Potutusi
Lesona 68: Ioane 8:31-59


Lesona 68

Ioane 8:31–59

Folasaga

Na faaauau pea ona aoao atu le Faaola i le malumalu ina ua mavae le Tausamiga o Fale Apitaga Na Ia aoao atu e uiga i le saolotoga mai agasala. Ina ua folafola atu e Iesu Keriso o Ia o le Ieova sili, sa taumafai Iutaia e fetogi o Ia i maa.

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Ioane 8:31–36

Ua aoao mai Iesu e uiga i le saolotoga mai le agasala

Ina ia fesoasoani i tamaiti aoga e manatua mea sa latou aoaoina i le lesona talu ai, uu i luga se tamai maa. Valaaulia tamaiti aoga e otooto faapuupuu mai pe na faapefea ona tali atu le Faaola ina ua avatu ia te Ia e le au tusiupu ma le au Faresaio se fafine ua molia i le mulilua ma po o le a le mea sa Ia aoao atu mulimuli ane (tagai Ioane 8:1–30). E lei tausalaina e le Faaola le fafine ma sa fai atu ia te ia ”e aua le toe agasala” [fuaiupu 11]. Ina ua uma sa aoao atu e Iesu faapea o Ia o le ”malamalama o le lalolagi” [fuaiupu 12] ma a o tatou talitonu ia te Ia ma usitai i Ana aoaoga, ona tatou iloa lea o le Tama.)

  • E tusa ai ma le Ioane 8:30, na aafia faapefea le toatele o Iutaia i taga ma upu a Iesu?

Ta’u i ai e ui ina toatele Iutaia sa talitonu ia Iesu, ae sa faaauau pea e nisi Iutaia ona lu’i o Ia a o Ia aoao atu tagata e uiga i le avea ai ma soo, upu moni, ma le saolotoga mai le nofopologa.

Tusi le ata lea i luga o le laupapa:

Ata
ata, avanoa i le saolotoga

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Ioane 8:31–32 . Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo mea na fetalai Iesu e tatau ona tatou faia ina ia saoloto ai.

Valaaulia ni tamaiti aoga e o mai i le laupapa ma faatutumu avanoa e fua i mea na fetalai ai Iesu e tatau ona tatou faia ina ia saoloto ai. O le ata ua maea ona faatumu e tatau ona pei o lea:

Ata
ata ua maea ona faatumu, saolotoga
  • O le a le uiga o le ”tumau pea i le mataupu a [Keriso]”? (fuaiupu 31).

  • E faapefea ona e aoteleina o se faaupuga o le mataupu faavae ia aoaoga a Iesu o loo tusia i le fuaiupu 31–32? (E ono faaaoga e tamaiti aoga ni upu eseese, ae ia mautinoa e manino afai tatou te tumau i le mataupu a Iesu Keriso, ona avea lea o i tatou ma Ona soo ma iloa le upumoni, lea o le a faasaolotoina ai i tatou. Mafaufau e tusi le mataupu faavae lenei i luga o le laupapa. Atonu foi e te manao e ta’u atu o le Ioane 8:36 o loo faamamafa mai ai faapea, ona o Iesu Keriso ua mafai ai ona faasaolotoina i tatou.)

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le saunoaga lenei a Elder Bruce R. McConkie o le Korama a Aposetolo e Toasefululua. Fai i le vasega e faalogologo po o a mea e mafai ona tatou saoloto mai ai pe afai tatou te ola e tusa ai ma le mataupu a le Faaola:

Ata
Elder Bruce R. McConkie

”Saoloto mai le mana faataumaoi ma aoaoga faavae sese; saoloto mai le nofopologa i naunauga ma tuinanau; saoloto mai saisaitiaga o le agasala; saoloto mai faatosinaga leaga ma piopio uma ma mana e taofiofia ma faaumatia ai; saoloto e o atu i le saolotoga e le faatapulaaina lea e olioli ai i lona atoaga e na o i latou ua faaeaina” (Doctrinal New Testament Commentary, 3 vols. [1965–73], 1:456–57).

