Potutusi
Lesona 140: Iakopo 1


Lesona 140

Iakopo 1

Folasaga

Sa tusia e Iakopo se tusi i le fanauga a Isaraelu na faasalalauina e uunaia ai i latou ina ia onosai i o latou puapuaga ma ia saili le poto mai le Tama Faalelagi. Sa aoao atu foi Iakopo ia i latou e tetee i faaosoosoga, ia avea ma e anaana i le upu, ia auauna atu i isi, ma ia tumau i le mama faaleagaga.

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Iakopo 1:1–11

Ua uunaia e Iakopo Isaraelu na faasalalauina ina ia onosai i o latou puapuaga ma ia saili le poto mai le Atua

A’o le’i amataina le vasega, tusi le faamatalaga lenei i le laupapa: Maimau pe ana ou poto tele! A o amataina le vasega, fai atu i tamaiti aoga e mafaufau i le faamatalaga o loo i luga o le laupapa. Valaaulia i latou e faaaoga a latou api o le vasega po o le api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia, e tusi ai e uiga i autu po o tulaga patino o loo latou sailia ai le poto. Atonu e te manao e fautua atu ia faaaofia ai autu o le talalelei ma fesili ogaoga o le olaga i a latou lisi. Fai atu i ni nai tamaiti aoga e faasoa mai nisi o autu po o fesili sa latou tusia. (Faamanatu ia i latou e aua nei faasoa mai se mea e patino tele.)

Ata
O Iosefa Samita o loo Saili le Poto i le Tusi Paia

Faaali atu le ata O Iosefa Samita o loo Saili le Poto i le Tusi Paia (Tusi Ata o le Talalelei [2009], nu. 89; tagai foi LDS.org).

Faamalamalama atu, sa faitau Iosefa i le Tusi o Iakopo ae ona tau ai i le auala e maua ai tali i ana fesili. O Iakopo o se Aposetolo a Iesu Keriso ma o se epikopo i Ierusalema. Fai mai talitonuga faaKerisiano o Iakopo o le atalii o Maria ma Iosefa ma o lea la, o le uso o Iesu la te tina faatasi.

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Iakopo 1:1–4 . Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo le mea na aoao atu e Iakopo i le aiga o Isaraelu e uiga i o latou tauiviga ma puapuaga. Faailoa atu, o le Faaliliuga a Iosefa Samita o le fuaiupu 2 (i le Iakopo 1:2, vaefaamatalaga a) o loo suia ai le fuaitau “tofotofoga eseese” i le “tele o puapuaga.”

  • O le a le mea na aoao atu e Iakopo i le aiga o Isaraelu e uiga i o latou tauiviga ma puapuaga?

  • Aisea e taua ai le i ai o le onosai i taimi o tauiviga ma puapuaga?

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Iakopo 1:5–6 . Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo le mea na iloa e Iosefa Samita sa fesoasoani ia te ia ia maua ai tali i ana fesili.

  • O le a le mea na fautua Iakopo i lana au faitau e fai ia maua ai tali ia latou fesili?

  • O le a le uiga e faapea, o le Atua e foai “tele” mai ma le “le toe ta’uta’ua”? (fuaiupu 5). (Tele o lona uiga o le [foai] fua ma le matamau. Ta’uta’ua o lona uiga ia aoai pe faitio.)

Valaaulia se tamaitiiti aoga e sau i le laupapa e tusi se mataupu faavae e mafai ona tatou aoao mai i le Iakopo 1:5–6. E mafai ona faaaoga e le tamaitiiti aoga ni upu eseese, ae e tatau ona faaailoa mai se mataupu faavae e tutusa ma lenei: E tuuina mai ma le matamau e le Atua le poto ia i latou o e ole atu ia te Ia i le faatuatua.

  • O le a le uiga o le ia “ole atu ma le faatuatua, aua lava ne’i masalosalo”? (fuaiupu 6).

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faamatala pe na faapefea ona aafia le taulealea o Iosefa Samita i le Iakopo 1:5–6 a’o ia sailia ni tali (tagai Talafaasolopito—Iosefa Samita 1:12). Fai atu i se isi tamaitiiti aoga e aotele le taunuuga o le tatalo faatuatua a Iosefa Samita i le togalaau i talaane o lona fale.

  • O le a se taimi na tali mai ai ma le limafoai le Tama Faalelagi i au tatalo ina ua uma ona e tatalo atu ia te Ia ma le faatuatua?

