Potutusi
Lesona 91: Galuega 13–14


Lesona 91

Galuega 13–14

Folasaga

O Paulo (lea na igoa muamua ia Saulo) na tuuvaa atu i lana uluai malaga faafaifeautalai ma Panapa o lana soa. Sa la talai atu le talalelei ma faatuina paranesi o le Ekalesia e ui i le tetele o sauaga faifai pea. Ina ua mumusu Iutaia e talia le upu a le Atua, sa taulai atu Paulo ma Panapa i le talaiga i Nuuese.

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Galuega 13:1–13

Na tuuvaa atu Paulo ma Panapa i se malaga faafaifeautalai ma sa aoaia se perofeta pepelo

A o lei amataina se vasega, saunia se faailoga se tasi e faapea “Leai Se Tetee” ma se isi e faapea “Tetee e le aunoa.” Faapipii i puipui uma e lua o le potuaoga.

Fai i le vasega e manatu e faapea o le avanoa i le va o faailoga nei o se fua e faatusa i le maualuga o le tetee e fetaiai ma se tagata pe a taumafai e ola i le talalelei. Valaaulia le vasega e tutu i le va o faailoga i mea ua latou manatu e faaalia ai le maualuga o le tetee na feagai ma Mose. Fai i ni tagata e faamatala mai a latou filifiliga o nofoaga. Toe fai le gaoioiga lea i le fai i tagata e tutu i se mea i luga o lenei fua o le tetee mo Iosefa Samita ona fai lea mo Nifae. Fesili i ni nai tagata e faamatala mai a latou filifiliga mo tagata taitasi. Fai i tagata e toe foi i o latou nofoaga.

Faailoa atu o le a feagai soo taitasi o Keriso ma se tetee i taimi eseese i lona olaga. Fai i le vasega e maufaufau pe o fea o le a latou tuu ai i latou lava i le fua o le tetee a o latou taumafai e ola i le talalelei. Fautuaina le vasega e vaavaai mo mataupu faavae a o latou suesueina le Galuega 13–14 ia e mafai ona fesoasoani e taiala ai i latou pe a fetaiai ma le tetee i a latou taumafaiga e ola amiotonu.

Aotele le Galuega 13:1–6 i le faamatala e faapea a o faapotopoto ni perofeta ma ni aoao i Anetioka i Suria, sa latou maua se faatonuga mai le Agaga Paia ua tatau ona valaauina Saulo (lea na igoa mulimuli ane ia Paulo) ma Panapa e talai faatasi le talalelei. Ina ua uma ona vaetofia i laua, sa malaga ia Saulo ma Panapa i le motu o Kuperu ma talai atu i se sunako i le aai o Salamina. Mai iina sa la malaga atu ai i le isi itu o le motu i le aai o Pafo. (Atonu e te manao e valaaulia le vasega e sue ia Anetioka ma Kuperu i le Faafanua o le Tusi Paia, nu. 13, “O Malaga Faafaifeautalai a le Aposetolo o Paulo.”)

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Galuega 13:6–8. Fai i le vasega e mulimuli ai, ma vaavaai mo le mea na tupu ia Saulo ma Panapa ina ua taunuu i Pafo.

  • E tusa ai ma le fuaiupu 7, o ai na manao e faalogo i le talalelei mai ia Saulo ma Panapa? (O Sekio Paulo, o le sa avea ma sui konesula o Roma i le atunuu.)

  • O a ni tetee na feagai ma faifeautalai i le aoaoina atu o le talalelei ia Sekio Paulo?

Faamatala na amata mai i le Galuega 13:9, na faaigoa ai Saulo ia Paulo. Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Galuega 13:9–12. Fai i le vasega e mulimuli ai ma vaavaai pe na faapefea ona taulimaina e Paulo le tetee mai o le perofeta pepelo o Elima.

  • O le a le tala a Paulo e uiga ia Elima i le fuaiupu 10? (Faamatala na faaaoga e Paulo ni upu malolosi aua sa taumafai ia Elima e taofia se tasi tagata mai le mauaina o le faaolataga.)

  • E tusa ai ma le fuaiupu 11, o le a le mea na fai e Paulo i le perofeta pepelo e ala i le mana o le Atua?

  • E tusa ai ma le fuaiupu 12, na faapefea ona faatosinaina le suikonesula ona o le molimauina o le mana o le Atua?

  • O le a se mea ua mafai ona tatou aoaoina mai i lenei tala e uiga i le mana o le Atua e faatusatusa i le mana o le tiapolo? (E ui atonu e faaaoga e le vasega ni upu eseese, ae ia mautinoa latou te faailoa maia le upumoni lenei: O le mana o le Atua e sili mamao atu nai lo le mana o le tiapolo. Atonu e te manao e fautua atu ia tusi e tagata o le vasega lenei upumoni i totonu o a latou tusitusiga paia i autafa o le Galuega 13:9–12.

