Potutusi
Lesona 20 Mataio 17


Lesona 20

Mataio 17

Folasaga

O Iesu Keriso, Mose, ma Elia na faaeeina atu ki o le perisitua i luga o Peteru, Iakopo, ma Ioane i luga o le Mauga o Liua. Ina ua mavae ona alu ifo mai le mauga, sa tuliese e Iesu se temoni mai se tamaitiiti. I Kapanaumi na tuuina atu ai faavavega e Iesu se taulaga o tupe mo Ia lava ma Peteru.

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Mataio 17:1–13

Ua faaali atu Mose ma Elia ia Peteru, Iakopo, ma Ioane

Uu i luga se laisene avetaavale, pe valaaulia se tagata e i ai se laisene avetaavale e faaali i le vasega.

  • O le a se mea ua faatagaina se tagata e fai pe a i ai se laisene avetaavale?

Faaali pe faailoa atu se ata o ki o se taavale.

  • Aisea e taua ai le i ai o ni ki o se taavale e faaopoopo i se laisene avetaavale?

  • E ono faatusatusa faapefea se laisene avetaavale ma ki e ave ai se taavale i le pule ma ki o le perisitua ua tatau ai mo le taitaiga o le galuega a le Atua? (E pei lava ona faatagaina i latou ua umia laisene avetaavale e ave se taavale, e toatele foi alii ua umia le ki o le perisitua. Ae pei lava ona mafai e se avetaavale ona faaaoga ia ki o se taavale mo se taavale faapitoa, o ki foi o le perisitua e faatagaina ai se tagata e faatinoina pe taitai le galuega a le Atua i totonu o se li’o faapitoa. O le Peresitene o le Ekalesia e umia ma faaaoga ia ki o le perisitua e pulefaamalumalu ai ma taitai le galuega uma a le Alii i le lalolagi.)

Faamanatu i le vasega o le Mataio 16:19 ua tatou faitau ai na folafola atu e le Alii e tuu atu ia Peteru ia ki o le malo, po o le pule e taitai ai le galuega a le Atua i le lalolagi. I le taimi lena, ua uma ona tuuina atu ia Peteru ma Aposetolo taitasi le pule o le perisitua, ae e lei tuuina atu ia te i latou ia ki o le malo.

Valaaulia le vasega a o latou suesueina ia tusitusiga paia i le aso e vaavaai mo le auala na maua ai e Peteru ia ki o le malo ma pe na faapefea ona faaee atu nei lava ki mulimuli ane i luga o Iosefa Samita ma isi i o tatou taimi.

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Mataio 17:1–2. Fai i le vasega e mulimuli ai ma faailoa mai pe o fea na ave i ai e le Faaola ia Peteru, Iakopo, ma Ioane e saunia ai i latou mo le mauaina o ki o le perisitua. Atonu e te manao e ta’u atu faapea atonu na filifili e le Faaola ia Peteru, Iakopo, ma Ioane e latou te o ma Ia ona o le a avea i latou ma le Au Peresitene Sili o le Ekalesia ina ua mavae le Toetu o le Faaola ma le Afio Ae i le lagi (tagai Iosefa Filitia Samita, Doctrines of Salvation, comp. Bruce R. McConkie, 3 vols. [1954–56], 3:152).

  • O fea na ave i ai e Iesu ia Peteru, Iakopo, ma Ioane?

  • O le a le mea na tupu i le Faaola i luga o le mauga?

  • O le a le uiga o le liuaina?

Fesoasoani i le vasega ia malamalama faapea o le liuaina” o le tulaga o tagata o e suia i foliga vaaia ma le natura le tumau—o lona uiga, e siitia i se tulaga maualuga—ina ia mafai ona latou tatalia le afioaga ma le mamalu o tamalii faalelagi” (Guide to the Scriptures, “Transfiguration,” scriptures.lds.org). O Peteru, Iakopo, ma Ioane na liuaina foi i le taimi lea (tagai MF&F 67:11–12).

