Potutusi
Lesona 4: Suesueina o Tusitusiga Paia


Lesona 4

Suesueina o Tusitusiga Paia

Folasaga

O le a fesoasoani lenei lesona i tagata aoga e malamalama ai i le taua o le suesueina o tusitusiga paia i aso taitasi ma le faitauina o le Feagaiga Fou atoa o se vaega o lenei kosi o suesuega. E mafai foi ona aoao e tagata aoga ia auala e faaleleia ai a latou suesuega o tusitusiga paia.

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

O le manaomia o le lelei o le suesueina o tusitusiga paia

Tuu atu i tagata taitasi o le vasega se kopi o le suesuega lenei. Valaaulia tagata aoga e mafaufau i faamatalaga ma maka a latou tali i luga o le fuafaatatau… Faamautinoa atu i tamaiti aoga, o le a e lē fai atu ia i latou e faasoa mai a latou tali.

Ata
tufaaga, sailiiliga

A uma ona faatumu e le vasega le sailiiliga, valaaulia i latou e mafaufau loloto i le taimi o le lesona pe mafai faapefea ona latou faaleleia atili a latou suesuega o tusitusiga paia.

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le faamatalaga lenei a Elder David A. Bednar o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

Ata
Elder David A. Bednar

“O tusitusiga paia o loo i ai afioga a Keriso ma o se faatanoa o le vai ola lea ua tatou maua ma o lea e mafai ai ona tatou matuai feinu i ai ma mo se taimi umi. …

“E ala i gaoioiga masani i aso taitasi, e alu ai se aofaiga tele o lo tatou vai lea e tele lana vaega e fai i o tatou tino faitino. O le fiainu o se manaoga o sela o le tino mo le vai, ma e tatau lava ona utuina le vai i o tatou tino i aso taitasi. E manino lava le leai o se uiga e ‘faatumu ai’ i nisi taimi i le vai, ma ni taimi uumi i le va e matutu ai ua leai se vai. E faapena foi ona moni faaleagaga. O le fiainu faaleagaga o se tulaga manaomia mo le vai ola. O le tafe pea lava o le vai ola e sili mamao atu nai lo le mitimiti soo”(“O Se Faatanoa o le Vai Ola” [Church Educational System fireside, Feb. 4, 2007], 1, 7, broadcast.lds.org).

  • O le a le mataupu faavae e mafai ona tatou aoaoina mai ia Elder Bednar e uiga i mea e mafai ona tatou maua mai i le suesue o tusitusiga paia i aso taitasi? (E tatau i tagata aoga ona faailoa mai se mataupu faavae e pei o nei: A o tatou suesueina ia tusitusiga paia i aso taitasi, tatou te mauaina le “vai ola” o loo tatou manaomia. Tusi lenei mataupu faavae i luga o le laupapa.)

O le aoga o tusitusiga paia i o tatou aso

Ina ia fesoasoani ia malamalama tagata aoao i le aoga ma le taua o tusitusiga paia i o tatou aso, atonu e te manao e faaali le vitio “The Blessings of Scripture” (3:04), o loo maua i le LDS.org. I le vitio lea, o loo faamalamalama ai e Elder D. Todd Christofferson o le Korama a Aposetolo e Toasefululua le taulaga na faia e se tasi tagata ina ia mafai ai e nisi tagata ona faitau le Tusi Paia. Afai e te faaalia le vitio, mafaufau e taofi pe a uma ona fesili Elder Christofferson, “O le a le mea na latou malamalama ai e ao foi ona tatou malamalama ai?” (time code 1:56) e fesili ai i tagata aoga pe faapefea ona latou taliina lana fesili. Ona faaauau lea o le vitio. A uma le vitio, faaauau le lesona i le parakalafa o loo amata i le, “A uma le vitio …”

Afai e te le faaalia le vitio, valaaulia ni tagata se toafa e o mai i luma o le vasega e faitau vaega nei o se saunoga a Elder Christofferson.

Ata
Elder D. Todd Christofferson.

1. “I le aso 6 Oketopa, i le tausaga 1536, sa taitai mai ai se tagata fuaitino itiiti mai le falepuipui i Vilvorde Castle e lata i Brussels, Peleseuma. E toeitiiti lava atoa le tausaga ma le afa, na mafatia ai lenei tagata i le tuuesea i se sela pogisa ma le susu. I fafo o le puipui o le maota, sa saisai ai le pagota i se pou. Sa maua se taimi na te faaleoa leotele ai lana tatalo faaiu, ‘Le Alii e! ia tatala mata o le tupu o Egelani,’ ona titina ai lea o ia. O le taimi foi lea, na susunuina ai lona tino i le pou. O ai lenei tagata, ma o le a lana agasala … ?” (“O Le Faamanuiaga o Tusi Paia,” Ensign po o le Liahona, Me 2010, 32).