Valaaulia le vasega e mafaufau pe e faapefea e le malamalama o le mana o le Atua e sili mamao atu le malosi nai lo le mana o le tiapolo, ona fesoasoani ia i tatou pe a tatou fetaiai ma le tetee i o tatou olaga. Fai i ni nai tagata e faasoa mai o latou mafaufauga i le vasega.

Galuega 13:14–43

Ua toe faamatala e Paulo le talafaasolopito o Isaraelu ma molimau atu na afio mai Iesu Keriso e faataunuu ia folafolaga a le Atua.

Valaaulia le vasega e mafaufau i se mea sese sa latou faia lea sa latou moomoo ia mafai ona latou toe foi i tua e soloiesea. Faamatala o nisi taimi, e tulai mai tetee ia tatou te feagai ona o a tatou lava filifiliga e tumu i le agasala. Fautuaina le vasega e vaavaai mo se mataupu faavae a o latou suesueina le Galuega 13:14–43 lea e mafai ona fesoasoani latou te faatoilalo ai lenei tetee.

Aotele le Galuega 13:14–37 i le faamatala atu e faapea na tuua e Paulo ma Panapa ia Kuperu ae folau atu i Pafulia (o Take i le taimi nei), ina ua manatu i se tasi o ana soa, o Ioane Mareko, e tuua i laua ae toe foi i le fale. Na faaauau pea le malaga a Paulo ma Panapa i Anetioka i Pisitia (aua nei faaluafesasia ma Anetioka ma Suria, lea na amata mai ai la laua misiona). I le Sapati iina sa tu ai Paulo i luma o tagata i le sunako ma toe faamatala mea na tutupu i le talafaasolopito o Isaraelu. Ona molimau atu ai lea o Paulo ia Iesu Keriso o le Faaola na folafola mai o Isaraelu.

Valaaulia le vasega e faitau filemu le Galuega 13:26–34, ma vaavaai mo mea na aoao atu e Paulo e uiga ia Iesu Keriso.

  • O le a le mea na manao Paulo ia i latou i le sunako ia malamalama ai e uiga ia Iesu Keriso?

Fai i se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Galuega 13:38–39. Valaaulia le vasega e mulimuli ai, ma vaavaai po o a faamanuiaga na aoao mai e Paulo e mafai ona tatou maua e ala i le Togiola a Iesu Keriso.

  • O a faamanuiaga e mafai ona tatou maua mai ona o Iesu Keriso ma Lana Togiola? (I le faaaogaina o upu a tagata o le vasega, tusi le upumoni lenei i luga o le laupapa: E mafai ona faamagaloina i tatou i a tatou agasala ma tauamiotonuina i le Togiola a Iesu Keriso.

Faamatala o le upu tauamiotonuina, e pei ona faaaoga i le fuaiupu 39, o lona uiga “ua faamagaloina mai se faasalaga o le agasala ma ua tau atu ua le tausalaina” (Taiala i Tusitusiga Paia, “Justification, Justify,” scriptures.lds.org). A tauamiotonuina se tagata e ala i le Togiola a Iesu Keriso, ua toe faasao lana sootaga ma le Atua.

  • E faapefea ona faatagaina e le Togiola a Iesu Keriso i tatou ina ia tauamiotonuina mai a tatou agasala?

Ina ia fesoasoani i tagata aoga ia malamalama lelei i lenei aoaoga faavae, valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau le saunoaga lenei mai ia Elder D. Todd Christofferson o le Korama a Aposetolo e Toasefululua.

Ata
Elder D. Todd Christofferson

“Na puapuagatia Iesu ma tuuina atu Lona soifua e togiolaina mo agasala. O le mana o Lana Togiola e mafai ona soloiesea ai taunuuga o agasala. Pe a tatou salamo, o Lana togisala o le alofa tunoa e tauamiotonuina ma faamamaina ai i tatou (tagai i le 3 Nifae 27:16–20). E faapei ua tatou gauai atu, e faapei tatou te lei faamatuu atu i faaosoosoga” (“Ina Ia Tasi i Latou ia i Taua,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2002, 71).

  • O le a le mea e tatau ona tatou faia ina ia faamagaloina ai a tatou agasala ma tauamiotonuina ai e ala i le Togiola a Iesu Keriso?

