Potutusi
Lesona 123: Efeso 5–6


Lesona 123

Efeso 5–6

Folasaga

Na aoao atu e Paulo le Au Paia i le ala e tetee atu ai i faatosinaga leaga. Sa ia aoao atu foi i latou i le ala e faamalolosia ai sootaga faaleaiga. Sa faaiu e Paulo lenei tusi i le apoapoai atu i e mulimuli i le Atua “ia oofu i ofutau atoatoa mai le Atua” (Efeso 6:11)ina ia tatalia ai taufaasese a Satani.

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Efeso 5:1–20

Ua aoao atu Paulo i le Au Paia e tetee atu i faatosinaga leaga

Afai e mafai, faaali se mea o le a iloa e le vasega faapea o se mea faatoa fai pe faatau, ma fesili:

  • O le a la tatou faiga masani o mea e fou?

Faamanatu i le vasega o le Efeso 4 o loo i ai le fautuaga a Paulo i tagata fou o le Ekalesia e “to ese” o latou “tagata tuai” [,] … leaga” (fuaiupu 22ae “ia oofu i le tagata fou” (fuaiupu 24), po o le amata se olaga fou o ni soo o Iesu Keriso.

  • E mafai faapefea e le olaga o se tasi sa fuafua e mulimuli ia Iesu Keriso ona faapea ua fou?

Valaaulia le vasega e vaavaai mo se mataupu faavae ao latou suesueina le Efeso 5–6e mafai ona fesoasoani ia i latou e “oofu i le tagata fou” o ni soo o Iesu Keriso.

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Efeso 5:1–7. Fai i le vasega e mulimuli ai, ma vaavaai mo mea na fautua atu Paulo i le Au Paia e fai ma mea e aua le faia o ni soo o Iesu Keriso.

  • O le a le mea na fautua atu Paulo i soo o Iesu Keriso e fai? O le a le mea na ia fautuaina i latou e aua le faia?

  • O le a le upumoni e mafai ona tatou faailoa mai nei fuaiupu e uiga i soo o Iesu Keriso? (E ono faailoa mai e le vasega se mau upumoni, ae ia mautinoa e faamamafa atu osoo o Iesu Keriso e le tagofia mea leaga o le lalolagi .)

  • E tusa ai ma le fuaiupu 5, o le a le mea o le a le maua e i latou o e tagofia mea leaga o le lalolagi?

  • E mafai faapefea e le tagofia o mea leaga a le lalolagi ona aafia le ola fou ia Keriso o se tasi? E mafai faapefea e le faataitaiga a lea tagata ona aafia ai isi?

Aotele le Efeso 5:8–20 i le faamatala atu faapea na fautuaina e Paulo le Au Paia e “savavali e pei o e ua malamalama” (fuaiupu 8), ia atamamai, ma ia saili ia iloa le finagalo o le Alii e ala i le “faatumuina i le Agaga” (fuaiupu 18).

Efeso 5:21–6:9

Ua fautuaina e Paulo ia Efeso e tusa ai ma a latou sootaga faaleaiga

Fai i le vasega e mafaufau ia latou fegalegaleaiga ma tagata o o latou aiga i le 24 itula ua mavae ma pe na lelei pe leaga na fegalegaleaiga. (Mo se faataitaiga, pe o ni fegalegaleaiga alofa pe fefinauai? agalelei pe tiga? faagaeetia pe taufaaleaga?)

  • Aisea e mafai i nisi taimi ona faigata ona maua ni sootaga lelei faaleaiga?

Valaaulia le vasega e vaavaai mo mataupu faavae a o latou suesueina le Efeso 5:21–6:9e mafai ona fesoasoani ia i latou e faamalolosia ai a latou sootaga faaleaiga.

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Efeso 5:21. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo mea na fautuaina e Paulo le Au Paia e fai.

  • O le a le mea na fautuaina e Paulo le Au Paia e fai? (Faamatala o le “usiusitai le tasi i le isi ” o lona uiga e tatau ona tatou faamuamua isi nai lo i tatou lava ma le “matau i le Atua” e faasino i lo tatou alolofa ma le faaaloalo i le Atua.)

