Potutusi
Lesona 12: Mataio 7


Lesona 12

Mataio 7

Folasaga

Na faaauau e Iesu Keriso Lana Lauga i luga o le Mauga i le aoao atu o Ona soo e faamasino ma le amiotonu. Sa ia aoao atu foi e uiga i le mauaina o faaaliga patino ma le faia o le finagalo o le Tama Faalelagi.

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Mataio 7:1–5

E avea o se vaega o le Lauga i luga o le Mauga, na aoao atu ai e Iesu Keriso Ona soo e uiga i le faamasino ma le amiotonu

A o lei amataina le vasega, tusi le fesili lenei i luga o le laupapa: Pe tatau pe le tatau foi ona tatou faamasino atu isi? A o amata le vasega, valaaulia le vasega e tali atu i le fesili.

Ata
Lauga i luga o le Mauga

Lauga i luga o le Mauga,saunia e Carl Henrich Bloch. Faaaloaloga a le Falemataaga o Talafaasolopito Faalemalo i Frederiksborg Castle in Hillerød, Tenimaka. Aua ne’i kopiina

Faaali atu le ata O le Faasatauroga (Tusi Ata o le Talalelei [2009], nu. 39; tagai foi i le LDS.org). Faamatala a o faaauau e Iesu Lana Lauga i luga o le Mauga, sa Ia aoao atu Ona soo e uiga i le faamasino atu.

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Mataio 7:1. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo mea na aoao mai e le Alii e uiga i le faamasino atu. Ta’u i ai o le fuaiupu 1 e tele ina malamalama sese ai faapea e le tatau lava ona tatou faamasino atu. Fai i se tagata e faitau leMataio 7:1, vaefaamatalaga a.

  • O le a le mea na aoao atu e le Faaola e uiga i le faamasino atu?

  • O le a sou manatu i le uiga o le faamasino atu ma le amiotonu?

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Mataio 7:2. Fai i le vasega e mulimuli ai, ma vaavaai po o le a le mea o le a tupu ia i tatou e fua i le ala tatou te faamasino ai isi. Valaaulia tagata aoga e lipoti mai mea ua latou mauaina.

  • O le a le mea e tupu pe a tatou faamasinoina isi ma le amiotonu? (A uma ona tali mai le vasega, fesoasoani latou te faailoa maia le mataupu faavae lenei: Afai tatou te faamsinoina isi ma le amiotonu, o le a tuuina mai foi e le Atua lena lava alofa mutimutivale ma le le faaituau ia te i tatou.

Afai e mafai, tufatufa ni kopi o le faamatalaga lea mai le Faamaoni i le Faatuatua ia tofu le tagata ma lana. Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le faamatalaga. Fai i le afa o le vasega e mulimuli ai, ma vaavaai mo ituaiga o faamasinoga e tatau ma le tatau foi ona tatou faia. Fai i le isi afa o le vasega e vaavaai pe mafai faapefea ona tatou faamasino ma le amiotonu.

Ata
tufaaga, faamasino atu

Tusi lesona a le Faiaoga Seminare o le Feagaiga Fou Lesona 12

“O nisi taimi e manatu ai nisi tagata e sese le faamasino atu i isi i soo se itu. E ui e moni e le tatau ona e ta’usalaina isi pe faamasinoina foi i latou ma le lē tonu, ae o le a manaomia lava lou faamasinoina o manatu, tulaga, ma tagata i le gasologa o lou olaga. …

“O le faamasino o se faaaogaina taua lea o lou faitalia ma e manaomia ai se faaeteetega tele, aemaise pe a e faia ni faamasinoga e uiga i isi tagata. O au faamasinoga uma lava e tatau ona taialaina i tulaga faatauaina o le amiotonu. “Ia manatua e na o le Atua, o le silafia loto o tagata taitoatasi, e mafai ona faia faamasinoga mulimuli o tagata taitoatasi (tagai i le Faaaliga 20:12; 3 Nifae 27:14; MF&F 137:9). …

“… I le tele e te mafai ai, faamasino ia tulaga o tagata ae le o le faamasinoina o tagata lava latou. Soo se taimi e mafai ai, aloese mai le faia o faamasinoga seia lava sou silafia o mea moni. Ia nofouta pea lava pea i le Agaga paia, o le e mafai ona taialaina au faaiuga”Faamaoni i le Faatuatua: O se Tusitaiala o le Talalelei [2004], 90–91).