  • O ai ni nai tagata mai tusitusiga paia sa faamagaloina i a latou agasala ma tauamiotonuina e ala i le Togiola a Iesu Keriso? (O ni nai faataitaiga e mafai ona aofia ai Paulo, Alema le Itiiti, ma Enosa.)

Valaaulia le vasega e usu ia fuaiupu muamua e lua o le “Ou Te Tu ma Ofo” (Viiga, no. 107). Fautuaina i latou e vaavaai a o latou peseina pe na faapefea ona faaalia e le tusitala o le viiga lona loto faafetai mo le Togiola ma le faamagaloga.

Valaaulia le vasega e tali le fesili lea i a latou api po o api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia i se fasipepa.

  • O a ou lagona ia Iesu Keriso pe a e mafaufau i le ala ua mafai ai e Lana Togiola ona faamagaloina oe i au agasala?

Pe a mavae se taimi talafeagai, valaaulia nisi o tagata aoga e faasoa mai mea na latou tusia. Fautuaina le vasega e mulimuli i soo se uunaiga latou te maua mai le Agaga Paia e fesoasoani ia i latou ia maua le faamagaloga ma le tauamiotonuina e ala i le Togiola a Iesu Keriso.

Aotele le Galuega 13:40–43i le faamatala atu e faapea ina ua uma le lauga a Paulo, e toatele tagata o Nuuese sa fesili atu ia Paulo e toe aoao i latou i le Sapati e sosoo ai.

Galuega 13:44–52

Ua folafola atu e Paulo ma Panapa ma le lotototoa e ui i le faateleina o sauaga

Faamatala o le isi aso Sapati na sosoo ai, na toetoe o le nuu atoa na o mai e faalogologo ia Paulo ma Panapa o aoao atu le afioga a le Atua (tagai Galuega 13:44).

Vaevae le vasega i ni paga ma valaaulia i latou e faitau faatasi le Galuega 13:44–52. Faatonu se tagata se toatasi o paga taitasi e vaavaai mo uiga ma taga a tagata Iutaia ae vaavaai e le isi o le paga ia uiga ma taga a Nuuese a o potopoto atu tagata e faalogologo ia Paulo ma Panapa. Fautuaina le vasega e faitau foi le Faaliliuga a Iosefa Samita i le fuaiupu 48, vaefaamatalaga a. A uma ona faitau ia tagata, fai i paga taitasi e faatusatusa mea e tutusa ai ma mea e eseese ai ia taga ma uiga o Iutaia ma taga ma uiga o Nuuese.

  • O a faamanuiaga na oo mai ia i latou o e sa naunau e faalogo ia Paulo ma ana soa?

Galuega 14

Sa faia e Paulo ma Panapa ia vavega a o la folafola atu le talalelei e ui ina faaauau pea sauaga

Tusi le fesili lenei i le laupapa: Aisea e faataga ai e le Alii ia tagata lelei e oo i tofotofoga faigata?

Valaaulia le vasega e vaavaai mo se mataupu faavae a o latou suesueina le Galuega 14 lea e mafai ona fesoasoani latou te malamalama ai i se ala e tasi e tali ai le fesili lea.

Faamatala o le Galuega14:1–21 o loo faamatala ai nisi o puapuaga na onosaia e Paulo ma Panapa a o faaauau pea ona la talai atu. Valaaulia ni nai tagata e faitau leotele ia fuaiupu nei, ma fai i le vasega e mulimuli ai, ma vaavaai mo puapuaga na feagai ma faifeautalai.

  1. Galuega 14:1–2 (Ua faavevesi e tagata Iutaia le talitonu ia Nuuese e faasaga ia Paulo ma Panapa.)

  2. Galuega 14:8–18 (Ina ua uma ona faamalolo e Paulo o le tagata pipili, sa manatu tagata i Lusa o Paulo ma Panapa o ni atua Eleni ma sa taumafai e ofoina atu taulaga ia i laua.)

  3. Galuega 14:19–20 (Ua fetogia Paulo i maa ma sa ola o ia.)

  • O a puapuaga sa tatau ona onosaia e Paulo ma Panapa?

  • Mata o a ni ou mafaufauga pe ana faapea sa e i ai faatasi ma Paulo ma Panapa i nei faigata?

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Galuega 14:22. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai po o le a le mea na aoao mai e Paulo e uiga i puapuaga.

  • O le a le mataupu faavaeo loo aoao mai e Paulo i lenei fuaiupu? (E ono faaaoga e le vasega ni upu eseese ae e tatau ona latou faailoa maia se mataupu faavae e tutusa ma nei: A o tatou pasi atu ma le faamaoni i puapuaga, o le a saunia i tatou e ulufale atu i le malo selesitila.

