Potutusi
Lesona 122: Efeso 4


Lesona 122

Efeso 4

Folasaga

Na aoao atu e Paulo faapea na faavaeina e le Alii Lana Ekalesia ma valaau ia taitai ina ia faaatoatoaina ma tuufaatasia le Au Paia. Na ia fautuaina foi tagata o le Ekalesia e tuuese o latou ala tuai ae ola i mea ua latou iloa e moni.

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Efeso 4:1–16

Ua aoao mai e Paulo le taua o le Ekalesia a Iesu Keriso

Valaaulia le vasega e mafaufau i tulaga ia e lua:

  1. I le aoga ua fesili lou faiaoga i le vasega e faamatala atu o latou manatu i se autu o loo felafolafoai ai manatu. Ao faasoa atu e le vasega o latou manatu, ua e iloa o le toatele lava o i latou e lagolagoina se tulaga e ese mai aoaoga a le Ekalesia.

  2. Ua faatulafonoina e le au faitulafono o lou atunuu le amio na aoao mai e taitai o le Ekalesia faapea e sese.

  • E ono faigata i se a tulaga faapea mo se tagata o le Ekalesia?

Valaaulia le vasega e vaavaai a o latou suesue i le Efeso 4:1–16mo se upumoni e uiga i le ala e mafai ona tatou iloa ai le mea sao ma le mea sese i se lalolagi o loo fesuisuiai ai mea e faatauaina ma talitonuga.

Faamanatu i le vasega o le tusi lenei a Paulo atonu na tusi atu i tagata fou o le Ekalesia. Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Efeso4:1–6. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo mea na aoao mai e le Alii e uiga i le Ekalesia ma ona aoaoga faavae.

  • O le a le mea na aoao mai e Paulo e uiga i le Ekalesia ma ona aoaoga faavae?

  • O le a sou manatu o le a le uiga ina ua aoao mai e Paulo faapea e “tasi le Alii, tasi le faatuatuaga, [ma] e tasi le papatisoga”? (fuaiupu 5). (I ona po o Paulo, e pei foi o i tatou e na o le tasi le Ekalesia moni a Iesu Keriso i le lalolagi [tagai MF&F 1:30].)

Aotele le Efeso 4:7–10i le faamatala atu faapea na aoao mai e Paulo e faapea o le Togiola a Iesu Keriso, ua tuuina mai ai i tagata uma le meaalofa o Lona alofa tunoa. Sa ia aoao mai foi e faapea na tuuina mai e Keriso isi meaalofa i le tagata.

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Efeso 4:11. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo mea na tuu mai e le Alii i le Ekalesia. Valaaulia tamaiti aoga e lipoti mai mea ua latou mauaina.

  • O a mea na tuuina mai e le Alii i le Ekalesia?

Faamatala o faalaniga o tofi o le perisitua i le Ekalesia i aso nei, atonu e le tutusa ma faalaniga sa faaaoga i ona po o Paulo ma atonu foi o le Ekalesia anamua sa lei i ai uma valaauga o loo i ai i le Ekalesia i aso nei. Mo se faataitaiga, na aoao mai e le Perofeta o Iosefa Samita o se “fai evagelia o le Peteriaka” (Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Samita [2007], 140). E le gata i lea, o le faifeau o se leoleo mamoe, po o se tasi e taitaia se lafu—o se faamatalaga fetaui lelei o epikopo i aso nei, peresitene o paranesi, peresitene o siteki, ma peresitene o itu.

Tusi le faamatalaga le uma lenei i luga o le laupapa: Na valaauina e le Alii aposetolo, perofeta, ma isi taitai o le Ekalesia e fesoasoani …

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Efeso 4:12–13. Fai i le vasega e mulimuli ai, ma vaavaai pe aisea na tuu mai ai e le Alii i le Ekalesia ia aposetolo, perofeta, ma isi taitai.

  • O le a le faamoemoega na saunia ai e le Alii aposetolo, perofeta, ma isi taitai o le Ekalesia mo Lana Ekalesia? (Faaopoopo i ai faaatoatoa le Au Paiai le faamatalaga o i le laupapa.)

  • O faapefea ona fesoasoani aposetolo, perofeta, ma isi taitai o le Ekalesia e faaatoatoa i tatou?

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Efeso 4:14. Fai i le vasega e mulimuli ai ma vaavaai mo se isi mafuaaga na tuu mai ai e le Alii i Lana Ekalesia ia aposetolo, perofeta, ma isi taitai.

  • O a isi mafuaaga na saunia ai e le Alii nei taitai mo tagata o le Ekalesia? (Faaopoopo i ai ma puipuia i latou mai aoaoga faavae sesei le laupapa ina ia faitau ai faapea le upumoni atoa: Ua valaauina e le Alii ia aposetolo, perofeta, ma isi taitai o le Ekalesia e fesoasoani e faaatoatoa le Au Paia ma puipuia i latou mai aoaoga faavae sese.