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Ioane 8:33 . Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai po o le a le mea na talitonu Iutaia e faasaolotoina i latou.

  • O le a le mea na talitonu Iutaia o le a faasaolotoina ai i latou? (Na latou talitonu sese faapea e na o le avea lava ma ni e tupuga mai ia Aperaamo ma suli o le feagaiga faa-Aperaamo na maua ai e i latou le aia i le saolotoga faaleagaga.)

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Ioane 8:34–36 . Fai i le vasega e mulimuli ai, ma vaavaai mo mea na ta’u atu e Iesu e manaomia e tagata ona faasaoloto mai ai.

  • E tusa ai ma le fuaiupu 34, o le a le mea na ta’u mai e le Faaola e manaomia ona faasaoloto mai ai tagata?

Ta’u i ai o le veape Eleni ua faaliliuina o le ”faia” i le fuaiupu 34 ua ta’u mai ai o le manatu e faia pea le agasala nai lo le salamo.

  • O le a le mataupu faavae e mafai ona tatou aoaoina mai le fuaiupu e 34? (A o tali mai tamaiti aoga, tusi le mataupu faavae lenei i luga o le laupapa: Afai tatou te faia se agasala ae le salamo, o le a avea i tatou ma pologa a le agasala.)

  • O le a le uiga o le avea ma se ”pologa o le agasala”? (Atonu e te manao e ta’u atu o le upu ua faaliliuina o le ”pologa” e mafai foi faaaogaina o se ”auauna.”)

Ina ia fesoasoani ia vaai faalemafaufau tamaiti aoga i le sootaga o mataupu faavae e lua sa latou faailoa maia, tusi le ata lea i le laupapa:

Ata
ata, filifiliga ma taunuuga
  • Aisea e ono fenumiai ai nisi tagata i ona po nei i nei upumoni e ala i le talitonu faapea, o le mulimuli i le Faaola e tuu ai i tatou i le nofopologa, ae o le faia o le agasala e taunuu i le saolotoga?

Ina ia fesoasoani i le vasega ia malamalama lelei i mataupu faavae sa latou faailoa mai, valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le saunoaga lenei mai ia Elder D. Todd Christofferson o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

Ata
Elder D. Todd Christofferson

“O le gauai atu i faaosoosoga a [Satani] e taitai atu ai i tatou i se faaititia ma le vaapiapi o a tatou filifiliga seia o’o lava ina leai se mea e totoe, ma [o le gauai atu i] i mea ua fai ma mausa e tuua ai tatou ma le le lava o se mana e tetee atu ai. …

“… O le lalolagi ua vaai atu i mea ala atu i le vaai a Korio’a, ma mafaufau ai o le usiusitai i tulafono ma sauniga a le Atua e avea ma ’nofopologa’ (Alema 30:24, 27). …

“… O i ai se tasi o faanenefu faapea, o se taunuuga o le faagasologa o le malamalama ma le upumoni uma, ua faatulagaina ai e le Atua le saolotoga mulimuli ia i ai ma ia faia?

“E faapena foi, ao tuputupu ae lo tatou malamalamaaga i aoaoga ma mataupu faavae o le talalelei, o le a faateleina lo tatou faitalia. Muamua, ua tele a tatou filifiliga ma mafai ona tele mea e ausia ma maua faamanuiaga maoae aua ua ia i tatou tulafono e tele lea e mafai ona tatou usitai i ai. … Lua, faatasi ma se malamalama faaopoopo tatou te mafai ona faia ni filifiliga poto aua ua tatou vaai ma le manino e le gata i fetuunaiga ae faapea taunuuga malosi e tulai mai” (“Moral Agency,” Ensign, June 2009, 49, 50–51).

Vaevae tamaiti aoga i ni paga. Valaaulia paga taitasi e suesue se vaega e tofi atu o le Mo Le Malosi o le Autalavou (tamaitusi, 2011). Fai i tamaiti aoga e tusi le siata lea i a latou api po o api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia (atonu e te manao e tusi i le laupapa). Valaaulia paga taitasi e faitau faatasi la latou vaega na tofi atu i ai o le Mo Le Malosi o le Autalavou

Tulaga faatonuina na talanoaina i le Mo Le Malosi o le Autalavou:

O a ni auala e mafai ona aumaia le saolotoga ona o le ola ai i lenei tulaga faatonuina?

