Potutusi
Lesona 58: Luka 23


Lesona 58

Luka 23

Folasaga

Na faamasinoina le Faaola i luma o Ponotio Pilato ma Herota Anetipa. E leai se tasi o nei alii na maua se mea e tausalaina ai le Faaola i solitulafono na molia ai o Ia e Iutaia, ae ui o lea na tuuina atu lava o Ia e Pilato ina ia faasatauroina. Sa faamagalo e Iesu ia fitafita Roma sa faasatauroina o Ia ma sa talanoa atu i se faomea sa faasatauroina foi. Ina ua maliu Iesu, sa tuu e Iosefa le Arimataia Lona tino i se tuugamau.

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Luka 23:1–25

Ua faamasinoina le Faaola i luma o Pilato ma Herota

A’o le’i amataina le vasega, tusi fesili nei i luga o le laupapa:

O anafea na e lagonaina ai le soona faia o oe ona o upu ma taga a se isi tagata?

Na faapefea ona e tali atu i lena tulaga?

Amata le vasega i le valaaulia o tagata o le vasega e mafaufau loloto i fesili o loo i luga o le laupapa.

Valaaulia le vasega e vaavaai mo se upumoni a o latou suesueina le Luka 23lea o le a fesoasoani ia i latou e iloa ai pe faapefea ona tali atu pe a latou lagona ua soona fai i latou e isi.

Faamanatu i le vasega ina ua mavae le mafatia o Iesu i Ketesemane, sa pue faapagotaina o Ia e le au faitaulaga ma faasalaina o Ia i le oti. Faamatala mai lena taimi e oo i Lona maliu, sa fegalegaleai lava Iesu ma tagata nei: Ponotio Pilato, Herota Anetipa, o se vaega o fafine faamaoni, fitafita Roma, ma faomea e toalua o e sa faasatauroina i Ona itu uma e lua. O Ponotio Pilato o se taitai Roma i le itumalo o Iutaia, lea e aofia ai le taulaga o Ierusalema; o Herota Anetipa (o le na poloaiina le fasiotia o Ioane le Papatiso) sa pulea itumalo o Kalilaia ma Perea i lalo o le puleaga a taitai Roma (tagai Luka 3:1).

Vaevae le vasega i ni paga ma valaaulia paga taitasi e faitau faatasi le Luka 23:1–11 ma vaavaai mo eseesega i le va o tali a le Faaola ia Ponotio Pilato ma Lana tali ia Herota Anetipa. Ina ia fesoasoani ia latou malamalama i le tali a le Faaola ia Pilato, valaaulia i latou e faitau foi le Faaliliuga a Iosefa Samita, Mareko 15:4 (i le Mark 15:2, vaefaamatalaga e).

Valaaulia le vasega e talanoaina ma a latou paga ia tali i fesili nei:

  • Na ese faapefea le tali a Iesu ia Pilato mai Lana tali ia Herota?

  • Aisea atonu na ofo ai Pilato i le tali a le Faaola ia te ia?

  • Aisea atonu na le fiafia ai Herota i le leai o se tali a le Faaola?

Otooto le Luka 23:12–25i le faamatala faapea sa leai se tasi o Pilato po o Herota na maua se mea e sese ai Iesu, o lea na ta’u atu ai e Pilato i le motu o tagata o le a ia faasalaina Iesu ma tatala atu o Ia. Sa alalaga atu tagata ia Pilato e tatala atu Parapa ae faasatauro Iesu. Sa tatala e Pilato ia Parapa ae tuuina atu Iesu ina ia faasatauroina. (Manatua: O le tala ia Iesu i luma o Pilato o le a aoaoina auiliili i le lesona i leIoane 18–19.)