  • O a ituaiga o faamasinoga e tatau ona tatou faia?

  • E mafai faapefea ona faamasino ma le amiotonu?

Faaali atu le laau siliva laitiiti, ma se fasi laau umi, mafiafia. Faamatala a o aoao atu e le Faaola Ona soo e uiga i le faamasino atu, sa Ia faasino i se siliva laau laitiiti o sefasi laau ma se fasi laau tele o le utupoto. Fai atu i se tagata o le vasega e faitau leotele le Mataio 7:3, ma fai atu i le vasega e vaavaai po o le a le mea na aoao atu e le Faaola e uiga i le faamasinoina o isi.

  • O a ni mea na faatusa i ai le fasi laau ma le utupoto i le talafaatusa a le Faaola?

  • E faapefea ona e toe faaupuina le aoaoga a le Faaola i le fuaiupu e 3?

Valaaulia ni tagata se toalua e o mai i le pito i luma o le vasega. Faatonu le tasi e uu le fasi laau tele i luga o ona mata. Fai i le tagata lona lua:

  • Pe e te manao i le tagata o lau vasega o i ai le fasi laau tele e aveese sina tamai fasilaau mai lou mata? Aisea?

Fesili i le tagata o i ai le fasi laau tele:

  • O le a se mea e manaomia ona e faia ia manino lelei ai lau vaai e aveese si fasi laau itiiti mai le mata o lau paaga?

Valaaulia le tagata o i ai le fasi laau tele e faitau le saunoaga lenei a Peresitene Dieter F. Uchtdorf o le Au Peresitene Sili:

Ata
Peresitene Dieter F. Uchtdorf

“O lenei mataupu o utupoto ma fasi laau e foliga mai e fesootai lelei ma lo tatou lē mafai ona vaai manino ia i tatou lava. Ou te le o mautinoa pe aisea e mafai ai ona tatou iloa lelei ma fautua atu ni vaifofo i faafitauli o isi tagata, ae e tele lava ina faigata ona tatou vaaia o tatou lava faafitauli” (“Le Alii e, O Au Ea?” Ensign po o le Liahona, Nov. 2014, 56).

Fai atu i le toalua o i luga e nonofo i lalo. Fai i se tagata e faitau leotele le Mataio 7:4–5, ma valaaulia le vasega e vaavaai pe o sese o ai ia lea e fai mai le Faaola e tatau ona tatou popole i ai.

  • E tatau ona taulai atu lo tatou popole ma faasa’oga i sese o isi po o tatou lava? Aisea?

  • O le a le mataupu faavae e mafai ona tatou aoao mai nei fuaiupu ia e mafai ona fesoasoani ia i tatou e aloese ai mai le faamasino atu ma le amioletonu? (E ono faaaoga e le vasega ni upu eseeese ae e tatau ona faailoa mai le mataupu faavae lenei: Afai tatou te taulai atu i le aveesea o a tatou lava agasala ma vaivaiga, ona tatou le faamasino ai lea o isi ma le amioletonu.

  • E mafai faapefea ona fesoasoani lenei mataupu faavae ia i tatou pe a tatou vaai i se faaletonu i se isi tagata?

E mafai ona e tuu atu i le vasega sina fasi laau itiiti e faamanatu atu ai pea ia i latou lenei mataupu faavae. Valaaulia le vasega e mafaufau loloto i agasala ma vaivaiga latou te ono aveesea mai o latou lava olaga. Fautuaina i latou e fesili atu i le Alii mo se fesoasoani e aveesea o latou faaletonu nai lo le faamasino atu ma le amioletonu o isi.

