Potutusi
Lesona 74: Ioane 14


Lesona 74

Ioane 14

Folasaga

Ina ua uma le tausamiga o le Paseka, sa aoao atu e Iesu Ana Aposetolo i le ala e toe foi atu ai i le Tama Faalelagi ma le ala e faaalia ai lo latou alolofa mo le Faaola. Ona folafola atu lea e Iesu i Ana Aposetolo o le a Ia auina atu ia i latou se isi Fesoasoani.

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Ioane 14:1–14

Ua aoao atu e le Faaola Ana Aposetolo i le ala e toe foi atu ai i le Tama Faalelagi

Afai e mafai, faaali se faafanua o lo outou nuu ma valaaulia le vasega e faailoa mea o loo latou nonofo ai nei. I luga o le faafanua, faailoa se isi nofoaga e masani ai tagata o lau vasega. Fai i ai e tusi i se fasipepa pe faapefea ona latou o atu mai le mea e nonofo ai i lena nofoaga. Valaaulia se tasi pe toalua e lipoti mai mea na tusia.

TusiMalo Selesitilai luga o le laupapa. Fai i le vasega e mafaufau i faatonuga o le a latou tuuina atu i se tasi e manao ia iloa pe faapefea ona taunuu i le malo selesitila.

Valaulia le vasega e vaavaai mo se upumoni a o latou suesueina le Ioane 14e mafai ona fesoasoani latou te iloa ai pe faapefea ona toe foi atu i le Tama Faalelagi ma ulu atu ai i le malo selesitila.

Ina ia fesoasoani ia malamalama i le matalalaga o le Ioane 14, faamanatu atu o le Faaola na iai i le Paseka faatasi ma Ana Aposetolo i se afeafe pito i luga i Ierusalema. Ina ua uma le tausamiga o le Paseka, sa ta’u atu e Iesu i Ona soo e le o toe mamao ona Ia tuua lea o i latou (tagai Ioane 13:33).

Valaaulia ni tamaiti aoga e feauauai i le faitauina leotele o le Ioane 14:1–5. Fai atu i le vasega ia mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo mea na aoao atu e Iesu i Ana Aposetolo e fesoasoani ai e faamafanafanaina i latou.

  • O le a le mea na aoao atu e Iesu i Ana Aposetolo e fesoasoani e faamafanafana ai i latou?

  • O le a sou manatu o le a le uiga o le fasifuaitau ”e tele mea e nonofo ai i le maota o lo’u Tama” i lefuaiupu 2?

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le saunoaga lenei a le Perofeta o Iosefa Samita.

Ata
Perofeta o Iosefa Samita

”[O le faamatalaga] ‘E tele mea e nonofo ai i le maota o lo’u Tama’ … e tatau ona faapenei—‘I le malo o lou Tama e tele malo,’ ina ia avea ai i tatou ma suli o le Atua ma suli faatasi ma a’u. … O loo i ai maota mo i latou e usitai i tulafono faaselesitila, ma e i ai foi isi maota mo i latou ua le lava le tausia o tulafono, o tagata taitoatasi i lona lava faatulagaga” (Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Samita [2007], 233).

Atonu e te manao e fautuaina le vasega e tusi le upumalo ma o malo ia latou tusi paia i luga ae o le upumaota ma mea e nonofo ai i le Ioane 14:2.

  • O le fea o aoaoga o i le Ioane 14:1–4 atonu na faamafanafanaina ai le Au Aposetolo?

  • E tusa ai ma le fuaiupu 5, na faapefea ona tali atu Toma i le aoaoga a le Faaola faapea ua iloa e Ana Aposetolo le ala i le malo o le Tama Faalelagi.

Valaaulia se tagata e faitau leotele le Ioane 14:6, ma fai i le vasega e vaavaai mo le tali a Iesu i le fesili a Toma.

  • Na faapefea ona tali atu Iesu i le fesili a Toma?

Tusi se auala i luga o le laupapa: I le tasi pito o le auala tusi ai Tatou, ae tusi i le isi pito le Malo o le Tama Faalelagi. Tusi le O Le Alai lalo o le auala, ma ta’u i ai o le fasifuaitau lea e faasino i le auala lea e ui atu ai mai le tasi nofoaga i le isi.