Luka 23:26–56

Ua faasatauroina Iesu i le va o tagata faomea e toalua

Otooto le Luka 23:26–31i le faamatala atu sa i ai se vaega tele o fafine faamaoni sa faatasi ma Ia talu mai Lana galuega i Kalilaia sa fetagisi a o latou mulimuli atu ia Iesu a o taitai atu o Ia i le nofoaga mo Lona faasatauroga. Na ta’u atu e Iesu ia i latou e aua le fetagisi mo Ia ae ia fetagisi mo le faatafunaga o le a oo mai i luga o Ierusalema ona ua teena e Iutaia lo latou Tupu.

Valaaulia se tagata e faitau leotele le Luka 23:32–34. Ia valaaulia foi o ia e faitau le Faaliliuga a Iosefa Samita, Luka 23:35 (i le Luka 23:34, vaefaamatalaga c). Valaaulia le vasega e mulimuli ai, ma vaavaai pe o le a le mea na faia e le Faaola a o tuitui o Ia i le satauro.

  • O le a le mea na faia e le Faaola a o tuitui o Ia i le satauro? Atonu e te manao e fautua atu i tagata o le vasega e faailoga upu a le Faaola o loo tusia i le fuaiupu 34.)

  • Aisea e matua ofoofogia ai le tatalo a le Faaola i lea taimi?

  • O le a le mataupu faavae e mafai ona tatou aoao mai le faataitaiga a le Faaola e uiga i le ala e tatau ona tatou tali atu ai pe a soona fai e isi i tatou? (E ono faaaoga e le vasega ni upu eseese, ae ia mautinoa latou te faailoa maia le mataupu faavae lenei: E mafai ona tatou mulimuli i le faataitaiga a Iesu Keriso e ala i le filifili e faamagalo atu i latou o e soona faia i tatou.

  • O le a le uiga o le faamagalo atu?

Atonu e te manao e faamatala o le faamagalo atu o isi e le faapea o i latou o e agasala mai ia i tatou e le tatau ona tali atu mo a latou mea e fai. E le faapea foi o lona uiga ia tatou tuu i tatou lava i tulaga ia mafai ai pea e tagata ona soona fai i tatou. Ae, o le faamagalo atu o lona uiga ia faia ma le alofa i latou o e soona faia i tatou ma ia aua nei i ai se le fiafia po o se ita ia i latou (tagai Taiala i Tusitusiga Paia, “Faamagalo Atu,” scriptures.lds.org).

Fai i le vasega e mafaufau lemu pe o i ai se tasi e manaomia ona latou faamagalo i ai. Ia faailoa atu e i ai taimi e mafai ona matuai faigata lava ona faamagalo atu i se isi. Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le saunoaga lenei mai ia Peresitene Gordon B. Hinckley. Fai atu i le vasega e faalogologo mo mea e mafai ona latou faia pe afai o latou tauivi e faamagalo atu i se tasi.

Ata
Peresitene Gordon B. Hinckley

“Ou te aioi atu ia te outou ia ole atu i le Alii mo le malosi e faamagalo atu ai. … Atonu o le a le faigofie, ma atonu foi o le a le vave ona oo mai. Peitai afai tou te sailia ma le faamaoni ma atiina ae lena uiga, o le a e maua” (“A o Outou e Ao Ina Outou Faamagalo Atu,” Liahona, Novema 1991, 5).

  • O le a le mea na fautua mai e Peresitene Hinckley ia i tatou e fai pe afai o loo tatou tauivi e faamagalo atu i se tasi?

  • O le a lou manatu, e faapefea e le tatalo mo le malosi ona fesoasoani ia i tatou e faamagalo atu ai?

Fai i le vasega e mafaufau i se taimi na latou faamagalo atu ai i se tasi. Valaaulia ni nai tagata aoga e faasoa mai a latou aafiaga i le vasega. (Fai i ai e aua nei faasoa maia i le vasega, ma faamanatu i ai ia aua nei faasoa maia se mea e patino tele.)

Fautuaina le vasega e mulimuli i le faataitaiga a Iesu Keriso ma faamagalo atu ia i latou e soona faia i latou. Valaaulia i latou e tatalo mo le malosi ma le tomai e faia ai.