Mataio 7:6–14

Ua aoao mai le Faaola e uiga i le sailia o faaaliga patino

Otooto le Mataio 7:6e ala i le faamatala atu o le Faaliliuga a Iosefa Samita o lenei fuaiupu ua fesoasoani tatou te malamalama ai na valaauina e Iesu Keriso Ona soo e o atu i le lalolagi e talai atu. E ao ona latou aoao atu le salamo ae ia tuu pea ia i latou lava ia mealilo o le malo. I se isi faaupuga e le tatau ona latou talanoaina mataupu paia i tagata e lei saunia e talia i latou. (Tagai foi Faaliliuga a Iosefa Samita, Mataio 7:9–11 [i le faaopoopoga o le Tusi Paia].)

Faamatala atu e tusa ai ma le Faaliliuga a Iosefa Samita, Mataio 7:7 (tagai Faaliliuga Iosefa Samita, Mataio 7:12 [i le faaopoopoga o le Tusi paia]) e amata i le fasifuaitau “Fai atu ia i latou, Ole atu i le Atua.” Valaaulia se tagata e faitau leotele le fuaiupu 7 e amata i le fasifuaitau lenei. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo mea na ta’u atu e le Faaola i Ona soo e aoao atu.

  • O a mea sa tatau i soo ona ta’u atu i tagata sa mananao e maua le malamalama mai le Atua?

  • O le a le mataupu faavae e mafai ona tatou aoaoina mai le fuaiupu 7 pe mafai faapefea ona tatou malamalama i le poto paia mai le Atua? (A uma ona tali mai le vasega, fesoasoani latou te faailoa maia le mataupu faavae lenei: A tatou ole atu, saili, ma tuitui atu i la tatou sailiga o le upumoni, o le a tali mai le Tama Faalelagi ma faamanuiaina i tatou i faaaliga patino.

  • O a mea o ta’u mai e upu ole atu, saili, ma letuitui atu e tatau ona tatou faia ina ia maua ai faaaliga patino?

Valaaulia ni nai tagata e faasoa mai se taimi na latou ole atu ai, saili, ma tuitui atu na aumaia ai ni faaaliga patino.

Otooto le Mataio 7:9–11 i le faamatalaina sa aoao mai e le Faaola e faapei ona le tuuina atu e se tama alofa o se maa po o se gata pe a ole atu lona atalii i se areto po o se i’a, o le a le taofia foi e le Tama Faalelagi le meaalofa o faaaliga patino i Ana fanau o e ole atu ai.

Fautuaina le vasega e faaaoga le faatuatua i le ole atu, saili, ma tuitui atu e valaaulia ia faaaliga patino ma le malamalama i le talalelei. Molimau atu a latou faia lenei mea i le faatuatua ma le onosai, o le a tali mai le Tama Faalelagi.

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Mataio 7:12–14. Fai i le vasega e mulimuli ai, ma vaavaai mo nisi upumoni na ta’u atu e le Faaola i Ona soo e aoao atu. Valaaulia tagata aoga e lipoti mai mea ua latou mauaina.

Mataio 7:15–27

Ua folafola mai e le Faaola le faaolataga ia i latou o e faia le finagalo o le Tama

Fai i le vasega e lisi i luga o le laupapa ni nai manatu e masani ona taliaina e le lalolagi ae e le tusa ai ma le fuafuaga a le Tama Faalelagi.

  • Aisea e taua ai le mafai ona iloatino pe o se tagata po o se vaega o tagata o loo faalauiloaina se manatu e le tusa ai ma le fuafuaga a le Tama Faalelagi?

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Mataio 7:15. Ona fesili atu lea:

  • O le a le mea na lapataia ai e le Alii le au soo? Na faapefea ona Ia ta’ua o nei perofeta pepelo e ono faafoliga?