Ata
vaa i le sami sousou

Ina ia fesoasoani i le vasega ia malamalama i le vaogagana i le fuaiupu 14, faaali se ata o se vaa i le ogasami sousou. Pe e mafai foi e oe po o se tasi o le vasega ona tusi se ata o se vaa i le ogasami sousou i le laupapa.

  • O le a se mea e mafai ona tupu i se vaa e felafoai i le sami i le afa matautia?

Toe faasino i tulaga na tuuina atu i le amataga o le lesona.

  • E mafai faapefea e se vaa o loo felafoaiina i le vasa sousou ona faatusa i se tagata o loo “feaveaiina” (fuaiupu 14) i matagi uma lava o aoaoga pepelo ma manatu o tagata lautele?

  • E mafai faapefea e aoaoga a perofeta, aposetolo, ma isi taitai o le Ekalesia ona fesoasoani i e mulimuli i le Atua ona faatautaia i nei ogasami soua ma toe foi saogalemu atu ai i le Tama Faalelagi?

Tusi valaauga nei i le Ekalesia i luga o le laupapa: aposetolo, perofeta, peteriaka, epikopo, ma faiaoga. Valaaulia le vasega e filifili ni valaauga se lua ma tusi ia latou api o le vasega po o api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia, pe faapefea e se taitai o umia lena valaauga ona fesoasoani ia i latou e faaleleia pe tuputupu ae ai faaleagaga pe fesoasoani e puipuia i latou mai aoaoga faavae sese ma mea tau faasese. A uma ua lava se taimi, valaaulia ni nai tagata e faasoa mai se tasi o aafiaga sa latou tusi ai.

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Efeso 4:15–16. Fai i le vasega e mulimuli ai ma vaavaai mo se auala e tasi e ao i taitai o le Ekalesia ona aoao ai i tatou i upumoni o le talalelei.

  • E faapefea ona aoao e taitai o le Ekalesia i tatou i upumoni o le talalelei?

Efeso 4:17–32

Ua fautuaina e Paulo le Au Paia e tuuese le leaga ae avea ma tagata fou e ala ia Iesu Keriso

Aumai i le vasega se peleue po o se ofu faaua (e manaomia se ofu ua masaesae ona o le ofu soo). E le gata i lea, afai e mafai, aumai se peleue po o se ofu faaua e mafai ona ofu i se mea manaia e fai. (Afai e te manao ai, e mafai ona e aumaia se ofutino fale ma se ofutino manaia nai lo peleue. Ia mautinoa e lava le tetele o ofutino e lua e ofu e se tagata o le vasega i luga o ona ofu o loo fai.) Valaaulia se tamaitiiti e sau i luma o le vasega ma faamaulu le ofu fale. Fai i le tagata e feliuai ma faaaliali le ofu i le vasega. Sosoo ai, fai i ai e tatala le ofu fale ae faamaulu le ofu manaia ma faaali i le vasega. Faafetai i le tagata lea, ma fai i ai e tatala le ofu ma alu e nofo i lalo.

  • O le fea o nei ofu e sili ona talafeagai ona ofu i se mea manaia o fai?

Faamanatu i le vasega atonu na talanoa atu Paulo i tagata faatoa liliu mai i le Ekalesia. Valaaulia le vasega e vaavaai Efeso 4:17–32

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Efeso 4:17–20. Fai i le vasega e mulimuli ai, ma vaavaai mo upu po o fasifuaitau o loo faamatala ai le tulaga faaleagaga o Nuuese e lei auai i le Ekalesia.

  • Na faapefea ona faamatala e Paulo le tulaga faaleagaga o isi Nuuese?

  • O le a le mea na fai mai Paulo o le mafuaaga na i ai isi Nuuese i lenei tulaga faaleagaga?

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Efeso 4:21–24. Fai i le vasega e mulimuli ai, ma vaavaai mo mea na fesoasoani i tagata o le Ekalesia ia ese mai isi tagata.

  • E tusa ai ma le fuaiupu 21, o le a le mea na fesoasoani i tagata o le Ekalesia e ese mai isi tagata?

Faasino i le tagata na ofuina ofu e lua, ma fesili i le vasega pe o le a le mea na tatau ona fai e lena tagata ona fai muamua ao lei mafai ona ia faamauluina le ofu manaia.

  • O le a le mea na tau atu e Paulo i tagata o le Ekalesia e “tuu ese”? (fuaiupu 22). (Atonu e te manao e faamanatu i le vasega o le upu ua faaliliu o le liuae tele lava ina faatatau i le amio a se tasi tuufaatasi.)

  • O le a le uiga o le “oofu i le tagata fou”? fuaiupu 24. (O le toefanauina faaleagaga [tagai Mosaea 27:25] ma ola ma le maelega i le talalelei a Iesu Keriso i aso taitasi.)

  • O le a le upumoni e mafai ona tatou faailoa mai nei fuaiupu e uiga i soo o Iesu Keriso? (E ono faaaoga e le vasega ni upu ese, ae ia mautinoa latou te faailoa maia se upumoni e pei o lea: E to ese e soo o Iesu Keriso o latou ala tuai, ma tumu i le agasala ae oofu i ala fou, amiotonu.