Tusi le ulutala lenei i luga o le laupapa: O tagata na i ai i luga o le Mauga o Liua. I lalo o le ulutala lea tusi ai Iesu Keriso, Peteru, Iakopo, ma Ioane.

Valaaulia se tagata e faitau leotele le Mataio 17:3, ma fai i le vasega e vaavaai po o ai na faaali atu ia Iesu ma Aposetolo i luga o le mauga.

  • O ai na faaali atu i luga o le mauga? (Faamatala faapea o Elaia e faasino ia Elia, o le perofeta o le Feagaiga Tuai [tagai Mataio 17:3, vaefaamatalaga e].)

Faaopoopo i ai Mose ma Elia i le lisi i luga o le laupapa.

Ina ia fesoasoani i tagata ia malamalama pe aisea na faaali atu ai Mose ma Elia i luga o le mauga, valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le saunoaga lenei a le Perofeta o Iosefa Samita.

Ata
Perofeta o Iosefa Samita

”Na tuuina atu e le Faaola, Mose, ma Elia [Elaia], ki ia Peteru, Iakopo, ma Ioane, i luga o le mauga, ina ua liua i latou i ona luma (Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Samita [2007], 111). Iosefa Samita [2007], 105).

  • E tusa ai ma Iosefa Samita, aisea na faaali atu ai Elia ma Mose i luga o le mauga? (E tuuina ia ki o le perisitua ia Peteru, Iakopo ma Ioane. Atonu foi e te manao e faamatala atu na faaali atu Mose ma Elia i le Malumalu i Katelani i le aso 13 Aperila, 1836, e toefuatai atu ia ki o le perisitua: Na toefuatai atu e Mose ia ki o le faapotopotoina o Isaraelu [tagai MF&F 110:11], a o Elia na toefuatai atu ia ki e o faatasi ma le mana faamau [tagai MF&F 110:13–16]. O nei faaaliga i Katelani ua maua ai se mamanu mo le malamalama i le mea na tupu i luga o le Mauga o Liua.)

Faamatala o le Faaliliuga a Iosefa Samita o le Tusi Paia ua faamanino mai ai o Ioane le Papatiso—lea na fasiotia e Herota—sa faaali atu foi i luga o le mauga (tagai Faaliliuga Iosefa Samita, Mareko 9:3 [i le Mareko 9:4, vaefaamatalaga a]; tagai foi Bible Dictionary, “Elias”). Faaopoopo i ai Ioane le Papatiso i le lisi i luga o le laupapa.

Valaaulia ni tamaiti aoga e feauauai i le faitauina leotele o le Mataio 17:4–9. Fai i le vasega e mulimuli ai, ma vaavaai po o ai le isi sa i ai i luga o le Mauga o Liua.

  • O ai le isi sa i ai i luga o le Mauga o Liua? Faaopoopo i ai oe ma a‘u i le lisi i luga o le laupapa.

Faamanatu puupuu atu i le vasega e faapea o se tisipenisione o le talalelei o se vaitau lea na tuuina mai ai e le Tama Faalelagi le pule o le perisitua, sauniga, ma le malamalama i Lana ata o le faaolataga i tagata i le lalolagi e ala i Ana auauna ua faatagaina. Valaaulia se tagata e sau i le laupapa ma tuu se fetu i autafa o tagata taitasi o lisi atu i luga o le laupapa o e sa faaali atu i le Perofeta o Iosefa Samita i lo tatou tisipenisione. (E tatau i le tagata ona tuu se fetu i autafa o tagata taitoatasi o i luga o le laupapa.)

Ata
O Le Uluai Faaaliga Vaaia

Na faaali atu le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso ia Iosefa Samita.