Molimau atu e tuuina mai ma le limafoai e le Atua le poto ia i latou o e ole atu ia te Ia ma le faatuatua. Valaaulia tamaiti aoga e mulimuli i le faataitaiga a Iosefa Samita i le faaaoga o lenei mataupu faavae i o latou olaga, ina ia mafai ona latou maua le poto latou te manaomia mai le Tama Faalelagi.

Aotele le Iakopo 1:7–11 i le faamalamalama atu, sa lapatai mai Iakopo e faasaga i le mafaufau faaluafesasi, po o le masalosalo i le faamaoni ma le tautino i le Alii. Sa tusia foi e Iakopo o e mauoa e tatau ona lotomaualalo aua o oa o le lalolagi e mo na o se taimi le tumau ma o le a le umi ae mou ese.

Manatua: Mafaufau e valaaulia ni tamaiti aoga se toalua e aoao atu poloka mau nei e lua. O le a aoga le tuu atu o le tofiga lenei i tamaiti faiaoga i se aso pe lua a’o le’i oo i le lesona lenei ina ia mafai ona laua saunia. E mafai ona e valaaulia tamaiti faiaoga taitasi e aoao atu i le vasega atoa. Pe, e mafai ona e vaelua i le afa le vasega, ma valaaulia tamaiti faiaoga taitasi e aoao lana poloka mau i le afa o le vasega, ona fai atu lea i le isi tamaitiiti faiaoga (po o le vasega) e fesuiai ina ia mafai ona laua aoao atu i le isi afa o le vasega.

Tamaitiiti Faiaoga 1—Iakopo 1:12–21

Ua aoao mai Iakopo e uiga i faaosoosoga

Fesili atu i tamaiti aoga:

  • O a ni faaosoosoga o feagai ma le autalavou i aso nei? (Atonu e te manao e lisi tali a tamaiti aoga i luga o le laupapa.)

  • Aisea e faigata ai i nisi o taimi ona tetee atu i faaosoosoga?

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Iakopo 1:12 . Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo faamanuiaga na folafola mai ia i latou e alolofa i le Alii ma tetee i faaosoosoga. Faailoa atu, o le Faaliliuga a Iosefa Samita o lenei fuaiupu (i le Iakopo 1:12, vaefaamatalaga e) ua suia ai le “onosaia faaosoosoga” i le “tetee atu i faaosoosoga.”

  • O le a le faamanuiaga o le a oo mai ia i latou o e alolofa i le Alii ma tetee atu i faaosoosoga? (A uma ona tali mai tamaiti aoga, tusi le mataupu faavae lenei i luga o le laupapa: E faaali atu lo tatou alolofa i le Alii e ala i le tetee atu i faaosoosoga, o se tasi lea o mea e manaomia mo le mauaina o le pale o le ola e faavavau.)

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Iakopo 1:13–16 . Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai po o fea e sau mai ai ae po o fea foi e le sau mai ai faaosoosoga.

  • E tusa ai ma le fuaiupu 13, o ai e le o le puna o o tatou faaosoosoga?

Faamalamalama atu o le upu tuinanau i le fuaiupu 14 e faatatau i manaoga le mama tatou te ono maua ona o lo tatou natura pau. E faatosina i tatou e Satani ina ia gauai atu i nei manaoga le mama.

Valaaulia tamaiti aoga e mafaufau i faaosoosoga o loo latou tauivi ai.

  • E mafai faapefea ona tatou maua le malosiaga faaleagaga e tetee atu ai i faaosoosoga?

  • O a ni auala e faaalia ai e le tetee atu i faaosoosoga lo tatou alolofa i le Alii?

Molimau atu i le moni o le mataupu faavae na faailoa mai e tamaiti aoga i le Iakopo 1:12. Valaaulia i latou e mafaufau loloto i mea o le a latou faia e tetee atu ai i faaosoosoga o loo latou tauivi ai.

Aotele le Iakopo 1:17–21 i le faamalamalama atu, na aoao mai Iakopo o meaalofa lelei uma e sau mai i le Atua ma e tatau i le Au Paia ona lafoai “mea eleelea uma” ae ia talia afioga a le Alii “ma le faamaulalo” (fuaiupu 21).

