

Paaki