2. “O lona igoa o William Tyndale, o lana solitulafono o le faaliliuina ma le lomiaina o le Tusi Paia i le Faa-Peretania.

“ … I se feupuaiga vevela sa faia ma se faifeau sa tetee i le tuuina atu o tusi paia i lima o se tagata le taualoa, sa tauto ai Tyndale, ‘Afai e faasao e le Atua lo’u ola, po o le a le tele o tausaga o le a ou faamatua’ia se tama e aveina se suotosina, ia iloa atili ia Tusitusiga Paia nai lo oe!’ …

“O William Tyndale e le o le uluai tagata, e le o le toe tagata foi, o i latou o e na ositaulaga i le tele o atunuu ma gagana, e oo lava i le oti, e aumaia le afioga a le Atua mai le pogisa. … O le a le mea sa latou iloa e uiga i le taua o tusitusiga paia lea foi e manaomia ona tatou iloa? O le a se mea na iloa e tagata i le seneturi lona 16 i Egelani, o e na totogiina ni tupe tetele ma lamatia o latou ola ina ia maua le Tusi Paia, o le a se mea na latou malamalama i ai lea e tatau foi ona tatou malamalama i ai?” (“O Le Faamanuiaga o Tusi Paia,” 32).

Fesili atu i le vasega:

  • Aisea e te manatu ai na faia e tagata ia osigataulaga e tele ina ia maua ai tusitusiga paia?

Fai i le tagata faitau lona tolu e faaauau le faitauina o le saunoga a Elder Chistofferson.

Ata
Elder D. Todd Christofferson.

3. “I ona po o Tyndale, sa tele le valea faatusi paia ona sa le maua e tagata le Tusi Paia, aemaise i se gagana sa mafai ona latou malamalama ai. Ua mauagofie le Tusi Paia ma isi tusitusiga paia i lenei vaitaimi, ae ua faateleina foi le leiloa faitau aua e le tatalaina e tagata ia tusi. O le taunuuga na galo ia i latou o mea sa iloa e o latou matua matutua”(“O Le Faamanuiaga o Tusi Paia,” 33).

Fesili atu i le vasega:

  • Aisea tou te manatu ai o nisi tagata i o tatou aso e le o faitauina ia tusitusiga paia e pei ona tatau ai?

Fai i le tagata faitau lona fa e faaauau le faitauina o le saunoaga a Elder Christofferson.

Ata
Elder D. Todd Christofferson.

4. “Mafaufau i le tele o o tatou faamanuiaga i le mauaina o le Tusi Paia ma isi itulau faaopoopo e 900 o tusitusiga paia, e aofia ai le Tusi a Mamona, le Mataupu Faavae ma Feagaiga, ma le Penina Tau Tele. … E moni lava o lenei faamanuiaga ua tau mai ai e le Alii ia i tatou le sili atu o lo tatou manaomia i le taimi nei o le faaaogaina e le aunoa o tusitusiga paia nai lo le taimi ua mavae” (“O Le Faamanuiaga o Tusi Paia,” 35).

A uma le vitio (po o le taimi e uma ai ona faitau e le tagata faitau lona fa le saunoaga a Elder Christofferson), valaaulia ia le vasega e faamatala mai o latou talitonuga i le mea o ta’u mai e Elder Christofferson e uiga i le manaomia ona tatou suesue i tusitusiga paia. A uma ona tali mai tagata o le vasega, tusi upu moni nei i luga o le laupapa. Ua sili atu ona tatou manaomia ia tusitusiga paia i o tatou taimi nai lo se isi taimi ua mavae.

  • Aisea tou te manatu ai ua sili atu ona manaomia ia tusitusiga paia i ona po nei nai lo taimi ua mavae?

Ina ia fesoasoani ia malamalama ia tagata aoga pe mafai faapefea e le suesue i tusitusiga paia ona aoga mo i tatou i o tatou taimi, faamalamalama faapea na tusia e le Aposetolo o Paulo se tusi lea na ia faamatalaina ai nisi o tulaga o le lalolagi i aso e gata ai. Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le 2 Timoteo 3:1–5, 13 Fai i le vasega e mulimuli ai, ma vaavaai mo nisi o agasala ma uiga o le a avea ma mea masani i o tatou taimi. (Atonu e te manao e faasino le vasega i vaefaamatalaga mo se fesoasoani i le faauigaina o upu faigata, ma fasifuaitau i fuaiupu nei.)

