Laipelí
Lēsoni 90: Ngāue 12


Lēsoni 90

Ngāue 12

Talateú

Naʻe tāmateʻi ʻe Hēlota ʻa e ʻAposetolo ko Sēmisí peá ne puke ʻa Pita ʻo tuku pōpula. ʻI he pō kimuʻa pea fakapoongi ʻa Pitá, naʻe tokoniʻi ia ʻe ha ʻāngelo ke ne hola mei he fale fakapōpulá. Naʻe taaʻi ʻe ha ʻāngelo mei he ʻOtuá ʻa Hēlota pea naʻe hoko atu e tupulaki ʻa e ongoongoleleí.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

Ngāue 12:1–17

ʻOku tāmateʻi ʻe Hēlota ʻa Sēmisi pea puke pōpula ʻa Pita, ʻa ia naʻe hola mei he fale fakapōpulá ʻi ha mana

Fakaʻaliʻali ha kāpasa pe tā ha fakatātā ʻo e kāpasá ʻi he palakipoé. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne fakamatalaʻi e founga hono ngāueʻaki ʻo e kāpasá mo e meʻa ʻoku ngāueʻaki ki aí.

ʻĪmisi
compass
  • Koeʻuhí ʻoku tuhu maʻu pē ʻa e kāpasá ki he tokelaú, ʻoku tokoni fēfē hono ngāueʻaki ha kāpasa ke tau fai ha ngaahi fakakaukau ʻoku tonú fekauʻaki mo e feituʻu ʻoku totonu ke tau ʻalu aí?

Tā ʻi he palakipoé ha X ofi ki he kāpasá (kae ʻoua ʻe ofi ki he tuhu e kāpasá ki he tokelaú) pea kole ki he kalasí ke nau fakakaukauloto ʻoku fakafofongaʻi ʻe he X ha makineti ʻoku pukepuke nima pē.

  • ʻE tākiekina fēfē ʻe he makineti ko ení ʻa e founga ngāue ʻo e huiʻi kāpasá? (ʻE tuhu ʻa e huí ki he makineti ʻoku ofi maí koeʻuhí ʻokú ne fakaheleleu ki he mālohi ʻo e makineti tokelaú.)

  • ʻE uesia fēfē ʻe he makineti ko ení ʻa hoʻo malava ke fai ʻa e fili ʻoku totonú fekauʻaki mo e feituʻu ʻoku totonu ke ke ʻalu aí?

Poupouʻi e kau akó ke nau ako pea kumi ʻi he Ngāue 12 ki ha tākiekina ʻe lava ke ne fakaheleleu holo ʻetau malava ko ia ke fai ha fakakaukau ʻoku tonú.

Ke tokoni ki he kau akó ke nau maʻu ha mahino ki he ʻuhinga ʻo e Ngāue 12, fakamatala ange naʻe ʻāʻāsili hono fakatangaʻi e Kau Kalisitiane ʻi Selūsalemá talu mei hono fakapoongi ʻo Sitīvení.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Ngāue 12:1–4 . Kole ki he kalasí ke nau muimui ʻi hono laú, ʻo kumi pē naʻe tokoni fēfē ʻa Hēlota ʻAkilipa I ki he fakatanga ko ení. (Fakamatala ange ko e vahenga tau ʻe faá ʻoku tatau mo e kau sōtia ʻe toko fā).

  • Ko hai kuo tāmateʻi ʻe Hēlota ʻaki ʻa e heletaá?

  • Fakatatau ki he veesi 3, ko hai naʻe fiefia ʻi he pekia ʻa Sēmisí?

Fakamatala ange ʻoku ʻuhinga e kupuʻi lea ko e “kakai Siu” ʻi he veesi 3 ki he kau taki ʻo e kau Siú ʻi Selūsalemá naʻa nau poupouʻi ʻa e fakatangaʻi ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí. Naʻe feinga ʻa Hēlota ke fakafiefiaʻi e kau taki ko eni ʻo e kau Siú (vakai, Bible Dictionary in the LDS English version of the Bible, “Herod”). Hiki ʻa e sētesi taʻe kakato ko ení ʻo ofi ki he X ʻi he palakipoé: Kapau ʻoku tau fekumi ke fakafiefiaʻi ʻa e niʻihi kehé kae ʻikai ko e ʻOtuá, pea ʻe …

  • Ko e hā naʻe fai ʻe Hēlota hili ʻene vakai naʻe fiefia ʻa e kau taki ʻo e kau Siú ʻi he fakapoongi ʻo Sēmisí? (Naʻá ne palani ke fakahāhā hono tāmateʻi ʻo Pitá.)