Ata
Ua Faaee Mai e Ioane le Papatiso le Perisitua Arona

Na Toefuatai Mai e Ioane le Papatiso le Perisitua Arona

Ata
Toefuataiga o le Perisitua Mekisateko

Na toefuatai mai e Peteru, Iakopo, ma Ioane le Perisitua Mekisateko

Ata
O le Faaali mai o Elia i le Malumalu o Katelani

Ua toefuatai mai e Elia ia ki o faamauga i totonu o le Malumalu o Katelani

Fai i le vasega e faamatala mai asiasiga taitasi nei na tutupu ma o latou faamoemoega. (Fai i le vasega e faamatala, atonu e te manao e faaali ia ata nei: The First Vision; John the Baptist Conferring the Aaronic Priesthood; Melchizedek Priesthood Restoration; and Elijah Appearing in the Kirtland Temple [Gospel Art Book (2009), nos. 90, 93, 94, 95; tagai foi LDS.org].)

  • O a upumoni e mafai ona tatou aoao mai nei mea na tutupu e tusa ai ma le faaee mai o ki o le perisitua i tisipenisione taitasi? (E ono faaaoga e tagata ia upu eseese, ae fesoasoani ia latou faailoa maia le upu moni lenei: I tisipenisione taitasi, e faaee mai ai e le Atua ia ki o le perisitua i luga o Ana auauna filifilia ina ia mafai ai ona latou taitaia Lana galuega i le lalolagi.

  • E taua i se a le iloa o le mamanu lava lea e tasi o le faaee mai o ki o le perisitua lea na tupu i le taimi o Iesu Keriso sa toe faia foi i o tatou taimi i le Perofeta o Iosefa Samita?

  • Pe o umia e perofeta ma aposetolo i le taimi nei ia ki lava ia na maua e Iosefa Samita? (Ioe.) Na faapefea ona latou maua na ki? (O ki na tuufaasolo mai ia Iosefa Samita ia Polika Iaga ma isi perofeta na sosoo ai.)

Fuafua e valaaulia i tagata e faasoa mai o latou lagona e uiga i le pule o le perisitua ma faamanuiaga o le faaee mai o ki i lo tatou tisipenisione e faapei foi ona latou faia i le galuega a Iesu Keriso i le olaga nei.

Mataio 17:14–23

Ua tuliese e Iesu se temoni mai se tamaitiiti

Otooto le Mataio 17:14–23 e ala i le faamatala atu sa aumaia e se tama sona atalii i le Faaola ia faamaloloina. Sa faamalolo e Iesu le tamaitiiti, sa Ia aoao atu Ona soo o nisi faamanuiaga e mafai ona maua i le na o le tatalo ma le anapogi. Na Ia vavalo atu foi i Lona maliu ma le Toetu. (Manatua: O le a talanoaina loloto nei mea i le manatu faafaiaoga mo le Mareko 9:14–29.)

Mataio 17:24–27

Na saunia faavavega e Iesu se taulaga tupe mo Ia lava ma Peteru

A o suesueina e le vasega le Mataio 17:24–27, valaaulia i latou e vaavaai mo se upumoni e mafai ona fesoasoani latou te malamalama ai pe faapefea ona faatosinaina isi i a tatou faataitaiga.

Ina ia fesoasoani ia malamalama le vasega i le matalalaga o lenei fuaitau, faamatala i lalo o le tulafono a Mose o tane Isaraelu uma e silia ma le 20 tausaga, e manaomia ona totogi se lafoga faaletausaga i le malumalu, e ta’ua o le taulaga (tagai Esoto 30:13–16). Na faaaogaina le tupe e lagolago ai le tau o le faagaoioia o le malumalu. O nisi o nei faitaulaga ma aoao sa tuuaunoa mai ai e le aufono sili mai le totogiina o lea lafoga.

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Mataio 17:24–26. Fai i le vasega e mulimuli ai, ma vaavaai mo fesili na fai atu e le au ao lafoga ia Iesu ma Peteru.

  • O le a le fesili a le au ao lafoga ia Peteru? O le a le tali a Peteru?

  • O le a le fesili a Iesu ia Peteru? O le a le tali a Peteru?