  • O a ni agasala ma uiga faaalia o loo lisi mai i nei fuaiupu ua e molimauina i o tatou tagata i aso nei?

Valaaulia se tagata e faitau leotele le 2 Timoteo 3:14–17 Fai i le vasega e vaavaai pe mafai faapefea ona tatou maua le saogalemu i nei taimi matautia.

  • E mafai faapefea ona tatou maua le saogalemu i nei taimi matautia?

Tusi le faamatalaga lenei e lei maea i luga o le laupapa: A o tatou suesueina ia tusitusiga paia, e mafai ona tatou maua 

  • E tusa ai ma leTimoteo 3:15–17, o a faamanuiaga o loo avanoa mo i tatou a o tatou suesue i tusitusiga paia ma ola ai i a latou aoaoga? (A uma ona tali mai le vasega, faamaea le faamatalaga o i luga o le laupapa ina ia faitauina ai faapea: A o tatou suesueina ia tusitusiga paia, e mafai ona tatou maua le poto, faasa’oga, ma faatonuga o le a taitai atu ai i tatou i le faaolataga.)

Faamalamalama o le faamatalaga o i luga o le laupapa o se faataitaiga o se mataupu faavae. O mataupu faavae ma aoaoga faavae o le talalelei a Iesu Keriso e taua, o upumoni e le fesuisuiai e tuuina mai le taitaiga mo o tatou olaga. O se tasi o faamoemoega autu o tusitusiga paia o le aoao mai lea o aoaoga faavae ma mataupu faavae o le talalelei. E mafai ona tatou faia a tatou suesuega patino o tusitusiga paia ia sili atu ona anoa e ala i le sailia o aoaoga faavae ma mataupu faavae, mafaufau loloto i o latou uiga, ma faaaoga i o tatou olaga.

Toe tagai i le mataupu faavae na e tusia i luga o le laupapa.

  • O le a sou manatu i le uiga o le faapea e mafai ona tatou maua le poto, faasa’oga, ma faatonuga pe a tatou suesue i tusitusiga paia?

  • O anafea na e lagonaina ai na e mauaina le poto, faasa’oga, po o faatonuga ona o le suesueina o tusitusiga paia? (Atonu e te manao foi e faasoa atu se aafiaga.)

Faitauina o le Feagaiga Fou i aso taitasi

Faamatala o se tasi o faamoemoega mo lenei kosi o suesuega a le seminare o le faitauina lea e tagata aoga o le Feagaiga Fou atoa. O se tulaga manaomia lenei mo le mauaina o le tipeloma o le seminare.

Faamatala o le faitauina o le Feagaiga Fou atoa o le a alu ai se naunautaiga faifai pea ae e aoga le taumafaiga. Ina ia faapupula atu lenei mea, faaali atu ni ipu malamalama se lua ua faatumu i le vai (po o se vai suamalie.) Valaaulia ni tagata se toalua e tutu i autafa o se ipu. Tuu atu i se tagata e toatasi se aputi mitivai. Tuu i le isi tagata ni aputi mitivai se fitu ua fusi faatasi i se mea faapipii. Faatonu i la’ua e inu uma le vai i le vave e mafai ai e faaaoga ai le aputi mitivai po o aputi mitivai. (O le tagata e faaogaina le aputi mitivai e tasi e tatau ona mafai ona inu leleia le vai ma uma muamua; o le isi e tatau ona faigata ona aumaia uma i luga le vai i aputi mitivai. Valaaulia ia tagata e toalua e nonofo i lalo, ma fesili i le vasega:

  • E faapefea ona e faafesootaia lenei gaoioiga i la tatou sini o le faitauina o le Feagaiga Fou uma i le taimi o lenei kosi o suesuega? (O le tagata sa i ai aputi mitivai e fitu e pei o se tagata o loo taumafai e faitauina ni vaega tetele o tusitusiga paia i le taimi e tasi. O le tagata e tasi le aputi mitivai e pei o se tasi e faitauina se aofaiga itiiti ifo i aso taitasi.)