  • E faapefea ona avea le Faaola ma Ala? (Atonu e tali mai le vasega faapea e faaali mai e le Faaola ia i tatou pe faapefea ona ola ina ia avea e faapei o le Atua ma pe faapefea ona agavaa e nonofo i le afioaga o le Tama Faalelagi.)

Tusi leO Le Upumoni ma le O Le Ola i le laupapa i lalo o le ”O Le Ala.”

  • O a auala o loo avea ai Iesu Keriso ma Upumoni? (O Ia o le punavai o upumoni uma ma sa soifua ai atoatoa i upumoni uma.)

  • O a auala ua avea ai Iesu ma le Ola? (Ua Ia faia ia mafai ai e i tatou uma ona faatoilalo le oti faaletino ma ia toetutu mai ma tino faaletino e ola pea ma faatoilaloina le oti faaleagaga ina ia maua ai le ola e faavavau. O Ia o le ”malamalama lea ua i totonu o mea uma, lea ua tuuina le ola i mea uma”[MF&F 88:13].)

I lalo o le ata o le auala o i le laupapa, tusi ai Iesu Keriso O Lei autafa o le ”O Le Ala.”

  • E fua i mea sa tatou talanoaina, e faapefea ona e otootoina le uiga o le fetalaiga a le Faaola faapea ”e le alu atu lava se tasi i le Tama, pe a le ui mai ia te au”? (Ioane 14:6). (E mafai ona faaaoga e tamaiti ni upu eseese ae e tatau ona faailoa mai se upumoni e talitutusa ma le upumoni lenei: Ua na o le Togiola a Iesu keriso ma e ala i le mulimuli i Ona ala e mafai ai ona tatou ulu atu i le malo o le Tama Faalelagi.)

  • O le a le mea e tupu pe afai tatou te taumafai e mulimuli i se ala e le o le ala a le Faaola?

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau le saunoaga lenei mai ia Elder Lawrence E. Corbridge o le Fitugafulu. Fai i le vasega e faalogologo pe o le a le mea e tupu pe afai tatou te taumafai e mulimuli i se ala e le o se ala a le Faaola.

Ata
Elder Lawrence E. Corbridge

”E na o le tasi le ala i le fiafia ma le faataunuuina. O Ia o le Ala. O nisi lava ala uma, soo se isi lava ala, po o le a lava le ala, e faavalevalea lea. …

” … E mafai ona tatou filifili a le o le mulimuli i le Alii ma ia faaeeina i Lona mana ma maua le filemu, malamalama, malosi, atamai, lototele, alofa, ma le olioli, pe o le tatou o foi i se isi auala, i soo se auala, po o le a lava le auala ma tatou o ai lava na oi tatou---e aunoa ma Lana fesoasoani, e aunoa ma le taitaiga i le pogisa, i faigata, le mautonu, faanoanoa, mafatia, ma le atuatuvale. Ma ou te fesili atu, o le fea ala e faigofie atu? …

”E na o le tasi lava le ala i le fiafia ma le faataunuuina. O Iesu Keriso o le Ala” (“O Le Ala,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2008, 34, 36).

  • E tusa ai ma Elder Corbridge, o le a le mea e tupu pe afai tatou te le mulimuli i le ala o le Faaola?

  • O le a le mea e tupu pe afai tatou te mulimuli i le ala o le Faaola?

Fai i le vasega e mafaufau i o latou aafiaga lea na faamanuiaina ai i latou e ala i le mulimuli i le ala o le Faaola. Valaaulia nisi o i latou e faasoa mai o latou aafiaga.

Otooto leIoane 14:7–14i le faamatala atu na aoao atu e le Faaola Ana Aposetolo e faapea o se tasi o Ona faamoemoega na afio mai ai i le lalolagi o le faaalia mai e ala i Ana galuega ma faatinoga le natura moni o le Tama Faalelagi. Na Ia folafola atu foi i Ana Aposetolo o le a latou maua le mana e faia ai galuega sili.

Ioane 14:15–31

Ua aoao e Iesu Ana Aposetolo i le ala e faaalia ai lo latou alolofa mo Ia

Fai i le vasega e mafaufau i se tasi latou te alolofa i ai.