Faamatala o le upu tagata esei le fuaitau lenei e faasino i tagata uma i se malo e le o se tasi o fanau a le tupu. O “tagata ese” e tatau ona totogi lafoga, a o fanau a le tupu e tuusaunoa. Sa aoao atu e Iesu ia Peteru talu ai o Ia o le Alo o le Atua ma o le malumalu o le fale o Lona Tama (tagai Mataio 17:25–26; Ioane 2:16), o lea sa le tatau ai ona totogi e Ia lenei lafoga ma e sa mafai ona ia filifili e le faia. Peitai, sa manatu le au ao lafoga e tatau ia Iesu ona totogi le lafoga aua sa latou le malamalama pe o ai o Ia.

Valaaulia le vasega e faitau filemu le Mataio 17:27, ma vaavaai mo mea na faatonu e Iesu ia Peteru e fai.

  • O le a le mea sa faatonu e le Faaola Peteru e fai?

  • Aisea na fetalai ai Iesu o le a Ia totogia le lafoga?

Tusi le uputausuaii luga o le laupapa, ma faamatala o le matalalaga lenei o le fasifuaitau “ne’i latou tausuai ia i tatou” e foliga mai e faasino i le mea moni e lei manao le Faaola e faia se mea e ono afua ai ona fetotoai faaleagaga isi. (A na fai Na te le totogia le lafoga, semanu e le fiafia nisi o Iutaia ia te Ia ma Ona soo ma atili le taliaina ai le savali o le talalelei.)

  • O le a se mataupu faavae e mafai ona tatou aoao mai i le faataitaiga a le Faaola? (E ui e ono eseese ia faaupuga a le vasega, ae e tatau ona latou faailoa maia le mataupu faavae lenei: E mafai ona tatou mulimuli i le faataitaiga a le Faaola i le taumamao mai taga e ono afua ai ona fetotoai isi faaleagaga. Tusi mataupu faavae lea i le laupapa.)

  • O a nisi tulaga e mafai ona taiala ai i tatou e lenei mataupu faavae e faia filifiliga sa’o?

  • Nafaapefea ona faamanuiaina oe a o e taumafai e mulimuli i le faataitaiga a le Faaola ma aloese mai taga e ono afua ai ona fetotoai faaleagaga nisi?

Faaiu le lesona i le valaaulia ole vasega e tusi i a latou api o le vasega po o api talaaga o suesueina o le talalelei se mea o le a latou faia ina ia ola atili ai i le mataupu sa latou faailoa mai i luga.

Ata
aikona o mau tauloto
Faamanatuina o Mau Tauloto

A mafai e le vasega ona faigofie le maua o mau tauloto, o le a mafai ona latou suesue ma le mautinoa atili ia le talalelei, faaaoga mataupu faavae o le talalelei i o latou olaga, ma aoao atu mai tusitusiga paia.

O gaoioiga e toe iloilo ai mau tauloto o loo tuu atu i le tusi lesona atoa e folasia atu ai metotia eseese e fesoasoani ai i le vasega e iloilo e le aunoa ia mau tauloto. E mafai ona maua isi gaoioiga toe iloilo i le faaopoopoga o lenei tusi lesona.

E mafai ona fesoasoani suega pupuu e manatua ai e tagata mea sa latou aoaoina ma fua i ai lo latou aoaoina. Valaaulia le vasega e faitau ia mau tauloto e tolu sa folasia atu i le tusitaiala lenei. E mafai foi ona e faaaofia ai ni nai fuaitau fou. (Atonu e te manao e fautua atu ia latou faailoga nei mau i a latou tusitusiga paia.) A uma ona faitau e le vasega, tuu i ai sina suega puupuu e ala i le tuu atu o se upu tatala mai le mau pe ala i le faitauina o se fasifuaitau mai le faailogatusi o le seminare. Ona fai lea i le vasega e sue ia maua le mau sa’o i a latou tusitusiga paia.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

Mataio 17:1–5. O Le Liua ma le Toefuataiga o le talalelei i Aso e Gata Ai

“O tagata na i ai i le Mauga o Liua [Atua le Tama, Iesu Keriso, Peteru, Iakopo, Ioane, Ioane le Papatiso, Mose, ma Elia) sa faatinoina se matafaioi lauiloa i le Toefuataiga o le talalelei i aso e gata ai. Ua fesoasoani lenei mea tatou te iloa ai o le pule lava lenei o le perisitua ma ki na umia i tisipenisione muamua, na toefuatai mai i lenei tisipenisione faaiu” (Tusi lesona a le Tagata Aoga o le Feagaiga Fou [Church Educational System manual, 2014], 56).