E faapefea ona aumaia le nofopologa pe le ola ai i lenei tulaga faatauaina?

A ua lava loa se taimi, valaaulia paga taitasi e fesuiai paga ma se isi paga ma aoao atu i ai mea sa latou aoaoina e uiga i le tulaga faatauaina sa latou aoaoina. A ua lava se taimi, valaaulia ni nai tamaiti aoga e lipoti mai mea sa latou aoaoina i le vasega.

  • O a saolotoga na folafola mai i le Mo Le Malosi o le Autalavou ua e oo i ai oe lava ia?

Valaaulia tamaiti aoga e tusi i lalo se auala patino o le a latou sailia e saoloto mai ai e ala i le ola ai e tusa ma le mataupu a le Faaola.

Ioane 8:37–59

Ua molimau atu Iesu i Lona paia

Valaaulia tamaiti aoga e tali mai i le fesili lea:

  • O ai e te iloaina e matua tutusa lava ma lona tama?

Valaaulia ni nai tamaiti aoga e feauauai i le faitauina leotele mai o le Ioane 8:37–40, 44–45. Fai atu i le vasega e mulimuli ai, ma vaavaai pe na faapefea ona ese ia taitai Iutaia na tetee i le Alii mai le perofeta maoae o le Feagaiga Tuai o Aperaamo, lea ua latou fai mai o lo latou tama.

  • E tusa ai ma le fuaiupu 39, o le a le fetalaiga a le Faaola i mea o le a latou faia pe afai o i latou o ni fanau a Aperaamo?

  • E tusa ai ma le fuaiupu 40, o a mea na latou sailia e fai semanu e le faia lava e Aperaamo?

  • E tusa ai ma le fuaiupu 44–45, o ai na fetalai mai Iesu o lo latou tama? (O le tiapolo.) O a ni auala na latou mulimuli ai i le tiapolo?

Otooto le Ioane 8:46–50 i le faamatala atu, na aoao mai le Faaola o i latou o e e a le Atua e taliaina Lana upu. Sa taumafai taitai Iutaia e faatiga ia Iesu i lo latou faaigoaina o Ia o se Samaria (aua o Samaria sa inosia moni e Iutaia) ma fai mai ua uluitinoina o Ia e se temoni.

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Ioane 8:51–53 . Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo le fesili na fesili atu ai taitai Iutaia ia Iesu.

  • O le a le fesili sa latou fesili atu ai ia Iesu? (Atonu e te manao e valaaulia tamaiti aoga e maka le fesili ”Ua sili ea oe i lo matou tama o Aperaamo?” i le fuaiupu 53.)

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Ioane 8:56–58 . Fai i le vasega e mulimuli ai, ma vavaai mo le tali a Iesu i le fesili a Iutaia.

  • O le a le tali a Iesu i le fesili ”Ua sili ea oe i lo matou tama o Aperaamo?” (Atonu e te manao e valaaulia tamaiti aoga e maka le fasifuaitau lea ”sa a’u i ai, a o lei leai se Aperaamo” i le fuaiupu 58.)

Valaaulia tamaiti aoga e faitau filemu le Ioane 8:58, vaefaamatalaga e , ma vaavaai mo le uiga o le faaupuga “sa A’u i ai.” Ona fai atu lea o fesili nei:

  • O le a le uiga o le faaupuga ”sa A’u i ai”? (O le faaupuga ua faailoa mai ai Ieova, o le Atua o Aperaamo, Isaako, ma Iakopo; atonu foi e manaomia ona e faamatala atu o le Septuagint o le faaliliuga faa-Eleni o le Feagaiga Tuai. Atonu e te manao e valaaulia tamaiti aoga e tusi ia latou tusitusiga paia le upumoni lenei: O Iesu Keriso o Ieova, o le Atua o le Feagaiga Tuai.)