Otooto le Luka 23:35–38i le faamatala atu na tauemuina e taitai Iutaia ma fitafita Roma le Faaola a o tautau ai o Ia i luga o le satauro.

Ata
O Le Faasatauroga

Faaali atu le ata O le Faasatauroga (Tusi Ata o le Talalelei [2009], nu. 57; tagai foi i le LDS.org). Valaaulia se tagata e faitau leotele leLuka 23:39–43ma fai i le vasega e mulimuli ai, ma vaavaai pe na faapefea ona fai e faomea e toalua sa tautau i itu e lua o le Faaola o Ia.

  • Na faapefea e faomea taitasi ona fai le Faaola?

  • Mata o le a le uiga o le tala a le faomea ina ua ia fai mai, “Ua tauia mai i ta’ua e tusa ma mea na ta faia”(fuaiupu 41)?

  • Na faapefea ona tali atu le Faaola i lea faomea ina ua ia talosaga atu i le Faaola e manatua mai o ia i le malo o le Atua?

Ina ia fesoasoani ia malamalama atili le vasega i le uiga o le fetalaiga a le Faaola ina ua ia ta’u atu i le faomea o le faatasi ma Ia i parataiso, valaaulia se tagata e faitau leotele le faamatalaga lenei:

“I tusitusiga paia, o le upuparataisoo loo faaaogaina i ni ala eseese. Muamua, e ta’u mai ai se nofoaga o le filemu ma le fiafia i le lalolagi o agaga pe a mavae le olaga nei, ua faasaoina mo i latou o e sa papatisoina ma tumau le faamaoni (tagai Alema 40:12; Moronae 10:34). …

O se faaaogaaga lona lua o le upuparataisoo loo maua i le tala a Luka i le Faasatauroga o le Faaola. … Na faamatala e le Perofeta o Iosefa Samita e faapea … o le fetalaiga moni a le Faaola e faapea o le a faatasi le faomea ma Ia i le lalolagi o agaga” (Faamaoni i le Faatuatua: A Gospel Reference [2004], 111; tagai foi History of the Church, 5:424–25).

  • E tusa ai ma le Perofeta o Iosefa Samita, o fea e alu i ai le faomea pe a oti o ia? (O le lalolagi o agaga [tagai Alema 40:11–14].)

  • O le a le upumoni e mafai ona tatou aoao mai le fetalaiga a le Faaola o le a i ai le faomea faatasi ma ia i le parataiso (Luka 23:43)? (E ono faaaoga e le vasega ni upu eseese, ae ia mautinoa latou te faailoa maia le upumoni lenei: O agaga o tagata uma lava e ulufale atu i le lalolagi o agaga i le taimi e oti ai.

Faamatala e mafai ona fesoasoani isi mau tatou te malamalama atili ai i le mea o le a tupu i le faomea ma isi e pei o ia i le lalolagi o agaga. Atonu e te manao e fautua atu i tamaiti aoga e tusi le Mataupu Faavae ma Feagaiga 138:28–32, 58–59o se mau fefaasinoai i autafa o le Luka 23:43 i a latou tusi paia.

Faamatala o leMataupu Faavae ma Feagaiga 138o loo i ai se faaaliga na tuuina atu ia Peresitene Iosefa F. Samita lea na faaalia mai ai e le Faaola ia upumoni e uiga i le lalolagi o agaga. E mafai ona fesoasoani nei upumoni tatou te malamalama ai i le uiga o le fetalaiga a le Faaola ina ua Ia fetalai, “O le aso ta te faatasi ai ma oe i parataiso”(Luka 23:43).

Valaaulia ni tagata se toatolu e auauai i le faitauina leotele o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 138:11, 16, 18, 28–32. Fai i le vasega e mulimuli ai, ma vaavaai po o le a le mea na faia e le Faaola ina ua Ia afio atu i le lalolagi o agaga.