Tuhu ki he fakatātā ʻo e kāpasá ʻi he palakipoé, pea fehuʻi ange:.

  • Naʻe uesia fēfē ʻe he holi ʻa Hēlota ke fakafiefiaʻi e niʻihi kehé kae ʻikai ko e ʻOtuá ʻa ʻene ngaahi taumuʻa ʻi he moʻuí?

  • Fakatatau mo e meʻa te tau lava ʻo ako mei he tā sīpinga ʻa Hēlotá, te ke fakakakato fēfeeʻi ʻa e sētesi he palakipoé? (Fakakakato ʻa e sētesi ʻi he palakipoé, hili e tali ʻa e kau akó, koeʻuhí ke ne fakahā mai ʻa e moʻoni ko ení: Kapau te tau feinga ke fakafiemālieʻi ʻa e niʻihi kehé kae ʻikai ko e ʻOtuá, ʻe tataki atu leva kitautolu ki he fai angahalá.)

  • Ko e hā ha toe ngaahi sīpinga ʻe niʻihi ʻoku fakatātaaʻi mai ai ʻe lava ke tataki ha tokotaha ke ne fai angahala ʻi he feinga ke fakafiemālieʻi ʻa e niʻihi kehé kae ʻikai ko e ʻOtuá?

Fakaafeʻi e kau akó ke nau fakalaulauloto ʻa e ngaahi founga ʻoku nau tuku ai ʻenau ngaahi holi ke fakafiefiaʻi ʻa e niʻihi kehé ke tataki atu kinautolu ke nau mamaʻo mei heʻenau Tamai ʻi Hēvaní.

Fakamatala ange, ʻe fakaafeʻi e kau akó ke nau fakatātaaʻi ʻa e ngaahi meʻa naʻe hoko ʻi he Ngāue 12:5–17. Fakaafeʻi ha kau ako ʻe niʻihi ke nau fakatātāaʻi ʻa e ngaahi tuʻunga ʻo Pitá, ko e ongo leʻo ʻe toko uá, ko e ʻāngeló, Lota, pea mo e ākonga ʻe taha pē ua ʻi he ʻapi ʻo Mele, ko e faʻē ʻa Maʻaké. Te ke lava koe pe ko ha tokotaha ako ʻo fakamatala e talanoá.

  • Kole ki he tokotaha fakamatalá ke lau leʻolahi e Ngāue 12:5–6 pea fakaafeʻi e kau ako ʻoku lau atu honau hingoá ke fakatātaaʻi ʻa e meʻa ʻoku laú. Ke tokoni ke mahino ki he kau akó ʻa e kakano ʻo e talanoá, hili hono lau mo hono fakatātaaʻi ʻa e veesi taki taha taʻofi taimi siʻi e laukongá, pea fehuʻi leva e ngaahi fehuʻi ʻoku ʻalu fakataha mo iá.

  • Ko e hā naʻe fai ʻe he kāingalotú ʻi he taimi ko ení?

Kole ki he tokotaha fakamatalá ke lau leʻolahi e Ngāue 12:7–10 kae fakatātaaʻi ʻe he kau akó ʻa e meʻa ʻoku laú.

  • Ko e hā ʻa e ngaahi haʻi pe fakangatangata naʻe lavaʻi ʻe Pita lolotonga ʻa e hola ko ení?

Kole ki he tokotaha fakamatalá ke lau leʻolahi e Ngāue 12:11–15 kae fakatātaaʻi ʻe he kau akó ʻa e meʻa ʻoku laú.

  • Naʻe fakatokangaʻi fakakū ʻe Pita ʻa e meʻa kuo hokó?

  • Ko e hā e meʻa naʻe hoko ʻi he tukituki ʻa Pita ʻi he matapā ʻo e fale ʻo Melé?

Kole ki he tokotaha fakamatalá ke lau leʻolahi e Ngāue 12:16–17 kae fakatātaaʻi ʻe he kau akó ʻa e meʻa ʻoku laú. Hili hono lau mo fakatātaaʻi ʻa e ngaahi veesi ko ení, fakaafeʻi e kau akó ke nau foki atu ki honau nofoʻangá.