Valaaulia tagata aoga e kopi le siata i a latou api o le vasega po o api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia:

Lou Tagata Tuai

Lou Tagata Fou

Vaevae tagata o le vasega i ni paga. Valaaulia paga taitasi e faitau leotele faatasi le Efeso 4:25–32 Fai i ai e faatumu a latou siata a o latou faitau, ma lisi i lalo o le “Lou Tagata Tuai” ia mea e manaomia e soo o Keriso ona “to ese” (fuaiupu 22) po o le “to ese” (fuaiupu 31) ma lisi i lalo o le “Lou Tagata Fou” ia mea e manaomia e soo o Keriso ona “ofu” (fuaiupu 24). Faasino atu le faaliliuga a Iosefa Samita mo le Efeso 4:26 i le vaefaamatalaga a.

A uma ua lava se taimi, valaaulia paga taitasi e mafaufau i se tulaga e faapupula ai le amio a se tagata e lei to eseina lona natura agasala i se tasi o vaega na faamatala e Paulo. Valaaulia paga taitasi e mafaufau foi i se tulaga e faapupula ai pe mafai faapefea e le tagata lava lea ona faatino pe afai e sau o ia ia Keriso ma avea ma se tagata fou. A uma se taimi e fai ai fuafuaga a le vasega, valaaulia ni nai paga e o mai i luma o le vasega ma faamatala o latou tulaga faatino. A mavae le faatinoga a ni nai paga, fesili i le vasega:

  • E mafai faapefea e se tagata o le Ekalesia ua iloa le upumoni ae e le o ola ai ona pei o se tasi ua valaaulia i se mea manaia o fai ae le ofuina ofu talafeagai?

  • O a ni luitau tatou te ono feagai ao tatou taumafai e to ese o tatou natura tuai, ma le agasala ma avea ma soo fou o Keriso?

  • Aisea e taua ai mo tagata o le Ekalesia ona manatua e to ese a tatou ala tuai ma o le mulimuli atoatoa atu ia Iesu Keriso o se faiga faifai pea ma e le o se mea e tasi se taimi e fai?

Faamatala o le toatele, o le ofuina o ala fou o le amiotonu o se mea e faigofie e faapei o le faia o suiga laiti e pei o le agalelei atili po o le onosai, tausia atili o se poloaiga ia atoatoa, po o le aveesea o se mausa leaga mai o tatou olaga.

Molimau atu i le taua o le to ese o a tatou ala tuai, ma le agasala ae oofu i ala fou o le amiotonu. Valaaulia le vasega e tusi i lalo se mea se tasi e mafai ona latou faia e to ese ai o latou ala tuai ma mulimuli atoa ia Iesu Keriso. Uunai i latou e galulue i mea ua latou tusiaina.

Ata
aikona o le mau tauloto
Mau Tauloto—Efeso 4:11–14

Ina ia fesoasoani i le vasega e faamatala le aoaoga faavae o loo aoao mai i le Efeso 4:11–14, valaaulia le vasega e faliu i se paga ma faaaoga aoaoga a Paulo o i le Efeso 4:11–14 e faamatala pe aisea na faavaeina ai e le Alii Lana Ekalesia ma valaau taitai e galulue ai. Ona valaaulia lea o le vasega e faamatala mai pe mafai faapefea ona latou faaaoga le aoaoga faavae o i le Efeso 4:11–14e fesoasoani ai i se uo ua talitonu e le manaomia se Ekalesia faatulagaina.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

Efeso 4:13. “Ia oo i le fua o le ua matua e tatau ma le tumu o Keriso”

O le a le uiga o le “ia oo i le fua o le ua matua e tatau ma le tumu o Keriso”(Efeso 4:13)? Sa faamatala e Elder Bruce R. McConkie o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e faapea e faasino i “le tulaga o le mamalu ma le faaeaga o loo sapi ai Keriso lava ia. O le fuafuaga atoa o le faaolataga ua mamanuina ia mafai ai e tagata ona avea e faapei o le Atua. O i latou e maua le atoatoaga e le iu o le a pei o Keriso ma ua pei o le Tama. (3 Ni. 28:10.) [E pei ona taua e le Lectures on Faithstate]: ‘O le faaolataga e aofia i le mamalu, pule, malualii, mana ma le pule o loo umia e Ieova ma e leai se isi mea; ma e leai foi se tagata e mafai ona umia e ia peitai o ia lava po o le ua pei o ia.’ [Lectures on Faith (1985), 76.]

“… O Keriso ‘sa maua se atoaga o le mamalu o le Tama; Ma sa maua e ia le mana atoa, i le lagi ma i le lalolagi, ma sa faatasi ma ia le mamalu o le Tamā, ona sa afio o ia i totonu o ia.’ (MF. & F. 93:16–17.) (Doctrinal New Testament Commentary, 3 vols. [1965–73], 2:511).

Lolomi