  • O le a le mea na faia e le Faaola ina ua Ia afio atu i le lalolagi o agaga?

  • E tusa ai ma le fuaiupu 29, o fea le mea e lei afio i ai le Faaola a o i ai o Ia i le lalolagi o agaga?

  • O le a le mea na faatulaga e le Faaola Ana avefeau amiotonu e fai?

  • O a ni upumoni e mafai ona tatou aoao mai i nei fuaiupu? (E ono faaaoga e le vasega ni upu eseese, ae e tatau ona latou faailoa maia le upumoni lenei: I lalo o le taitaiga a Iesu Keriso, na aoao atu ai e avefeau amiotonu le talalelei ia i latou i le falepuipui o agaga.

Valaaulia se tagata e faitau leotele le saunoaga lenei a Elder Spencer J. Condie o le Fitugafulu. Fai i le vasega e faalogologo po o le a le mea na faia e le savali a le Faaola i le tagata agasala i luga o le satauro.

Ata
Alain A. Petion

“Na tali atu ma le mutimuti alofa le Faaola ma tuu atu ia te ia le faamoemoe. Na foliga mai e lei malamalama lenei tagata agasala faapea o le a talai atu ia te ia le talalelei i le lalolagi o agaga pe o le a tuu atu ia te ia se avanoa e ola ai e tusa ai ma le Atua i le agaga (tagai 1 Pete. 4:6; MF&F 138:18–34). E moni lava sa manatu le Faaola mo le faomea sa tautau i Ona autafa; e moni e manatu tele o Ia mo i latou o e alolofa ia te ia ma taumafai e tausia Ana poloaiga!” (“Afioga a Iesu: I Luga o le Satauro,” Ensign, June 2003, 34).}

  • O le a le faamoemoe ua aumai e upu o i le MF&F 138:29–32e tusa ai ma i latou o e oti e aunoa ma se iloa o le talalelei?

Faamatala e ui lava o le a talai le talalelei i lenei faomea, ae o le a le mafai lava ona otometi ona faasaoina i le malo o le Atua.

Valaaulia se tagata e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 138:58–59, ma fai i le vasega e mulimuli ai, ma vaavaai pe o a mea e tatau e le faomea ma isi o i le falepuipui o agaga ona fai ina ia togiolaina ai.

  • O le a le mea e tatau i le faomaea, po o se isi lava agaga i le falepuipui o agaga ona fai ina ia togiolaina ai?

  • O le a le mea o le a tupu i na agaga o e salamo ma talia ia sauniga o le malumalu e faatinoina mo i latou? (O agaga “o e salamo o le a togiolaina, e ala i le usiusitai i sauniga i le [malumalu].” e faamamaina e ala i le Togiola, ma “maua lo [latou] taui” [MF&F 138:58–59].)

  • O le a se mea e mafai ona tatou faia e fesoasoani ai i na agaga o e, faapei o le faomea, e manaomia ona togiolaina? (E mafai ona tatou faamaeaina galuega o talafaasolopito o aiga ma faatino sauniga o le malumalu mo e ua maliliu.)

Otooto le Luka 23:44–56 i le faamatala atu na maliu le Faaola i luga o le satauro ina ua uma ona Ia fetalai, “Lo’u Tama e, ou te tuuina atu lo’u agaga i Ou aao” (fuaiupu 46). Ona aui lea e Iosefa le Arimataia o le tino o le Faaola i se ie lino ma faataoto o Ia i se tuugamau.

Faaiu i le molimau atu i upumoni sa outou talanoaina i lenei lesona.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

Luka 22:34. “Lo’u Tama e, ia e faamagaloina atu ia te i latou”

Na ta’ua e Peresitene Henry B. Eyring o le Au Peresitene Sili se mafuaaga se tasi e tatau ai ia i tatou ona faamagalo atu i e faatiga mai ia te i tatou:

E tatau ona tatou faamagalo atu ma ia le toe ita i e na sese mai ia i tatou. Na faia e le Faaola le faataitaiga sili i luga o le satauro: ‘Lo’u Tama e, ia e faamagaloina atu ia te i latou; aua ua latou le iloa le mea ua latou faia.’ (Luka 23:34.) Tatou te le iloa loto o e na sese mai ia i tatou”(“Ina Ia Tasi i Tatou,” Ensign, May 1998, 68).