  • Na faapefea ona faaaoao mai e Iesu Keriso le uiga faaleatua o le usiusitai?

  • E mafai faapefea e le tuu faamuamua o isi nai lo i tatou lava ona fesoasoani e faamalolosia ai a tatou sootaga faaleaiga?

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Efeso 5:22–29 . Fai i le vasega e mulimuli ai, ma vaavaai mo mea na fautuaina e Paulo ia tane ma ava e fai ia latou sootaga o le tasi ma le isi.

  • O le a le sootaga na fautuaina e Paulo ia avea e mamanuina i ai a latou sootaga ma a latou tane? (Faamatala na aoao atu e Paulo e tatau i le ava ona “usitai” atu i lana tane [fuaiupu 22]. E mafai ona faaliliuina lena mea o le tausia, lagolagoina, ma faaaloalo i lana tane e faapei ona ia faia i le Alii. O se matafaioi na atofa mai le lagi a le tane o le pulefaamalumalu lea ma vaavaaia le aiga, e faapei ona vaavaaia e le Faaola ma taitai Lana Ekalesia.)

  • O le a le mea na fautuaina e Paulo ia tane e fai i a latou sootaga ma a latou ava?

  • E faapefea e se tane e alofa i lana ava e faapei ona alofa o le Faaola i le Ekalesia ona faia o ia? (O le a ia “[ofoina atu] ia lava” mo ia [fuaiupu 25], po o le faamuamua o ia [ava] i lo ia, ma “fafaga” ia te ia [fuaiupu 29].)

  • O le a le upumoni e mafai ona tatou faailoa mai aoaoga a Paulo e uiga i mea e mafai ona tutupu i o tatou aiga pe afai tatou te faaaogaina le sootaga a le Faaola ma le Ekalesia e fai ma o tatou taiala? (I le faaaogaina o a latou lava upu, e tatau i le vasega ona faailoa mai se mataupu faavae e pei o lea: A tatou faaaogaina le sootaga a le Faaola ma le Ekalesia e fai ma o tatou taiala, e mafai ona tatou faamalolosia a tatou sootaga faaleaiga.

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Efeso 5:30–33. Fai i le vasega e mulimuli i ai, ma vaavaai mo mea e avea ai tane ma ava pe a faaipoipo.

  • E tusa ai ma le fuaiupu 31, o a mea e avea ai tane ma ava pe a faaipoipo? (E avea i latou ma “tino e tasi,” pe ua tuufaatasia faaletino, faalelagona, ma faaleagaga.)

  • E mafai faapefea e le mulimuli i le faataitaiga a le Faaola i a latou fegalegaleaiga a le tasi ma le isi ona fesoasoani i se ulugalii faaipoipo (ma le aiga) e faateleina ai le alofa ma le lotogatasi i a latou sootaga?

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Efeso 6:1–4. Fai i le vasega e mulimuli ai ma vaavaai pe faapefea i le faaaogaina o le faataitaiga a Iesu Keriso e fai ma taiala ona faaaoga i se sootaga a se tamaitiiti ma ona matua. Valaaulia tamaiti aoga e lipoti mai mea ua latou mauaina.

  • E faapefea ona mulimuli se tamaitiiti i le faataitaiga a Iesu Keriso e ala i le usitai i ona matua?

  • O le a le mea na fautuaina e Paulo ia tama e fai e tusa ai ma le tausiga o a latou fanau?

Fai i le vasega e mafaufau pe faamalolosia faapefea a latou sootaga faaleaiga pe afai latou te faaaogaina a latou sootaga ma le Faaola e fai ma o latou taiala. Valaaulia i latou e filifili se sootaga se tasi latou te mananao e faaleleia ma tusi i lalo ni nai auala e mafai ona latou faaleleia ai lenei sootaga e ala i le mulimuli i faataitaiga a le Faaola. Uunai i latou e galulue i mea na latou tusiaina.

Aotele le Efeso 6:5–9i le faamatala atu faapea na aoao mai e Paulo le sootaga i le va o se pologa ma le matai. I ona po o le Feagaiga Fou, o pologa o se mea e masani ai i le Malo o Roma, e oo lava i nisi o tagata o le Ekalesia. O le fautuaga a Paulo e le o faapea mai ai na ia faamaonia le faia o ni pologa.