  • O a ni auala e te manatu o le onosai ma le faamaoni i puapuaga e mafai ona saunia ai i tatou mo le malo selesitila?

Fai i le vasega e mafaufau i faamanuiaga ua latou maua pe maua e tagata latou te iloaina a o latou pasi atu ma le faamaoni i puapuaga. Valaaulia ni nai tamaiti aoga e faasoa mai ni o latou aafiaga. Faamanatu i tagata o le vasega e le tatau ona latou faasoa mai ni aafiaga e patino tele pe e le faalauaiteleina. Fuafua e faasoa atu a oe lava aafiaga patino ia e mafai ona faapupula ai lenei mataupu faavae ma molimau atu i lona moni.

Fautuaina le vasega e mafaufau i upumoni sa latou faailoa maia i le Galuega 13 ma le 14 ma filifili se tasi o le a sili ona fesoasoani ia i latou i taimi o faigata. Saunia se tamai kata faamanatu po o se fasipepa mo tagata taitasi, ma valaaulia le vasega e tusi se mataupu faavae sa latou filifilia i luga o le kata. Fautuaina le vasega e faapipii i se mea o le a tele ina latou vaai i ai (se faaata, o a latou loka i le aoga, ma isi mea faapena) e maua ai le malosiaga ma le faamalosiauga pe a latou feagai ma faigata.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

Galuega 13:9. Ua oo ina lauiloa Saulo i le igoa o Paulo

“[O le Aposetolo o Paulo] sa iloa i lona uluai soifuaga o Saulo; o lona igoa faa-Latina o Paulo na muai taua i le amataga o lana galuega i nuuese (Galuega 13:9)” (Bible Dictionary, “Paul”).

Galuega 13:51. “Ua tutu atu e i laua le eleele nai o laua vae”

Na tuuina mai e Elder James E. Talmage o le Korama a Aposetolo e Toasefululua le faamalamalamaga lenei e faatatau i le lulueseina o le pefu mai vae o se tasi:

“O le luluina soo o le pefu o vae o se tasi e avea ma se molimau e faasaga i se isi, o se malamalamaaga lea a Iutaia e faailoga ai le taofiga o le faaaumea ma le teena o tiutetauave uma mo taunuuga e ono mulimuli mai. Sa avea ma sauniga o le tuuaia ma se molimau i faatonuga a le Alii i Ana aposetolo e pei ona taua i le [Mataio 10:14]. I le tisipenisione i le taimi nei, ua faapena foi ona faatonuina e le Alii Ana auauna ua faatagaina, molimau atu ia i latou o e tetee ma le loto ma le mataua le upumoni pe a tuuina atu i ai e tusa ma le pule”(Jesus the Christ, 3rd ed. [1916], 345; tagai foi MF&F 24:15; 75:18–22; 84:92–96). Peitai, ona o le matuia o lona natura, o lea o le faiga o le tutu ese o le eleele mai vae e le tatau lava ona faia sei vagana ai o se faatonuga mai le Au Peresitene Sili ma le Korama a Aposetolo e Toasefululua.

Galuega 14:22. “E ala i puapuaga e tele”

Na aoao mai Elder Robert D. Hales o le Korama a Aposetolo e Toasefululua le vaega lenei e uiga i puapuaga:

“O loo iai le uiga ma faamoemoega o o tatou luitau faalelalolagi. … E ao ona tofu oo i tatou taitoatasi i aafiaga patino e avea ai e faapei o le Faaola. I le faleaoga o le olaga nei, e tele lava o tiga ma puapuaga o faiaoga na, peitai o le aano lava o lesona o le faaatoatoaina ma faamanuia ma faamalolosia i tatou, ae le o le faatamaia” (“O le Faatuatua [a o feagai ma puapuaga ma faigata] E aumaia ai le Filemu ma le Olioli,” Ensignpo o le Liahona, Me 2003, 17).

Na faamatala e Elder Quentin L. Cook o le Korama a Aposetolo e Toasefululua le faamoemoega o mafatiaga i le olaga faitino:

“E tele ituaiga o luitau o i ai nei. O nisi tatou te maua ai ni aafiaga taua. O ni taunuuga tiga i lenei olaga faaletino e le o ni faamaoniga o le leai o se faatuatua po o se le atoatoa i le fuafuaga aoao a lo tatou Tama oi le Lagi. E moni lava le afi a le tunu auro, ma le tulaga lelei o uiga faaalia ma le amiotonu ia e tutupu mai e ala i mafatiaga e faaatoatoa ai ma faamamaina ai i tatou ma saunia ai i tatou e feiloai ma le Atua ” (“O Pese E le Mafai Ona Latou Usuina,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2011, 106).

Lolomi