A o avea ma se tasi o le Au Peresitene o Fitugafulu, sa aoao mai e Elder David E. Sorensen e faapea a tatou faamagalo atu i isi, ua tatou lafoai le taimi ua pasi, ae agai atu i le lumanai ma le faatuatua ma le alofa:

“Pe a faatiga e se tasi i tatou po o i latou foi tatou te alolofa i ai, e toetoe lava ina a lofituina i tatou i lena tiga. E mafai ona avea lena tiga po o le le tonu o se mea e aupito sili ona taua i le lalolagi, ma ua leai ai se isi lava mea tatou te faia ae taumafai e taui masui. Peitai, ua aoao mai i tatou e Keriso, le Alii o le Filemu, se auala e sili atu. E mafai ona faigata tele ona faamagalo atu i se tagata se mea leaga na latou faia ia i tatou, peitai, a tatou faamagalo atu, o lona uiga ua tatou savalia le ala mo se lumanai e sili atu. E le toe pulea lo tatou ala i se sese e fai mai e se isi tagata. A tatou faamagalo atu i isi, ona faasaolotoina lea o i tatou e filifili pe faapefea ona tatou ola. O le faamagalo atu o lona uiga, e le toe faatonuina o tatou taunuuga e faafitauli ua te’a, ma ua mafai ona tatou tulimatai atu i le lumanai, ma le alofa o le Atua i o tatou loto” (“O Le Loto Faamagalo E Suia ai le Oona Matuitui i le Alofa,” Ensign po o le Liahona, Me 2003, 12).

Luka 23:7–12. “E lei tali atu o Ia i se upu ia te ia”

Na tusia e Elder James E. Talmage o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e uiga i le felafolafoaiga i le va o le Faaola ma Herota:

“Na amata ona fesili ia Herota i le Pagota; ae sa lei gagana Iesu i se upu. Sa faaleo atu ma le inaina e le au faitaulaga sili ma le au tusiupu a latou tuuaiga; ae e lei gagana atu lava le Alii i se upu. … E tusa ai ma lo tatou iloa, o Herota o … na pau lea o le tagata na vaai faafesagai lelei ma Keriso ma tautala atu ia te Ia, ae e lei faalogo o ia i Lona siufofoga. … Mo Herota le alope na Ia le gagana faatamalii ai ae tumu i le inoino. Na matua toatamai Herota, ma sa suia mai fesili faatausuai i aga o le lotomatau’a ma le aamu. Sa fai faaulaula e ia ma ana ‘au le Keriso mafatia ‘ua faaleaogaina ma tauemu ia te ia’; ona faia lea o se faiga faapa’ita’u na latou ‘faaofuina ia te ia i le ofu pupula ona toe auina atu lea o ia ia Pilato’ [Luka 23:11]. Sa lei maua e Pilato se mea e tausalaina ai Iesu”(Jesus the Christ, 3rd ed. [1916], 636).

Luka 23:7–34. O le tali a le Faaola ia i latou sa soona faia o Ia

Na faasoa mai e Elder Robert D. Hales o le Korama a Aposetolo e Toasefululua mafaufauga nei i le ala e mafai ai ona tatou mulimuli i le faataitaiga a le Faaola pe a faitioina i tatou e isi pe sauaina foi:

“A tatou tali atu i e tuua’ia i tatou e pei ona faia e le Faaola, e le gata ina atili avea ai i tatou faapei o Keriso, ae ua tatou valaaulia foi isi e lagonaina Lona alofa ma mulimuli foi ia te Ia.