  • Fakatatau ki he veesi 17, ko hai naʻe fakamālō ki ai ʻa Pita ki heʻene hola mei he fale fakapōpulá? (Fakamahino ange ko e Sēmisi ʻoku fakamatala ki ai ʻi he veesi 17 ko e taha ia e ngaahi tokoua ʻo Sīsuú [vakai, Mātiu 13:55].)

Fakaafeʻi e kau akó ke toe vakaiʻi e Ngāue 12:5 pea kumi e founga ʻoku felāveʻi ai e veesi ko ʻení mo e meʻa naʻe hoko kia Pitá.

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku fokotuʻu mai ʻe he kupuʻi lea “hūfia fakamaatoato” (veesi 5) kau ki he loto-moʻoni mo e faivelenga ʻa e ngaahi lotu ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí?

  • Ko e hā ʻa e tefitoʻi moʻoni te tau lava ʻo ako mei he fakamatala ko ení kau ki he nunuʻa ʻo ʻetau ngaahi lotú kiate kitautolu mo e niʻihi kehé? (ʻOku totonu ke ʻilo ʻe he kau akó ha tefitoʻi moʻoni hangē ko ʻení: ʻOku fakaafeʻi heʻetau ngaahi lotu fakamātoato mo moʻoní ʻa e ngaahi maná mo e tāpuakí ki heʻetau moʻuí mo e moʻui ʻa e niʻihi kehé. Tohi ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé.)

  • Ko e hā hono ʻuhinga ʻo e lotu ʻi he loto-moʻoni mo e faivelenga?

Fakamatala ange ʻoku ʻikai ke ʻuhinga ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ení kapau te tau lotu ʻi he loto-moʻoni mo e faivelenga te tau maʻu ʻataʻatā pē taʻe-ngāueʻi ʻa e meʻa ʻoku tau lotu ki aí. Ko e ngaahi moʻoniʻi meʻa ki hono maʻu ʻo e ngaahi mana mo e tāpuaki ʻa e ʻOtuá ʻoku kau ai ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá mo e taimí pea pehē foki ki he tauʻatāina fakafoʻituitui ke filí.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e fakamatala ko ʻení. Kole ange ki he kau akó ke nau fakafanongo ki he founga ʻoku uesia ai heʻetau ngaahi lotu ʻi he loto-moʻoni mo faivelengá ʻa e finangalo ʻa e ʻOtuá.

“Ko e lotú ko e founga ia ‘oku feongoongoi ai ‘a e finangalo ‘o e Tamaí mo e loto ‘o e fānaú. ‘Oku ‘ikai ko e taumuʻa ʻo e lotú ke liliu ‘a e finangalo ‘o e Otuá, ka ke ‘omi kiate kitautolu mo e niʻihi kehé ‘a e ngaahi tāpuaki kuo ‘osi finangalo ‘a e ‘Otuá ke foaki maí, ka ‘oku toki foaki mai ia ‘o kapau te tau kole.” ‘Oku fie maʻu ke tau ngāueʻi pe te tau feinga ki he ngaahi tāpuakí kimuʻa pea tau toki maʻu iá. Ko ha ngāue ‘a e lotú, pea ko ha founga ia kuo tuʻutuʻuni ke tau maʻu ai ‘a e ngaahi tāpuaki fungani taha ‘i he ngaahi tāpuaki kotoa pē” (Bible Dictionary, “Prayer”).

  • Fakatatau ki he fakamatala ko ení, ko e hā ha taumuʻa mahuʻinga ʻo e lotú?

  • Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke manatuʻi ʻoku ʻikai ko e taumuʻa ʻo e lotú ke liliu e finangalo ʻo e ʻOtuá?

Fakaafeʻi e kau akó ke nau fai ha tali ki he fehuʻi ko ʻení ʻi heʻenau pepa akó pe tohinoa ako folofolá:

  • Ko e fē nai ha taimi kuo hanga ai ʻe he lotú ʻo fakaafeʻi e ngaahi mana mo e tāpuaki ʻa e ʻOtuá ki hoʻo moʻuí pe ki he moʻui ʻo e niʻhi naʻá ke lotu ki aí?