  • E faapefea ona faaalia lou alofa mo lenei tagata?

Valaaulia se tagata e faitau leotele mai leIoane 14:15, ma fai i le vasega e vaavaai pe o a mea na ta’u atu e Iesu i Ana Aposetolo e fai e faaalia ai lo latou alolofa ia te Ia.

  • E fua i mea na aoao atu e Iesu i Ana Aposetolo, o le a se mea e mafai ona tatou faia e faaalia ai lo tatou alolofa mo Iesu Keriso? (E tatau i tamaiti aoga ona faailoa mai le upumoni lenei: Tatou te faaalia lo tatou alolofa mo Iesu Keriso e ala i le tausia o Ana poloaiga.)

Aumai i le vasega ni fasipepa o tusia ai poloaiga (e pei o le usitai i le Upu o le Poto, totogiina o sefuluai, ma le tausia le paia o le Aso Sapati). Valaaulia ni nai tagata e o mai i luma o le vasega. Faatonu i latou taitoatasi e tago i se fasipepa, faitau leotele le poloaiga, ma faamatala pe faapefea i le tausiga o lena poloaiga ona faatagaina i tatou e faaalia lo tatou alolofa mo Iesu Keriso. A uma, valaaulia i latou e toe foi i o latou nofoaga.

Valaaulia le vasega e mafaufau pe o le a le lelei o le faaalia o lo latou alolofa mo le Faaola e ala i le tausia o Ana poloaiga. Fautuaina i latou e faatu se sini e faaalia lo latou alolofa mo le Faaola i le tausia atili o se tasi pe sili atu foi o poloaiga atonu e faigata ia i latou.

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Ioane 14:16–17, 26. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo le folafolaga a le Faaola i Ana Aposetolo.

  • O le a le mea na folafola atu e le Faaola i Ana Aposetolo?

Faamatala o le fasifuaitau ”le tasi Fesoasoani” i le fuaiupu 16e faasino i le Agaga Paia. Talu ai o le Faaola sa avea ma se fesoasoani i Ana Aposetolo i le taimi o Lana galuega i le olaga nei, sa Ia faaigoa ai le Agaga Paia ole tasiFesoasoani.

  • E tusa ai ma le Ioane 14:16–17, 26, o le a se mea e mafai e le Agaga Paia ona faia mo i tatou? (I le faaaogaina o a latou lava upu, e tatau ona faailoa mai e tamaiti aoga le upumoni lenei: E mafai ona faamafanafanaina i tatou e le Agaga Paia, aoao ia i tatou mea uma, ma faamanatu mai ia i tatou mea uma.)

Valaaulia tagata o le vasega e tusi tali i fesili nei i a latou api o le vasega po o api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia:

  • O le a se taimi na e lagonaina ai le Agaga o faamafanafanaina oe? O le a se taimi na e lagonaina ai o Ia o aoao atu oe? O le a se taimi na fesoasoani ai o Ia ia manatuaina mea?

A uma ua lava se taimi, fai atu mo ni nai volenitia e faasoa mai mea sa latou tusia:

Valaaulia ni nai tamaiti aoga e feauaua’i i le faitauina leotele mai o le Ioane 14:18–23.

  • E tusa ai ma le fuaiupu 21 ma le 23, e faamanuiaina faapefea i tatou pe a tatou tausia poloaiga? (E mafai ona faaaoga e tamaiti aoga ni upu eseese ae e tatau ona faailoa mai se mataupu faavae talitutusa e pei o lenei: Afai tatou te tausia poloaiga, o le a faatasi mai le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso ia i tatou.)

  • O le a sou manatu o le a le uiga faapea o le a faatasi le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso ma i tatou? (E faasino lenei mea i se faaaliga patino mai o le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso [tagai MF&F 130:3].)