“Ina ia tali atu i se ala e faapei o Keriso, e le mafai ona tusitusia muamua pe faavae i se fua faatatau. Sa eseese lava tali a le Faaola i tulaga uma. Ina ua faafesagai o ia ma le Tupu amioleaga o Herota, sa lei gagana o Ia i se upu. Ina ua tu o ia i luma o Pilato, sa Ia tuuina atu se molimau faigofie ma le mamana e uiga i Lona paia ma Lona faamoemega. Ina ua silasila atu i le au faatutupe ua faaaogaina ma le le migao le malumalu, sa Ia faaaogaina Lona tiutetauave paia e tausisia ai ma puipuia le mea paia. Ina ua siitia i luga o le satauro, sa Ia gagana i se tali faaKerisiano e le mafaatusalia: ‘Lo’u Tama e, ia e faamagaloina atu ia te i latou; aua ua latou le iloa le mea ua latou faia.’ (Luka 23:34.)

“E i ai nisi tagata e mafaufau sese faapea o tali e pei o le le gagana, agamalu faamagalo atu, ma le tuuina atu faamaualalo o se molimau e le tinoa pe vaivai foi. Peitai, o le ‘alofa i e ita mai ia [te i tatou], ia faamanuia atu i e ua fetuu mai ia [te i tatou], ia agalelei atu i e ua inoino mai ia [te i tatou]’ (Mataio 5:44 )e manaomia ai le faatuatua, malosi, ao le mea sili o le lototele faaKerisiano” (“Lototele Faakerisiano: OLe Tulaga Manaomia o se Soo,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2008, 72).

Luka 23:31. O le laau mata ma le laau mago

:“O le ‘laau mata’ o loo faamatala mai i leLuka 23:31e faatusa i le taimi o Iesu Keriso i le galuega i le olaga nei. O le fetalaiga a le Faaola ua ta’u mai ai afai e mafai ona faatino e taitai saua amioletonu o Iutaia nei faiga faatiapolo (tagai Luka 23:28–30) i se taimi sa latou faatasi ai ma Iesu, o le a sili atu ona leaga mea latou te faia i tagata Iutaia pe a mavae atu o Ia—o se taimi ua faatusaina i le ‘laau mago.’ O le Faaliliuga a Iosefa Samita ua faaopoopo ai se fuaiupu i le fuaiupu lenei (tagai Luka 23:31, vaefaamatalaga b), lea e faamatala ai le faatafunaga o le a tulai mai pe a mavae le maliu o le Faaola ” (Tusi lesona a le Tagata Aoga o le Feagaiga Fou [Church Educational System manual, 2014], 188).

Luka 23:46. “Lo’u Tama e, ou te tuuina atu lo’u agaga i ou aao.”

Na saunoa mai Elder Jeffrey R. Holland o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e uiga i le taua o toe upu a le Faaola i luga o le satauro:

“Ua maea le togiola, ina ua uma ona faaalia e Keriso lona naunautai e le maluelue ina ia faamaoni, ma iu ai ina “ua maea”, ma le alofa mutimutivale i ona mafatiaga. [tagai i le Ioane 19:30]. E ui lava i mea faigata uma ma le aunoa o se tasi e fesoasoani pe lagolagoina o Ia, ae na toefuatai lava e Iesu le Nasareta, le Alo soifua o le Atua soifua, le ola faaletino lea na manumalo ai i le oti ma aumaia ai le togiola olioli, faaleagaga mai le matuitui o le pogisa ma le atuatuvale. Faatasi ai ma le faatuatua i le Atua na Ia silafiao loo i ai iina, sa mafai ai ona Ia fetalai i le manumalo, ‘Lou Tama e, ou te tuuina atu lou agaga i ou aao’ [Luka 23:46]” (“Sa Leai se Tasi na I ai Faatasi ma Ia,” Ensign po o le Liahona, Me 2009, 88).

Lolomi