Hili ha taimi feʻunga, fakakaukau ke fakaafeʻi ha niʻihi ʻo e kau akó ke vahevahe e meʻa ne nau hikí. Hili pē ʻenau vahevahé, fakaafeʻi e kau ako ke nau fakakaukau pe te nau lava fēfē nai ʻo lotu ʻi he loto-moʻoni mo e faivelenga ke fakaafeʻi e ngaahi tāpuaki mo e mana ʻoku finangalo ʻa e ʻOtuá ke foaki maʻanautolu mo e niʻihi naʻa nau lotu ki aí.

Ngāue 12:18–25

Ko e tauteaʻi ʻe he ʻOtuá ʻa Hēlota pea hokohoko atu e tupulaki ʻa e ongoongoleleí

Fakamatalaʻi fakanounou ʻa e Ngāue 12:18–22 ʻaki hono fakamatala ange naʻe ʻilo ʻe Hēlota ʻi he ʻaho hono hokó, ʻa e hola ʻa Pitá peá ne tāmateʻi ʻa e kau leʻo naʻá ne pehē naʻa nau tuku ʻa Pita ke holá. Naʻe lea ʻa Hēlota ki he kakaí kimui ange, ʻa ia naʻa nau fakahīkihikiʻi ai ia ʻi heʻene leá.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Ngāue 12:23–24 . Kole ki he kalasí ke nau muimui ʻi hono laú, ʻo kumi e meʻa naʻe hoko kia Hēlotá.

  • Ko e hā naʻe hoko kia Hēlota? Ko e hā hono ʻuhingá?

  • Ko e hā naʻe hoko ki he ngāue fakafaifekau ʻa e Siasí neongo ʻa e fakatanga naʻe fehangahangai mo e kāingalotu ʻo e Siasí?

Fakaʻosi ʻaki hono fakaafeʻi e kau akó ke toe vakaiʻi ʻa e ngaahi moʻoni naʻa nau akó mo fakalaulauloto pe te nau fakaʻaongaʻi fēfē ʻa e ngaahi moʻoni ko iá ʻi heʻenau moʻuí.

Ngaahi Fakamatala Fakamahino mo e Puipuituʻá

Ngāue 12:1–17. Naʻe fakamuʻomuʻa ʻe Pita mo Sēmisi ʻa e ʻOtuá

ʻOku hā ʻi he Ngāue 12 naʻe fakamuʻomuʻa ʻe Pita mo Sēmisi ʻa e ʻOtuá ʻi heʻena moʻuí, neongo pe ko e hā ʻa e tautea te na maʻú. Ko e hā hono ʻuhinga ʻoku fuʻu mahuʻinga ai ke ʻofa ki he ʻOtuá pea fakamuʻomuʻa Ia ʻi heʻetau moʻuí? Naʻe fakamatala ʻa ʻEletā Lini G. Lōpini ʻo e Kau Palesitenisī ʻo e Kau Fitungofulú ki he aʻusia ko ení naʻá ne tokoniʻi ia ke ne maʻu ha mahino ki he mahuʻinga ʻo e feituʻu ʻoku hanga ki ai ʻetau moʻuí:

“‘Ko hai ʻokú ke fakafofongaʻí?’ Lolotonga ʻema fononga fakataha mo Palesiteni Poiti K. Peeka ʻi heʻeku fuofua hoko ko ha Fitungofulú, naʻá ne fakaʻohovaleʻi au ʻaki ʻa e fehuʻi ko ení. Ne u puputuʻu he naʻe ʻikai ha fakamatala ke mahino ʻe ʻuhinga ʻo e fehuʻí. Naʻá ne hoko atu ʻo pehē, ‘ʻOku ʻikai fakafofongaʻi ʻe he Fitungofulú ʻa e kakaí ki he palōfitá, ka ko e palōfitá ki he kakaí. ʻOua naʻa teitei ngalo ʻa ia ʻokú ke fakafofongaʻí!’ Ne hoko ia ko ha lēsoni ongo moʻoni.