Efeso 6:10–24

Ua fautuaina e Paulo le Au Paia e “oofu i le ofutau atoatoa mai le Atua”

Tusi i luga o le laupapa le saunoaga lenei a Peresitene Ezra Taft Benson. (O loo maua lenei saunoaga i le “O Le Mana o le Upu,” Ensign, May 1986, 79.) Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le saunoaga lea.

“O loo sii mai e Satani le taua e faasaga i tagata o le Ekalesia o e o i ai molimau ma o loo taumafai e tausi ia poloaiga” (Peresitene Ezra Taft Benson.)

  • O faapefea ona sii taua mai Satani e faasaga i le autalavou o le Ekalesia?

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Efeso 6:10–13. Fai i le vasega e mulimuli ai, ma vaavaai mo mea na fai mai Paulo sa tau faasaga i ai le Au Paia i ona aso. Faamatala o togafitie faasino i mailei po o fuafuaga mamao sa faaaoga e faasese ai pe maileia ai.

  • O le a le tala a Paulo i mea na tau faasaga i ai le Au Paia i ona aso?

  • E faapefea ona tutusa mea na lisi mai e Paulo i le fuaiupu 12 ma mea o loo tatou tau faasaga i ai i o tatou aso?

  • O le a le mea na tau atu e Paulo i le Au Paia i ona aso e oofu ai ina ia mafai ai ona latou tatalia nei mea leaga? (A o tali mai tamaiti aoga, tusi le mataupu faavae lenei i le laupapa: Afai tatou te oofu i le ofutau atoatoa mai le Atua, o le a mafai ona tatou tatalia mea leaga.

Ata
tufaaga, ofutau o le Atua

Ia oofu i ofutau atoatoa mai le Atua

Tusi lesona a le Faiaoga Seminare o le Feagaiga Fou—Lesona 123

Ata
atatusi, ofutau mai le Atua

Tuu atu i le vasega le tufaagao loo avatu i i. Vaevae tagata o le vasega i ni vaega se lima, ma tofi atu i vaega taitasi se fasi pito o le ofutau o loo taua i le Efeso 6:14–17. [Aua le tofia le “fusia o outou sulugatiti i le faamaoni” fuaiupu 14]. Afai e toalaiti lau vasega atonu e te manao e tofi atu i ni nai vaega ni fasi pito o le ofutau e sili atu ma le tasi.

Tusi fesili nei i luga o le laupapa:

  1. O le a le mea e faaaoga i ai le fasi ofutau?

  2. O le a le tauga e Paulo o le fasi ofutau?

  3. O le a se mea e mafai ona faatusa i ai faaleagaga le itutino e puipuia e le ofutau?

  4. E mafai faapefea e le ofuina o lenei fasi pito o le ofutau ona fesoasoani ia te oe e tatalia ai mea leaga?

Ina ia faaali atu i le vasega le ala e faamaea ai le tufaaga, valaaulia se tagata e faitau leotele le Efeso 6:14 Fai i le vasega e mulimuli ai, ma vaavaai mo tali i fesili o i le laupapa a o latou faatatauina i “fusia outou sulugatiti i le faamaoni” ma tusi ia tali i a latou tufaaga.

Faamatala o le ofutau “fusia” ia sulugatiti o se fusi e fusi faataamilo i le ogatotonu o le tino. Atonu e fautuaina mai e le vasega ni tali e pei o nei: (1) E ufiufi ai le sulugatiti (o totoga e nafa ma le fanauina). (2) Upumoni. (3) E faatusa i lo tatou ola mama po o le amio mama aiai. (4) O le iloaina o le moni o le fuafuaga o le faaolataga e mafai ai ona faaosofia i tatou e tumau le amio mama aiai.

Valaaulia le vasega e mulimuli i le mamanu lea a o latou faitauina le Efeso 6:14–18ma a latou vaega ma faamaea le vaega o le tufaaga e talafeagai ma a latou fasi pito o le ofutau. (Faamatala o le “faaseevaeina o outou vae” [fuaiupu 15] o lona uiga o le see o seevae po o isi mea e puipui ai vae.)