  • E fua i lau suesuega o le fuaiupu 58, o le a le tali a Iesu i le fesili pe sili o Ia i lo Aperaamo?

Ata
O Taulelea e Toatolu i totonu o le Ogaumu Aasa
Ata
Tanielu i le Lua o Leona

Faaali atu ni nai ata mai le Tusi Ata o le Talalelei ([2009]; tagai foi LDS.org) o loo faaalia ai vavega na faamaumauina i le Feagaiga Tuai (e pei o Taulelea e Toatolu i totonu o le Ogaumu Aasa, nu. 25; po o le Tanielu i le Lua o Leona, nu. 26).

  • A faapea na e tu i luma o Iesu ma faalogo atu ia te Ia o ta’utino mai o Ia o le na faia vavega o loo tusia i le Feagaiga Tuai, mata o le a sau tali atu ia te Ia?

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Ioane 8:59 . Fai i le vasega e mulimuli ai, ma vaavaai pe na faapefea ona tali atu taitai Iutaia i le tautinoga a Iesu o Ia o Ieova. Valaaulia ni tamaiti aoga e lipoti mai mea ua latou mauaina.

  • Aisea e te manatu ai e taua mo i tatou ona iloa o Iesu Keriso o Ieova, o le Atua o le Feagaiga Tuai?

Fuafua e valaaulia ni nai tamaiti aoga e faasoa mai i le vasega a latou molimau ia Iesu Keriso. Atonu e te manao e faaiu i le faasoa atu foi o lau molimau.

Ata
aikona o mau tauloto
Faamanatuina o Mau Tauloto

O Suega Pupuu ma Suega e avatu ai i tamaiti aoga ni avanoa e su’e ai lo latou manatuaina o fuaitau o mau tauloto. O faaataataga e mafai ona aofia ai upu autu po o tusi o mau, upusii mai fuaitau, po o mea e tutupu e faailoa ai upumoni o loo aoaoina i fuaitau. O suega pupuu ma suega e mafai ona faalau atu, tusi i luga o le laupapa, po o pepa foi. A uma ona fai e tamaiti aoga se suega, fuafua e faapaga soo se tamaitiiti aoga o tauivi ma mau tauloto e galue ma soo se tamaitiiti aoga e maualuga ona togi. O le tamaitiiti aoga e maualuga ona togi e mafai ona avea o se faiaoga e fesoasoani i le tamaitiiti aoga e maualalo ona togi e suesue ma faaleleia atili ai. (Afai e te faia lenei mea, ia mautinoa e faia i se faiga e le faamaina ai tamaiti aoga o loo tauivi.)

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

Ioane 8:33. ”O i matou nei o fanau a Aperaamo”

O le tautinoga a Iutaia faapea o i latou o fanau a Aperaamo ua faailoa mai ai se malamalama sese ua masani ai e tusa ai ma le feagaiga faa-Aperaamo ma le aoaoga faavae o le muai faauuina. O le faamalamalamaaga lenei mai le Lomifefiloi o le Tusi Paia ua faamanino mai ai folafolaga sa faia ma tiutetauave o fanau a Aperaamo:

”Na muai maua e Aperaamo le talalelei e ala i le papatisoga (o le feagaiga lea o le faaolataga). Ona faaee atu lea ia te ia o le perisitua maualuga, ma sa ia ulu atu ai i le faaipoipoga faaselesitila (o le feagaiga lea o le faaeaga), ma maua ai le faamautinoaga o le maua ai o lona faatelega e faavavau. O le mea mulimuli, na ia mauaina se folafolaga faapea, o nei faamanuiaga uma o le a ofoina atu ia i latou uma o ana fanau i le olaga nei (MF&F 132:29–50; Ape. 2:6-11). … O le a maua e fanau a Aperaamo ni laueleele faapitoa o se tofi e faavavau (Ken. 17; 22:15–18; Kal. 3; Ape. 2). O nei faamanuiaga tuufaatasi ua ta’ua o Feagaiga faa-Aperaamo. …

”O vaega o le feagaiga e faatatau i le faaolataga patino ma le faatelega e faavavau e faafouina ma tagata taitasi o e taliaina le sauniga o le faaipoipoga faaselesitila (tagai MF&F 132:29–33). O i latou e le tau i le gafa o Isaraelu, ua lauiloa o ni nuu ese, e vaetama mai i le aiga o Isaraelu, ma avea ai ma suli o le feagaiga ma fanau a Aperaamo, e ala i sauniga o le talalelei (Kal. 3:26–29).