ʻOku tau fulihi ʻa e ongo ʻuluaki fekau maʻongoʻonga tahá ʻi heʻetau feinga ke ʻuluaki fakafiemālieʻi e niʻihi kehé kae ʻikai ko e ʻOtuá (vakai, Mātiu 22:37–39). Ko hono fakangaloʻi ia ʻo e tokotaha ʻoku tau fakafofongaʻí. Ka kuo tau fehalaaki kotoa ʻi he meʻá ni ko ʻetau manavahē ki he tangatá. ʻOku fakatokanga mai e ʻEikí kiate kitautolu ʻi he tohi ʻa ʻĪsaiá, ‘ʻOua te mou manavahē ki he valoki ʻa e kakaí’ ( ʻĪsaia 51:7; vakai foki, 2 Nīfai 8:7). ʻI he misi ko ia ʻa Līhaí, ne tupu e manavahē ko ʻení mei he louhiʻi nima ʻo e manukí ne tuhu mai mei he fuʻu fale lahi mo ʻataʻataá, ʻo tupu ai e ngalo ʻi ha tokolahi ʻa ia ʻoku nau fakafofongaʻí pea nau mavahe mei he fuʻu ʻakaú ko ʻenau ‘maá’ (vakai, 1 Nīfai 8:25–28)” (“Ko Hai ʻOkú Ke Fakafofongaʻí” Ensign pe Liahona, Nōvema 2014, 9).

Ngāue 12:5. “Ka naʻe hūfia fakamaatoato”

Naʻe fakahā ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni ʻa ʻene houngaʻia kiate kinautolu ʻoku nau lotua ia mo e kau taki ʻo e Siasí:

“ʻOku ou fakamālō ʻi hoʻomou angaʻofa kiate au ʻi ha feituʻu pē ʻoku ou ʻalu ki aí. ʻOku ou fakamālō atu ʻi hoʻomou lotua aú. Kuó u ongoʻi e ngaahi lotu ko iá pea ʻoku hounga moʻoni ia kiate au” (“ ʻI Heʻetau Toe Fakataha Maí,” Ensign pe Liahona, Mē 2012, 5).

“ʻOku ou ʻofa kiate kimoutolu; ʻoku ou lotua ʻa kimoutolu. ʻOku ou kolea ke mou manatuʻi muʻa au mo e Kau Taki Māʻolunga kotoa pē ʻi hoʻomou ngaahi lotú. ʻOku tau taha ʻi hono fakalakalaka e ngāue fakaofó ni. ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku tau kau kotoa ki he ngāué ni, he ʻoku ʻi ai e fatongia ʻo e tangata, fefine mo e fānau kotoa pē. ʻOfa ke foaki mai ʻe he ʻOtuá ʻa e ivi mo e mālohi ke tau fakahoko lelei ʻaki hotau fatongiá” (“Kae ʻOua ke Tau Toe Fakataha Mai,” Ensign pe Liahona, Nōv. 2011, 109).

Naʻe ʻomi ʻe Palesiteni Hāloti B. Lī ʻa e ʻilo ko ʻení kau ki hono fakahoko ha lotu lahi:

“Kuo pau ke ke holi ki ai ʻaki ho laumālié kotoa! Kuo pau ke ke maʻu ʻa e mālohi kotoa te ke ala lavá mo ha holi ko e meʻa mahuʻinga taha eni ʻokú ke fekumi ki ai ʻi he māmaní hono kotoa!” (Teachings of Harold B. Lee, ed. Clyde J. Williams [1996], 125).

Ngāue 12:21–23. Ko e pekia ʻa Hēlota ʻAkilipa I

Ko Hēlota ʻAkilipa I ko e fakafotu ia ʻo Hēlota ʻAnitipasi naʻá ne tāmateʻi ʻa Sione Papitaisó, pea ko e “mokopuna ʻo Hēlota ko e Lahí. Naʻá ne ʻiloa ʻi he kau Fālesí he koeʻuhí naʻá ne tokanga ke siofi ʻa e tukufakaholo ʻa e kau Siú. Mahalo pē ko e ʻuhinga ko ʻení—ke hoko ʻo ongoongoa ʻi he kau Siú—naʻá ne tuʻutuʻuni ai ke tāmateʻi ʻa Sēmisí (vakai, Ngāue 12:1–2). Naʻe pekia ʻa ʻAkilipa ʻi hono taʻu 54 ʻi he A.D 44, ko e taʻu tatau pē naʻe fakapoongi ai ʻa Sēmisí. Naʻe fakakaukau ʻa Luke ki he pekia fakafokifā ʻa ʻAkilipá ko ha tautea totonu ia mei he ʻOtuá, naʻe fakahoko ʻe ha ʻāngelo ʻo e ʻEikí” (New Testament Student Manual [Church Educational System manual, 2014], (00) 302; vakai foki, Bible Dictionary in the LDS English version of the Bible, “Herod”).

Paaki