Na faamamafa mai Elder David A. Bednar o le Korama a Aposetolo e Toasefululua le upumoni lenei:

“Ou te valaaulia outou taitoatasi ina ia mafaufau pe faapefea ona e tali atu i le fesili lea na tuu mai i tagata o le Ekalesia i le tele o tausaga ua mavae e Peresitene Tavita O. Makei: “Afai e oo mai i le taimi lenei ua faatonuina outou taitoatasi e ta’u mai i se fuaiupu po o se fasifuaitau se tasi ia le itu e sili ona tulaga ese o Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai, o le a lau tali?’ (“The Mission of the Church and Its Members,” Improvement Era, Nov. 1956, 781).

“O le tali na tuuina mai e Peresitene MaKei i lana lava fesili o le ‘pule paia’ o le perisitua. E tu ese lava le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai mai isi ekalesia o loo fai mai o la latou pule e tuufaasolo mai lea tagata i lea tagata, o tusitusiga paia, po o aoaoga faafaifeau. Tatou te faia le tautinoga tumaoti e faapea o le pule o le perisitua na faaee e ala i le faaee atu tonu o lima o avefeau faalelagi i le Perofeta o Iosefa Samita (“O Mana o le Lagi,” Ensign po o le Liahona, Me 2012, 48).

Mataio 17:1–5. Ki o le Perisitua

E tuuina atu e le Atua le pule o le perisitua i alii agavaa e auai i le Ekalesia e mafai ai ona latou galulue i Lona suafa mo le faaolataga o Ana fanau. O ki o le perisitua o aia tatau ia o le au peresitene, po o le mana ua tuuina mai e le Atua i le tagata e pulea ma taitai ai le malo o le Atua i luga o le fogaeleele (tagai Mataio 16:15–19). O i latou o e umia ki o le perisitua e mafai ona faatagaina i latou e umia le perisitua e folafola le talalelei ma faatino ia sauniga o le faaolataga. O i latou uma o e auauna atu i le Ekalesia e valaauina i lalo o le taitaiga a lē ua umia ki o le perisitua. O lea, latou te agavaa ai mo le mana e manaomia e auauna atu ai ma faataunuu ai matafaioi o o latou valaauga. Tagai Dallin H. Oaks, “O Ki ma le Pule o le Perisitua,” Ensign po o le Liahona, Me 2014, 49–52.)

Mataio 17:1–13. O Le Mauga o Liua

Na aotele e Elder Bruce R. McConkie o le Korama a Aposetolo e Toasefululua mea ua tatou iloa na tutupu i luga o le Mauga o Liua:

“ (1) Na aveese mai e Iesu ia Peteru, Iakopo, ma Ioane mai le isi vaega o le Toasefululua; ma aveina a’e i latou i se mauga e le o ta’ua le igoa; o iina sa liua ai o ia i o latou luma, ma sa latou vaaia lona mamalu. … Fai mai [Peteru] sa latou ‘vaavaai atu i lona mamalu.’ (2 Pete. 1:16.)

“(2) O Peteru, Iakopo, ma Ioane, na ‘liuaina i latou i ona luma’ [Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Samita (2007), 105], … ma ua mafai ai e i latou ona fegalegaleai ma agelu, vaai i faaaliga ma malamalama i mea a le Atua. …

“O Mose ma Elia—o perofeta anamua e toalua o e sa liuaina ma aveina ae i le lagi e aunoa ma le tofo i le oti, ina ia mafai ona toe foi mai ma tino moni i lenei lava taimi, o se taimi na muamua mai le aso o le toetu—ma sa faaali atu i luga o le mauga; ma sa latou tuuina atu ma Iesu ia ki o le malo ia Peteru, Iakopo, ma Ioane [Aoaoga: 105].} Iosefa Samita, 105].

