Potutusi
Folasaga i le Talalelei e Tusa ai ma Sagato Ioane


Folasaga i le Evagelia e Tusa ai ma Sagato Ioane

Aisea e suesueina ai lenei tusi?

I se taimi o le faateleina o sauaga e faasaga i le au Kerisiano, o le faatupulaia o le liliuese, ma le feeseeseaiga i le natura o Iesu Keriso, sa tusia ai e le Aposetolo o Ioane lana molimau i le Faaola. O le suesueina o le Evagelia a Ioane e mafai ona fesoasoani i tamaiti aoga ia iloa le Tama Faalelagi e ala i le galuega a Lona Alo, o Iesu Keriso. O le tala a Ioane ua aoao mai ai o i latou o e ola e tusa ai ma aoaoga a Iesu Keriso e mafai ona maua faamanuiga sili e aofia ai le ola e faavavau.

O ai na tusiaina lenei tusi?

O le Aposetolo o Ioane na tusia le tusi lenei. I le tusi atoa sa ia faasino ai ia te ia lava o le ”soo ua alofaina e Iesu” (tagai Ioane 13:23; 19:26; 20:2; 21:7, 20).

O Ioane ma lona uso o Iakopo o ni faifaiva (tagai Mataio 4:21). A o lei avea o se soo ma Aposetolo a Iesu Keriso, sa avea Ioane ma se e mulimuli ia Ioane le Papatiso (tagai Ioane 1:35–40; Taiala i Tusitusiga Paia, “John, Son of Zebedee,” scriptures.lds.org).

O anafea ma o fea foi na tusia ai lenei tusi?

Tatou te le iloa tonu le taimi na tusia ai e Ioane lenei tusi. Aso na fautuaina mo vaega o le tusiaina mai le T.A. 60 i leT.A. 100. O tusitala Kerisiano anamua o le seneturi lona lua T.A.na faapea mai, na tusia e Ioane lenei tusi i Efeso i Asia (Take i ona po nei.)

O ai na faatatau i ai le tusiaina o lenei tusi, ma pe aisea foi?

E ui o tusiga a Ioane e mo tagata uma, ae o lana savali foi sa mo se aufaitau patino. Na tusia e Elder Bruce R. McConkie o le Korama a Aposetolo e Toasefululua: ”O le evagelia a Ioane o le tala mo le au paia; o le tele lava o le talalelei mo le Ekalesia”(Doctrinal New Testament Commentary, 3 vols. [1965–73], 1:65). Sa ta’ua e Ioane faapea, o lona faamoemoega mo le tusiaina o lenei tusi o le tauanauina o isi e ”talitonu o Iesu o le Keriso, o le Alo o le Atua, ma o lena talitonu e mafai ai ona maua le ola e ala i Lona suafa”(Ioane 20:31). ”O vaaiga mai le ’soifuaga o Iesu lea e faamatala e [Ioane] ua filifilia ma le faaeteete ma ua faavasega faatasi ai ma lenei faamoemoega” (Bible Dictionary, “John, Gospel of”).

O a nisi o vaaiga iloga o lenei tusi?

Pe tusa ma le 92 pasene o anomea i le Evagelia a Ioane e le o maua i tala a isi Evagelia. Atonu ona o le aufaitau faamoemoeina a Ioane---o tagata o le Ekalesia o e ua i ai se malamalama ia Iesu Keriso---e matuai ese lava mai aufaitau faamoemoeina a Mataio, Mareko, ma Luka. Mai vavega e fitu na lipotia mai e Ioane, e lima e le o tusiaina i se isi Evagelia. E ui o loo tuuina mai e Mataio, Mareko, ma Luka se faamatalaga tele e uiga i le galuega a Iesu i Kalilaia, sa tusia e Ioane le tele o mea na tutupu i Iutaia. O le Evagelia a Ioane e oa i aoaoga faavae, faatasi ai ma nisi o ona autu taua o le paia o Iesu o le Alo o le Atua, o le Togiola a Keriso, ola e faavavau, o le Agaga Paia, o le manaomia ona toefanauina, o le taua o le alolofa i isi, ma le taua o le talitonu i le Faaola.