Faamatala na aoao mai e le Perofeta o Iosefa Samita e faapea, a o faasino atu i le Agaga Paia o le Fesoasoani Muamua, o Iesu Keriso o le Fesoasoani Lona Lua. Ina ia taliaina o Ia o le Fesoasoani Lona Lua, e tatau ona tatou muai atinaeina le faatuatua ia te Ia, ia papatiso, talia le Agaga Paia, ma taumafai ia amiotonu ma auauna atu i le Atua. Afai tatou te faia nei mea, o le a iu ina ”o le a tatou maua le peresona o Iesu Keriso e auai ma i [tatou] pe faaali mai ia i [tatou] mai lea taimi i lea taimi, … ma o le a tatala mai faaaliga o le lagi ia i [tatou], ma o le a aoaoina faafesagai i [tatou] e le Alii” (i le History of the Church, 3:380–81). O le a faataunuuina lenei folafolaga e tusa ai ma le finagalo ma le taimi a le Alii (tagai MF&F 88:68).

Valaaulia le vasega e faitau filemu le Ioane 14:27, ma vaavaai mo le savali a le Faaola i Ana Aposetolo.

  • E faapefea ona fesootai le savali a le Faaola i le fuaiupu 27ma mataupu faavae sa tatou faailoaina i lenei lesona?

  • O le a le eseesega o le filemu ua ofo mai e le Faaola ma le filemu e ofo mai e le lalolagi?

Otooto le Ioane 14:28–30 ma le Faaliliuga a Iosefa Samita, Ioane 14:30 (i le fuaiupu 30, vaefaamatalaga a) i le faamatala atu na ta’u atu e Iesu i Ana Aposetolo e tatau ona latou fiafia aua e le o toe mamao ona tuua lea o i latou e Ia a e toe foi atu i le Tama Faalelagi. Sa ia ta’u atu foi ia i latou e leai se mana o Satani ia te Ia aua ua uma ona Ia manumalo i le lalolagi. Na ta’u atu e Iesu i Aposetolo o le a mafai lava e Satani ona faatosina i latou aua e lei maea la latou galuega i le lalolagi.

Fai i le vasega e faitau filemu le Ioane14:31, ma vaavaai mo mea na finagalo le Faaola ia iloa e le lalolagi.

  • O le a le mea na finagalo le Faaola ia iloa e le lalolagi?

  • Na faapefea ona faaali atu e le Faaola Lona alofa i le Tama Faalelagi?

Ia faaiu, valaaulia le vasega e molimau atu pe mafai faapefea e mataupu faavae i lenei lesona ona fesoasoani ia i latou a o latou taumafai e toe foi atu i le afioaga o le Atua i le malo selesitila.

Ata
aikona o mau tauloto
Mau Tauloto—Ioane 14:6

Ina ia fesoasoani i le vasega e taulotoina le Ioane 14:6, fuafua e faaaoga se tasi o manatu o i le faaopoopoga i lenei tusitaiala.

Ata
aikona o mau tauloto
Mau Tauloto—Ioane 14:15

Ina ia fesoasoani e tauloto le Ioane 14:15, valaaulia i latou e tusi le fuaiupu lea i se fasipepa. Fai i ai e toe fai ma toe fai le fuaiupu seia oo ina taulotoina. Ona valaaulia lea o i latou e tuu lenei fasipepa i se mea o le a faamanatu atu ai ia i latou e faaali lo latou alolofa mo le Alii e ala i le tausia o Ana poloaiga.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

Ioane 14:6. ”O au nei le ala, le upumoni, ma le ola”

Na faamatala mai e Elder Bruce R. McConkie o le Korama a Aposetolo e Toasefululua le taua o le Ioane 14:6 ma auala ua avea ai Iesu Keriso ”o le ala, le upumoni, ma le ola”:

”O Ia o le Alaua ia te ia ma e ala mai ia te ia e oo mai ai le faaolataga; e le alu atu lava se tasi i le Tama, pe a le ui mai ia te au,’ na ia fetalai ai. (Ioane14:6.) O Ia o le Upumoniaua o ia o le tino ma le faatinoga o lena uiga paia faaleatua. (Alema 5:48.) O ia foi o leOla aua o totonu ia te ia o i ai le malamalama o le totonugalemu o le ola; a aunoa ma ia ma lona mana o le a leai se ola; pe afai na te aveesea le malamalama o le ola, ona manumalo ai lea o le oti; ma a aunoa ma ia o le a leai se ola faaleagaga, po o le ola e faavavau, o le ola lea e leai se iuga o le mamalu” (Mormon Doctrine, 2nd ed. [1966], 832)