A uma ua lava se taimi, valaaulia se sui mai vaega taitasi e lipoti mai mea sa latou aoaoina i le vasega. A o lipoti mai vaega taitasi, valaaulia le vasega e tusi mea na maua e le vaega i a latou tufaaga.

  • Aisea e taua ai le puipuia o i tatou lava i le ofutau atoatoamai le Atua?

Valaaulia se tagata e faitau leotele le saunoaga lea a Elder M. Russell Ballard o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, ma fai atu i tamaiti aoga e faalogologo mo auala tatou te ofuina ai ma faamalosia ai le ofutau mai le Atua:

Ata
Elder M. Russell Ballard

“Ou te fiafia e mafaufau o lenei ofutau faaleagaga e le o se fasi uamea ua mamanuina ina ia ofi lelei i le tino ae e sili atu ia pei o se ofutau mama uamea e sosoo faatasi. O se ofutau mama uamea e sosoo faatasi ua aofia ai ni fasi uamea se tele ua faapipii faatasi ina ia mafai e le tagata e faaaogaina ona feosofai e aunoa ma le aveesea ai o le puipuiga. Ua ou fai atu i lena mea ona e tusa ai ma lou aafiaga, e leai se mea e sili ona lelei ma maoae e mafai ona tatou faia e faaauupegaina ai i tatou lava faaleagaga. O le malosi moni faaleagaga, e i totonu o gaoioiga laiti e tele ua milo faatasi i se ie o puipuiga faaleagaga, lea e puipuia ma talitalia ai mai mea leaga uma” (“Ia Lototetele i le Alii,” Ensign, Iulai 2004, 8).

  • O le a lau mea e fai e ofu ai ma faamalolosia le ofutau o le Atua i aso taitasi? Na faapefea ona fesoasoani lenei mea ia te oe e tatalia ai le leaga, tofotofoga, po o le taufaasese?

Tusi fesili nei i le laupapa, ma valaaulia tamaiti aoga e tusi i lalo a latou tali:

O le fea fasipito o lou ofutau faaleagaga e te manatu e malosi?

O le fea pito aupito vaivai o lou ofutau?

O le a se mea e mafai ona e faia e faamalolosia ai fasipito taitasi o le ofutau faaleagaga i lou olaga?

Aotele le Efeso 6:19–24 i le faamatala atu faapea sa faaiu e Paulo lana tusi i le talosagaina o le Au Paia e tatalo ia “tautala atu” (fuaiupu 19) ma ia mafai ona folafola atu le talalelei ma le lototoa a o iai i le falepuipui.

Faasoa atu lau molimau i upumoni sa faailoa mai e le vasega i le Efeso 5–6. Fautuaina le vasega e faatino soo se uunaiga latou te maua i le taimi o le lesona i le aso.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

Efeso 5:25–28; 6:4. “E faapei o Keriso foi ona alofa mai i le ekalesia”

Na taua e Peresitene Ezra Taft Benson le faataitaiga a le Faaola a o ia fautuaina tane i le ala e taitai ai o latou aiga:

Tatou te lei tau i se mea na taitai ai e le Faaola le Ekalesia ma se aao saua ma le faalealofa. Tatou te lei tau i se mea na taulimaina ai e le Faaola Lana Ekalesia ma le le faaaloalo po o le tuulafoai. Tatou te lei tau i se mea e faapea na faaaoga ai e le Faaola le pule malosi po o le fai faamalosi ina ia ausia ai Ona faamoemoega. Tatou te lei tau i se mea o faia ai e le Faaola se mea e ese mai le faamalamalama, faagaeetia, faamafanafana, ma faaeaina le Ekalesia” (“I Tama i Isaraelu,” Ensign, Nov. 1987, 50).

Na aoao mai e Peresitene Spencer W. Kimball e uiga i le faatosinaga a tane e mafai ona i ai pe a ia alofa i lona aiga e pei ona alofa le Faaola i le Ekalesia:

“Na matua alofa lava Keriso i le ekalesia ma ona tagata lea na ia onosaia ai ma le loto i ai puapuaga mo i latou, puapuagatia i le faalumaina matautia mo i latou, na tatalia ma le filemu tiga ma le sauaina faaletino mo i latou, ma mulimuli lava ona tuuina atu lona soifua pele mo i latou.