Ina ia fesoasoani i le vasega ia iloa pe mafai faapefea ona latou faitauina le Feagaiga Fou atoa e ala i le faitauina pea lava o ni nai vaega laiti, valaaulia i latou e vaevae le aofaiga o itulau i le Feagaiga Fou (404 itulau i le lomiga a le Au Paia o Aso e Gata Ai o le King James Version o le Tusi Paia) i le numera o le aofai o aso seia oo i le faaiuga o le kosi. Mo se faataitaiga, afai e tatau ona aoaoina le kosi i se tausaga a’oga e 280 aso, e tatau la ona faitau e tagata aoao pe tusa o le 1.5 itulau i le aso ina ia uma ai le Feagaiga Fou i le faaiuga o le kosi.

Molimau atu i faamanuiaga e mafai ona maua e tagata aoga pe a latou suesue ma le maelega i le Feagaiga Fou. O le a maua e tagata aoga le poto, faasa’oga, ma faatonuga mai tusitusiga paia ma faamanuiaina i le mafutaga a le Agaga Paia.

Toe faasino i mataupu faavae o i luga o le laupapa, ma molimau atu o le suesueina o tusitusiga paia i aso taitasi, o le a maua ai e tagata aoao ia faamanuiaga o loo faamatala mai e Paulo i le 2 Timoteo 3:15–17. Fautuaina le vasega e fai ni sini e faataatia ese se taimi i aso taitasi mo le suesueina e le tagata lava ia o tusitusiga paia ma faitau le Feagaiga Fou atoa. Valaaulia tagata aoga e tusi a latou sini i a latou api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

E oo mai faamanuiaga pe a tatou suesue i tusitusiga paia i aso taitasi.

Na saunoa mai Elder D. Todd Christofferson o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

“Ua faaaogaina e le Atua tusitusiga paia e faaalia ai mafaufauga sese, uputuu pepelo, ma le agasala ma ona aafiaga matautia. O Ia o se matua alofa o le e faasaoina mai i tatou i mafatiaga ma puapuaga tatou te le manaomia ma fesoasoani ia i tatou i le taimi lava e tasi ina ia tatou ausia o tatou agavaa faaleatua. …

“I le iuga, o le faamoemoega tutotonu o tusitusiga paia uma o le faatumuina o o tatou agaga i le faatuatua i le Atua le Tama ma i Lona Alo, o Iesu Keriso”(“O Le Faamanuiaga o Tusi Paia,” Ensign po o le Liahona, Me 2010, 33–34).

Na aoao mai e Sister Julie B. Beck, peresitene aoao o le Aualofa talu ai:

“Afai e te le’i amatalia le mausa o le suesue i tusitusiga paia i aso taitasi, ia amata nei loa ma suesue ai pea ina ia mafai ai ona saunia mo ou tiute o lenei olaga, ma le faavavau. …

“ … O le ki i le tatalaina o le malamalama taua o le suesue pea lava. … E molimau mai tusitusiga paia ia Keriso (tagai Ioane 5:39). E ta’u mai ai mea uma e tatau ona tatou faia (tagai 2 Nifae 32:3). E ‘faapoto ai [i tatou] e oo i le faaolataga’ (2 Timoteo 3:15).

“ … E ala i la tatou mausa o le suesue i tusitusiga paia i aso taitasi, o le a ‘taitai ai oe e talitonu i tusi paia, ioe, o valoaga a perofeta paia, ia o loo tusia ai’ (Helamana 15:7). O le a avea outou o tina [ma tama] ma taitai o le a fesoasoani e saunia le isi tupulaga i le malamalama ma molimau i le talalelei” (“E Fiafia Lo’u Agaga i Tusi Paia,” Ensign po o le Liahona, Me 2004, 107–9).

O le vavega o le Tusi Paia?

I se lauga o le konafesi aoao ua faaulutalaina “O Le Vavega o le Tusi Paia” (Ensign po o le Liahona, May 2007, 80–82), na aoao mai ai e Elder M. Russell Ballard o le Korama a Aposetolo e Toasefululua le taua ma le aoga o le Tusi Paia ma faailoa mai ai taumafaiga a Kerisiano na faamaturoina ma i latou na toe faatulagaina o e sa fesoasoani ia maua e tagata uma le Tusi Paia. Sa ia fautuaina i tatou ina ia loto faafetai mo le Tusi Paia ma molimau mai faapea “e le o se mea na tupu fua pe faafuaveta lo tatou maua o le Tusi Paia i aso nei” (“O Le Vavega o le Tusi Paia,” 80).

Lolomi