Ioane 14:9–12 ”O le ua vaai mai ia te au, ua vaai o ia i le Tama”

Na faamatala mai e Peresitene Iosefa F. Samita le uiga o le fetalaiga a le Faaola ”O le ua vaai mai ia te au ua vaai o ia i le Tama”:

”O Iesu Keriso o le Alo o le Atua, o le ‘faatusa moni’ o lona lava Tama Eperu 1:3 Sa ia savalia le fogaeleele e faapei o se tagata, o se tagata atoatoa, ma faapea mai i se tali i se fesili ua tuuina atu ia te Ia: ‘O le ua vaai mai ia te au, ua vaai o ia i le Tama’ (Ioane 14:9). O lenei lava mea ua tatau ona faaleleia le faafitauli mo se maliega o se mafaufau loloto ma le paia. O le iuga e faigata ona taofia, pe afai o le Alo o le Atua ua matua foliga (o lona uiga o le faatusa) o lona lava Tama, o lona Tama ua faapei o le tulaga o le tagata; aua o le tulaga lena o le Alo o le Atua, e le gata i le taimi o lona soifua i la le tino, ae o le taimi foi e lei fanau mai o ia i le tino, ma ina ua tuanai lona toetu. O le tulaga lenei na avea ai le Tama ma le Alo, o ni peresona e lua, na faaali mai ia Iosefa Samita, ina o tama o ia e sefulufa ona tausaga, sa ia maua ai lana uluai faaaliga” (Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa F. Samita [1998], 344).

Ioane 14:12 ”E faia foi e ia mea e sili i ia mea, aua ou te alu i lo’u Tama”

Atonu e fenumiai pe a faitau faapea o i latou o e talitonu ia Iesu Keriso o le a faia galuega e sili atu nai lo mea sa Ia faia. Peitai, o leLectures on Faith ua fautuaina mai ai le faamatalaga lenei e malamalama atili ai i le sootaga o aoaoga a le Faaola i le Ioane 17:20–24:

”O nei fetalaiga uma ua tuufaatasi e aumaia ai se tala manino i le tulaga o le au paia ua faamamaluina ua mafai e le gagana ona aumai---o galuega na faia e Iesu e tatau ona latou faia, e ao foi ona latou faia o galuega e sili atu i lo mea sa ia faia mo i latou, aua sa afio a’e o ia i le Tama. E le o faapea mai o Ia e tatau ona latou faia nei galuega i lena taimi; ae e tatau ona latou faia o galuega e sili atu, aua ua afio ae o ia i le Tama. … O galuega sili atu e tatau ona faia e i latou ua talitonu i lona suafa e tatau ona fai i le faavavau, i le mea sa alu atu o ia i ai ma le mea e tatau ona latou vaai ai i lona mamalu” (Lectures on Faith [1985], 77–78).

Ioane 14:16–23, 26; 15:26; 16:7. ”Fesoasoani” o se faalaniga mo le Agaga Paia ma mo Iesu Keriso

Na faamatala mai e le Perofeta o Iosefa Samita:

”E lua Fesoasoani o loo tautala i ai. O le tasi o le Agaga Paia, lea na tuu atu foi i le aso o le Penetekoso, ma lea e maua e le Au Paia uma pe a uma le faatuatua, salamo, ma papatiso. …

”O le isi Fesoasoani o loo tautala i ai o se mataupu e matua fiafia i ai, ma atonu ua malamalama i ai ni nai tagata o lenei tupulaga. A faatuatua se tagata ia Keriso, salamo i ana agasala, ma ua papatisoina mo le faamagaloina o ana agasala ma maua le Agaga Paia, (e ala i le faaee atu o lima), o le Fesoasoani muamua lea, ona tuu atu lea o ia ia faaauau pea ona faamaualalo o ia lava i luma o le Atua, ia fiaai ma fiainu i le amiotonu, ma ola i afioga uma a le Atua, ma o le a le umi ae fetalai mai le Alii ia te ia, Atalii e, ia faaeaina oe. A uma ona faamaonia lelei o ia e le Alii, ma iloa ua naunau le tagata e auauna atu ia te Ia i faigata uma, ona iloa lea e ia ua faamauina lona valaauga ma lona filifilia, ona maua lea e ia o le avanoa e talia ai le isi Fesoasoani, lea na folafola atu e le Alii i le Au Paia, ma o loo tusia i le molimau a Sana Ioane, i le mataupu e 14 mai le fuaiupu e 12 e oo i le fuaiupu e 27” (i le History of the Church, 3:380).