Na faamamafa mai e Ioane le paia o Iesu o le Alo o le Atua. Na tusia e Ioane le silia ma le 100 mau faasino o Iesu i Lona Tama, ma le silia ma le 20 mau faasino i le Ioane 14 lava ia. O se tasi o saofaga iloga a Ioane o lona faaaofiaina lea o aoaoga a le Faaola i Ona soo i itula o le a puefaapagotaina ai, e aofia ai ma le Tatalo Faatoga, na ofoina atu i le po na Ia mafatia ai i Ketesemane. O le vaega lenei o le tala a Ioane (Ioane 13–17) ua aofia ai le silia ma le 18 pasene o itulau i le Ioane, ua aumaia ai se malamalama sili atu i le mataupu a le Faaola ma le mea ua Ia faamoemoeina mai Ona soo.

Otootoga

Ioane 1 Ua molimau atu Ioane i le paia o Iesu Keriso i le muai olaga ma le misiona e ofoina maia le faaolataga i tagata uma. Ua tusia e Ioane le papatisoga o Iesu ma le valaauina o nisi o Ona soo.

Ioane 2–4Ua faaliliu e Iesu Keriso le vai i le uaina. Ua Ia aoao atu Nikotemo e uiga i le toefanauina faaleagaga ma molimau atu i le fafine i le vaieli o Ia o le Keriso. Ua Ia faamalolo le atalii o se alii.

Ioane 5–7Ua faamalolo e le Faaola se tagata pipili i le taelega i Petesa ma folafola atu Lona mana ma le pule paia. Ua Ia fafagaina le lima afe i le sauniuniga mo lana lauga i le Areto o le Ola, ua folafola atu o Ia o le Mesia, ma ua tautino atu i le Tausamiga o Fale Apitaga e na o i latou o e talia o Ia e mafai ona maua le ola e faavavau.

Ioane 8–10 E ala i le aafiaga o le fafine na molia atu i le mulilua, ua aoao atu ai e Iesu le agaalofa ma le salamo. Ua Ia tautino atu o Ia lava o Ieova, o le sili O Au, ua Ia faamalolo i se tagata sa fanau mai o tauaso ma faamatala atu ai o Ia lava o le Leoleo Mamoe Lelei, o le e alofa ma ofoina atu Lona soifua mo Ana mamoe.

Ioane 11–13 Ua faatuina e Iesu Keriso ia Lasalo mai le oti, ua faatino ai Lona mana e pulea le oti. Ua afio faatupu atu o Ia i Ierusalema. I le taimi o le Talisuaga Mulimuli, ua mulumulu e Iesu vae o Ona soo ma aoao atu i latou ia fealofani.

Ioane 14–16Ua faatonuina e Iesu Ona soo i le sootaga o le alofa ma le usitai. Ua Ia folafola atu e auina mai le Fesoasoani (o le Agaga Paia) ma auauna patino atu i Ona soo. Ua Ia tautino mai o Ia o le Vine Moni ma ua Ia manumalo i le lalolagi.

Ioane 17–19 Ua ofoina atu e Iesu le Tatalo Faatoga mo Ona soo ma i latou o le a talitonu i la latou talaiga. Ua faalataina o Ia, puefaapagotaina, faamasinoina, ma faasalaina. Ina ua mavae le mafatiaga i luga o le satauro, ua maliu o Ia ma ua tanumia.

Ioane 20–21 Ua faaali atu le Iesu Keriso toetu ia Maria le Makatala i le Togalaau o le Tuugamau ona faaali atu ai lea i nisi o Ona soo i Ierusalema. Ua faaali atu o Ia i le toafitu o le au soo i le Sami o Kalilaia ma poloaiina Peteru e taitai le au soo e auauna atu i isi.

Lolomi