Ata
Elder M. Russell Ballard

Faamatala na lapatai mai Elder M. Russell Ballard o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e uiga i perofeta pepelo i o tatou taimi e aofia ai “alii ma tamaitai, o e tofia e i latou i latou lava, latou te tautino atu ia mataupu o le Ekalesia’ faapea foi “i latou o e tautala ma faasalalau e tetee atu i perofeta moni a le Atua ma e e talai malosi i isi ma le le manatu i le soifua manuia e faavavau o i latou o taitai seseina”(“Ia Outou ma Perofeta Pepelo ma Aoao Pepelo,” Ensign, Nov. 1999, 63).

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Mataio 7:16–20. Fai i le vasega e mulimuli ai, ma vaavaai i se ala se tasi e mafai ona tatou iloatino ai pe o se tagata o se perofeta pepelo po o se aoao pepelo.

  • O le a se ala se tasi e mafai ona tatou iloatino ai pe o se tasi o se perofeta pepelo po o se aoao pepelo? (A maea ona tali mai tamaiti aoga, tusi le upumoni lea i luga o le laupapa: E mafai ona tatou iloatino ia perofeta pepelo i o latou fua.

Faaali i le vasega ni fualaau ’ai mata eseese se lua. Fesili pe o a ituaiga laau e fua mai ai fua taitasi. Faamatala e faapei o le iloa ona faailoa mai o laau e ona ia fua, e mafai foi ona tatou faailoaina perofeta pepelo ma aoao pepelo e ala i a latou aoaoga, faatinoga, ma manatu.

  • E faavae i lenei upumoni, e mafai faapefea ona tatou iloaina tagata ma vaega o tagata e tatau ona tatou faaeteete ai?

  • E fesootai faapefea le lisi o manatu o i luga o le laupapa ma lea upumoni?

Otooto leMataio 7:21–23i le faamatala atu e le o tagata uma o e tautino atu le talitonu ia Iesu Keriso o le a ulu atu i Lona malo, ae o i latou o e faia le finagalo o le Tama Faalelagi ma ua iloa o Ia o le a ulu atu i le malo o le lagi.

Faaali se maa ma se fata oneone. Fesili i le vasega pe mananao e fau so latou fale i luga o le papa po o le oneone. Valaaulia i latou e faamatala pe aisea.

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Mataio 7:24–27.

  • E tusa ai ma le fuaiupu 24, o a taga na fetalai le Faaola e avea ai se tasi o se tagata poto e fauina i luga o le papa?

  • E tusa ai ma le fuaiupu 26, o a taga na fetalai ai le Faaola o le a avea ai se tasi o se tagata valea e fausia lona fale i luga o le oneone?

  • O le a sou manatu o a mea o faatusa i ai le timu, lologa, ma le matagi inei tala faatusa (tagai fuaiupu 27; tagai foi Helamana 5:12)?

  • O a mataupu faavae e uiga i le faatino o aoaoga a le Alii e mafai ona tatou aoaoina mai nei talafaatusa? (E mafai e le vasega ona faaaoga upu eseese ae e tatau ona faailoa mai ia mataupu faavae nei: Afai tatou te faalogo ma faatinoina aoaoga a le Alii, ona Ia faamalolosia lea o i tatou e onosaia o tatou tofotofoga. Afai tatou te faalogo i aoaoga a le Alii ae le mulimuli ai, ona tatou le maua lea o le lagolago e manaomia pe a oo mai tofotofoga.