“(4) O Ioane le Papatiso, lea sa vavaeeseina lona ao e Herota, sa i ai foi. …

“(5) O Peteru, Iakopo, ma Ioane sa vaai foi i le faaaliga i le liua o le lalolagi, o lona uiga, sa latou vaai i ai o faafouina ma toe foi i lona tulaga faaparataiso—o se mea o le a tupu i le Aifio Mai Faalua, pe a tatala mai le taimi o le meleniuma. [(MF&F 63:20–21.]

“(6) E foliga mai na maua e Peteru, Iakopo, ma Ioane o latou lava faaeega paia a o i ai i luga o le mauga. [Tagai Iosefa Filitia Samita, Doctrines of Salvation, comp. Bruce R. McConkie, 3 vols. (1954–56), 2:165.] … E foliga mai foi a o i ai i luga o le mauga, sa latou maua ai foi le upu o valoaga e sili ona mautinoa, lea na faaalia ia i latou iina o le a faamaufaailogaina i le ola e faavavau. (2 Pete. 1:16–19; MF&F 131:5.)

“(7) E manino foi o Iesu lava ia sa faamalosia e Mose ma Elia ina ia saunia mo puapuaga ma mafatiaga matautia o loo i ona luma e tusa ai ma le galueaiina o le togiola e le iu e faavavau. [Tagai i le James E. Talmage, Jesus the Christ, lomiga lona 3 (1916), 373.] …

“(8) E mautinoa lava sa aoaoina ia aposetolo filifilia e toatolu i le manino ‘o lona maliu, faapea foi lona toetu’ [Faaliliuga a Iosefa Samita, Luka 9:31 (i le Luka 9:31, vaefaamatalaga a.)]. …

“(9) E tatau foi ona manino ia i latou ua mou atu ia tisipenisione ua tuanai, o le tulafono (a Mose o le faatusa) ma o perofeta (lea sa sui mai ai Elia) sa gauai atu uma ia te Ia o le ua poloaiina nei i latou e faalogo i ai.

“(10) E manino foi o le Atua le Tama, sa faamalumalu ma natia i se ao, sa i ai i luga o le mauga” (Doctrinal New Testament Commentary, 1:399–401).

Faaliliuga a Iosefa Samita, Mareko 9:3 (i le Mareko 9:4, vaefaamatalaga a), o loo ta’u mai ai o Ioane le Papatiso, o le sa faamaturoina ae e lei toetu mai, sa faaali atu foi i luga o le mauga o Liua. Na fautuaina mai e Elder Bruce R. McConkie o le Korama a Aposetolo e Toasefululua se mafuaaga na i ai ia Ioane le Papatiso:

“E le faapea e tatau ona malamalama o Ioane le Papatiso o le Elaia sa faaali atu ia Mose e faaee atu i ai ki ma le pule i luga o i latou sa umia i lena taimi le Perisitua Mekisateko, o le perisitua maualuga lea ua umia ma aofia ai uma le pule ma le mana sa umia e Ioane ma faaaoga i le taimi o lana galuega. Ae, ona o se mafuaaga e le o mailoa pea lava—ona o le vaega o le faamaumauga o taualumaga—e i ai se isi vaega a Ioane i le faaaliga mamalu mai i lena taimi i le tuuina mai i tagata soifua. Atonu sa i ai o ia iina, o le toe taitai faaletulafono i lalo o le Feagaiga Tuai, e faatusa i le faataunuuina o le tulafono o mea tuai uma ua maea, ma o lea e ese ai lona tulaga pe a faatusa ia Peteru, Iakopo, ma Ioane o e na avea i lena taimi ma ‘uluai’ taitai faaletulafono o le Malo Fou”(Doctrinal New Testament Commentary, 3 vols. [1965–73], 1:404).

Lolomi