“Pe a saunia le tane e taulimaina lona aiga i lena auala, e le gata i le ava ae o le aiga atoa o le a tali mai i lana taitaiga” (“Home: The Place to Save Society,” Ensign, Jan. 1975, 5).

Efeso 6:1. “Ia outou faalogo i o outou matua i le Alii”

“Na fai mai Paulo, ‘Outou le fanau, ia outou faalogo i o outou matua i le Alii: aua o le mea tonu lava lea’ (Efeso 6:1; faaopoopo le faamamafa), ona faaopoopo loa lava lea i ai o le, ‘Ia e ava i lou tama ma lou tina’ (f. 2). Peitai, i le taimi lea, na te lei faaopoopo i ai se faamatalaga mo le faaagavaaina, a ua na ona faamatalaina o le ‘uluai tulafono lea ua i ai le mea ua folafolaina’ (Efeso 6:2). Ina ia usitai i ou matua i le Alii o lona uiga ia usitai ia i laua i le amiotonu (tagai McConkie, Doctrinal New Testament Commentary, 2:521). Soo se taimi e ola amiotonu ai se tamaitiiti na te aumaia le mamalu i ona matua, pe o na matua e amiotonu pe amioleaga. E moni foi lona faafeagai. Soo se taimi e ola amioleaga ai se tamaitiiti na te aumaia le maasiasi i ona matua, pe o na matua e amiotonu pe leai. O le mea lea, o le ava i matua e le faapea o taimi uma e faatatau i le usitai ia i latou. I na tulaga e matua itiiti lava, lea atonu e faatonuina ai pe fautuaina amioga amioletonu i a latou fanau, e aumaia e le tagata le maasiasi i ona matua pe afai e usitai o ia ia te i laua” (Tusi lesona a le Tagata Aoga o le Feagaiga Tuai: Kenese–2 Samuelu [Church Educational System manual, 2003], 131).

Efeso 6:11. “Ia oofu i ofutau atoatoa mai le Atua”

Na faamatala e Peresitene Harold B. Lee le taua o le oofu i ofutau atoatoa mai le Atua:

“O loo ia i tatou vaega e fa o le tino lea na fai mai le Aposetolo o Paulo [e] sili ona vaivai i le mana o le pogisa. O sulugatiti, e faatusa i le mama, ola mama. O le loto e faatusa i a tatou amio. O o tatou vae, o a tatou sini po o faamoemoega i le olaga ma le mulimuli, o lo tatou ulu, o o tatou manatu” (Feet Shod with the Preparation of the Gospel of Peace, Brigham Young University Speeches of the Year [Nov. 9, 1954], 2).

Na aoao mai e Elder Neal A. Maxwell o le Korama a Aposetolo e Toasefululua mea e tatau ona muamua ona faia a o lei mafai ona tatou faamauluina le ofutau mai le Atua:

“O le to eseina o le tagata natura e mafai ai ona faamaulu le ofutau atoatoa mai le Atua, semanu e le ofi atoa muamua! (tagai Efe. 6:11, 13)” (“Suatia ma le Faamoemoe,” Liahona, Iulai 2001, 60).

Na aoao mai e Peresitene N. Eldon Tanner o le Au Peresitene Sili mea e mafai ona tatou faia e oofu ai i le ofutau atoatoa mai le Atua:

“Suesue lou ofutau. Pe o i ai se nofoaga e le o leoleoina pe le o puipuia? Fuafua nei e faapoopo po o le a lava le vaega o misi. …

“E ala i le mataupu faavae maoae o le salamo e mafai ai ona e liliu atu lou olaga ma amata nei ona faaofuina oe lava i le ofutau mai le Atua e ala i le suesue, tatalo, ma se naunautai e auauna atu i le Atua ma tausi ana poloaiga” (“Oofu i le Ofutau,” Ensign, May 1979, 46).

Lolomi