”O le avea ai ma suli i le feagaiga faa-Aperaamo e le avea ai se tagata o se ’tagata filifilia’ i le tulaga lea, ae o se faailo lea o lena tagata ua filifilia e fai ma ona tiute le auina atu o le talalelei i tagata uma o le lalolagi. Ua tauaveina e fanau a Aperaamo le gaoioiga faafaifeautalai i malo uma talu mai ona po o Aperaamo. (Mata. 3:9; Ape. 2:9–11)” (Bible Dictionary, “Aperaamo, Feagaiga a”).

Ioane 8:58. O le a le uiga o le fasifuaitau ”sa a’u i ai, a o lei leai se Aperaamo”?

Na faamalamalama mai e Elder Russell M. Nelson o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, le uiga ma le taua o le faaupuga ”sa A’u i ai”:

“O Iesu o Ieova lea … (tagai Es. 6:3; Sala. 83:18; Isa. 12:2; Isa. 26:4). O le faaaogaina o lenei suafa paia ua faamautu mai i tusitusiga paia i nei ona po (tagai Moro. 10:34; MF&F 109:68; MF&F 110:3; MF&F 128:9). O Ieova e faapogai mai le upu Eperu hayah, o lona uiga ’e avea’ po o le ’ia i ai.’ O se fatuga o le upuhayah i le anotusi Eperu o le Feagaiga Tuai sa faaliliuina o le O Au (tagai Eso.

”O se mea ofoofogia, o le O Au sa faaaogaina e Ieova o se igoa mo Ia lava (tagai MF&F 29:1; MF&F 38:1; MF&F 39:1). Faitau le talanoaga faaosofia lenei mai le Feagaiga Tuai. Sa faatoa maua lava e Mose se tofiga paia na te lei sailia, o se poloaiga e taitai le fanauga a Isaraelu mai le nofopologa. O lea vaaiga na faia i luga o le Mauga o Sinai:

“Ona fai atu lea o Mose i le Atua, O ai ea a’u nei, ou te alu atu ai ia Farao, ma a’u aumaia le fanauga a Isaraelu mai Aikupito?”

”E leitioa lagona e Mose lona le agavaa mo lenei valaauga e faapei lava foi o oe ma a’u pe a tuuina mai se tofiga po o se galuega faigata.

”’Ua [toe] fai atu Mose i le Atua, Faauta, pe a a’u alu i le fanauga a Isaraelu, ma a’u fai atu ia i latou, Ua auina mai au ia te outou e le Atua o outou tama; ona latou fai mai lea ia te au, O ai ea lou igoa? Se a ea sa’u e fai atu ai ia te i latou?

”’Ona fetalai mai lea o le Atua ia Mose, O A’U O LE OLA, O LOO OLA LAVA: ua ia fetalai mai foi, E te fai atu i le fanauga a Isaraelu, ia faapea O A’U o le na auina mai a’u ia te outou.

“‘Ua toe fetalai mai foi le Atua ia Mose, Ia faapea ona e fai atu i le fanauga a Isaraelu, Ua auina mai au ia te outou e Ieova, le Atua o outou tama, o le Atua o Aperaamo, o le Atua o Isaako, o le Atua foi o Iakopo, o lo’u igoa lena e faavavau’ (Eso.3:11, 13–15).

“Na faaalia atu e Ieova ia Mose lenei lava suafa na Ia mauaina ma filifilia ma le taua mo le faaailoaina o Ia i le muai olaga: ‘O AU LENEI’” (“Jesus the Christ: Our Master and More,” Ensign, Apr. 2000, 6–7).

Lolomi