Valaaulia le vasega e mafaufau pe o a mea na aoao mai e le Alii i le Lauga i luga o le Mauga (tagai Mataio 5–7). Valaaulia i latou ia avea faapei o le tagata poto e ala i le filifili e faatino ia mataupu faavae na aoao mai e le Faaola. Atonu e te manao e avatu i le vasega se taimi e tusi ai pe faapefea ona latou faaaogaina se tasi pe sili atu o mataupu faavae mai le lesona poo lesona e tolu ua mavae.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

Mataio 7:1–2. Faia o faamasinoga amiotonu

Sa aoao mai e Elder Dallin H. Oaks o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e uiga i mataupu faavae ia e fesoasoani tatou te faia ai faamasinoga amiotonu nai lo faamasinoga faaiu:

“E lua ituaiga o faamasinoga: Faamasinoga mulimuli, lea o loo faasa i tatou ona faia, ma faamasinoga e faia i le ogatotonu, lea ua faatonuina i tatou e fai, ae ia faia i luga o mataupu faavae amiotonu. …

“… Aisea na poloai mai ai le Faaola ina ia aua nei o tatou faia ia faamasinoga mulimuli? Ou te talitonu o lenei poloaiga na tuuina mai ona ua tatou manatu e faia faamasinoga mulimuli i soo se taimi tatou te folafola atu ai faapea o se tagata patino ua alu i seoli (po o le lagi) ona o se gaoioiga patino, po o se taimi patino. …

“Tatou te faia uma faamasinoga i le filifilia ai o a tatou uo, i le filifilia o le auala o le a tatou faaaogaina ai o tatou taimi ma tupe, ma, o le mea moni, i le filifilia o se soa e faavavau. O nisi o nei faamasinoga faaleogalua e mautinoa lava o nisi na o mea na faasino i ai le Faaola ina ua Ia aoao mai faapea ‘o mea silisili o le tulafono’ e aofia ai le faamasinogaMata. 23:23). …

“I faamasinoga faaleogalua e tatau ona tatou faia, e tatau ona tatou faaeteete ina ia faamasino ma le amiotonu. E ao ona tatou sailia le taitaiga a le Agaga i a tatou faaiuga. E tatau ona tapulaa a tatou faamasinoga i mea tatou te vaaia e i tatou lava. Soo se taimi e mafai ai, e tatau ona tatou aloese mai le faamasinoina o tagata sei vagana ua lava se silafia i mea moni. I le mamao e mafai ai, e tatau ona tatou faamasinoina ia tulaga ae le o tagata. I a tatou faamasinoga uma, e ao ona tatou faaaogaina tulaga faatauaina amiotonu. Ma, i nei mea uma e tatau ona tatou manatua le poloaiga ia faamagalo atu”(“‘Aua le Faamasino Atu ma Faamasinosino,” Ensign, Aug. 1999, 7, 9, 13).

Mataio 7:15–20. “Ia outou nofouta mo perofeta pepelo, o e o mai ia te outou i ofu faamamoe, a o totonu o luko feai lava i latou”

Na aoao mai Elder M. Russell Ballard o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

“Pe a tatou mafaufau i perofeta pepelo ma faiaoga pepelo tatou te matele lava i le mafaufau ia i latou o e lagolagoina se aoaoga sese ua iloga mai pe taumateina foi le i ai o le pule e aoao atu ai le talalelei moni a Keriso pe tusa ai ma la latou lava faaliliuga. E masani ona tatou taumateina faapea o na ituaiga tagata e faifaimea faatasi ma ni vaega laiti matautia o loo i tuaoi o nuu. Ae peitai, ou te toe tau atu:o loo iai perofeta pepelo ma faiaoga pepelo o e o loo faapea mai e auai i le ekalesia. E iai i latou o e e aunoa ma le pule, ua faapea mai ua faamaonia e le Ekalesia a latou galuega ma faatinoga. Ia nofouta i ituaiga tagata faapea. …

“… Ia nofouta ia i latou o e tautatala ma faasalalau e tetee i perofeta moni a le Atua ma talaiina atu ma le malosi i isi ma le le fefe ae le amanaiaina ai le tulaga lelei e faavavau o i latou o loo latou faaseseina” (“Ia Faaeteete i Perofeta Pepelo ma Faiaoga Pepelo,” Liahona, Ian. 2000, 62–63).

Lolomi