Sa faamatala mai e Elder Bruce R. McConkie o le Korama a Aposetolo e Toasefululua le matafaioi a le Agaga Paia i le avea ai ma Fesoasoani Muamua:

”O le a lava le umi sa mafuta ai Iesu ma i latou, sa avea o ia ma o latou Fesoasoani; sa ia fetalai atu le filemu i o latou agaga; o i latou o e mafatia i avega ma faanoanoaga ma mafatiaga ma tauivi i le lalolagi, na latou o mai ia te ia ma maua ai le malologa o o latou agaga. Sa ia faamafanafanaina le fafine ua oti lana tane ma sa avea o ia o se tama i e ua matuaoti. O ana upu na siitia ai agaga o tagata i ni vaaiga fou o le toafilemu ma le manuia. O lenei la ua tuua e ia, ma o le a ia auina mai se isi Fesoasoani---o le Agaga Paia---e mafuta faatasi ma e faamaoni e faavavau.

”Aua o tagata uma sei vagana ai nai tagata toaitiiti o e sa faalogo i lona siufofoga i le olaga nei, o le Agaga Paia o le Faamafanafana muamua. O lenei sui o le Aigaatua e aumaia le filemu i agaga o e amiotonu i tupulaga uma. O le Agaga Paia ‘o le meaalofa lea a le Atua ia i latou uma o e e saili ia te ia ma le filiga, e pei o taimi anamua faapea foi i le taimi o le a faaali mai ai o ia lava i le fanauga a tagata’ (1 Ni.10:17), ma, faapea foi i taimi o le a oo mai. O Ia o le Agaga o le upumoni---o le Keriso foi---ae e le mafai e le lalolagi ona maua le Agaga Paia aua o le Agaga o le a le nofo i tapeneko eleelea” (Mortal Messiah, 4 vols. [1979–81], 4:74–75).

Ioane 14:26. O le Agaga Paia e ese mai le Malamalama o Keriso

Na aoao mai e Peresitene Iosefa Filitia Samita le eseesega i le va o le Agaga Paia ma le Malamalama o Keriso:

”E le tatau ona faaluafesasia le Agaga Paia ma le Agaga lea e faatumulia ai le atulaulau ma lea e i ai i soo se mea. O le isi Agaga [o le malamalama o Keriso] e le patino i se tasi ma e leai sona fua; e sau mai le afioaga o le Tama ma le Alo ma e i ai i mea uma. E tatau ona tatou tautatala e uiga i le Agaga Paia o se peresona ’o ia’ a o le isi Agaga o se ’mea,’ e ui a tatou tautala e uiga i le mana po o le meaalofa o le Agaga Paia atonu tatou te faapea atu o le ’mea.’

“… O le Agaga Paia, e pei ona aoaoina ai i tatou i a tatou faaaliga i ona po nei, o le sui lona tolu o le Aiga Atua ma o se peresona o Agaga. O nei faaupuga e tutusa lava le faaaogaina: Agaga o le Atua, Agaga o le Alii, Agaga o le Upumoni, Agaga Paia, Fesoasoani; e faasino uma lava i le Agaga Paia. O faaupuga lava ia o loo faaaoga tele e faatatau i le Agaga o Iesu Keriso, ua faaigoa foi o le Malamalama o le Upumoni, Malamalama o Keriso, Agaga o le Atua, ma le Agaga o le Alii; ae o ni tagata e mavaevae ma o ni mea e eseese. Ua matua tele lo tatou fenumiai aua tatou te le o tausisia lena mea ma le manino i o tatou mafaufau”(Doctrines of Salvation, comp. Bruce R. McConkie, 3 vols. [1954–56], 1:49–50).

Lolomi