Tamaitiiti Faiaoga 2—Iakopo 1:22–25

Ua valaaulia e Iakopo lana au faitau e faalogo ma anaana i le upu

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le tala lenei mai ia Elder Quentin L. Cook o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

Ata
Elder Quentin L. Cook

“Talu ai nei sa ou feiloai ai i se alii talavou lelei. O ana sini o le alu i se misiona, ia aotauina, faaipoipo i le malumalu, ma ia maua se aiga fiafia ma faamaoni. … Sa ou lagonaina lona manao faamaoni e alu i se misiona ma sa aloese mai agasala matuia ia o le a taofia ai o ia mai se misiona, ae o ana amioga i aso uma sa lei saunia ai o ia mo luitau faaletino, faalelagona, faaleagafesootai, faaleatamai, ma faaleagaga o le a la fetaiai. Sa lei aoao o ia e galue malosi. Sa lei manatu mamafa o ia i le a’oga po o le seminare. Sa ia auai i le lotu, ae na te lei faitauina le Tusi a Mamona. Sa ia faaaluina se taimi tele i taaloga vitio ma faasalalauga a agafesootai. Sa foliga mai na ia manatu o le tau na ona alu i lana misiona o le a lava lea” (“Filifili ma le Atamai,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2014, 47).

  • Ana faapea sa e i ai i le tulaga o Elder Cook, o a ni ou popolega e ono i ai i le leai o ni sauniuniga a lenei alii talavou mo le misiona?

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Iakopo 7:37 . Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo le mea na aoao mai e Iakopo, e mafai ona fesoasoani ai i le alii talavou na faamatalaina i le tala a Elder Cook.

  • O le a le mea na aoao mai e Iakopo e mafai ona fesoasoani i lena alii talavou?

Faamatala atu, e pei ona tusia i le Iakopo 1:23–24, sa faatusaina e Iakopo se tasi e faalogo ae le anaana, i se tagata e vaai atu ia te ia lava i se faata ona galo lea ia te ia pe faapei ona foliga ina ua aluese atu o ia.

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Iakopo 1:25 . Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo le mea e tupu ia i latou o e filifili e faatino upumoni latou te faalogo i ai.

  • O le a le mea e tupu ia i latou o e, e le gata ina faalogo ae anaana foi? (A uma ona tali mai tamaiti aoga, tusi le mataupu faavae lenei i luga o le laupapa: Pe a tatou faalogo ma faatino le afioga a le Atua, o le a Ia faamanuia i tatou i a tatou galuega.)

Valaaulia tamaiti aoga e fai ni a latou lava iloiloga o ni tagata e faalogo ma anaana i le upu a le Atua e ala i le mafaufau loloto i fesili nei. Atonu e te manao e faitau leotele atu ia fesili pe tusi i luga o le laupapa.

  1. O le a le atoatoa o loo o’u talitonu ai i upumoni o loo o’u aoaoina i tusitusiga paia, i le aiga, i le lotu, ma i le seminare?

  2. E faafia ona ou faatutuina ni sini faaleagaga ia [ou] faatinoa upumoni o loo o’u aoaoina? E faafia ona ou ausia [ia sini]? E faafia ona galo ia te a’u [ia sini]?

  3. O le a se mea e mafai ona lelei atu ona ou faia ia avea ai ma se tagata e anaana i le upu ae le na o le faalogo i ai?

Molimau atu i faamanuiaga e oo mai pe a tatou faatinoa mea tatou te aoaoina.

Iakopo 1:26–27

Ua fautuaina e Iakopo le Au Paia ia tausi i isi [tagata]

A uma ona aoao atu e tamaiti aoga e toalua a la’ua poloka mau, fai atu i ni isi o tamaiti aoga e aotele mea na latou aoaoina.

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Iakopo 1:26–27 . Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo fautuaga a Iakopo mo auala e mafai ona tatou ola ai i la tatou tapuaiga.

  • E tusa ai ma le faamatalaga a Iakopo, o a ni auala e mafai ona tatou ola ai i la tatou tapuaiga, pe faaali atu ai lo tatou tuuto i le Atua?

Faamatala atu, sa faaaoga e Iakopo le manatu o le “tauasiasi atu i e matua oti ma fafine ua oti a latou tane” e manaomia le fesoasoani o se tasi o faataitaiga o le tausia o isi. Ina ia “leoleo [o ia] ina nei pisia mai o ia i le lalolagi” (fuaiupu 27) o lona uiga ia tumau le mama faaleagaga, e tusa lava po o se lalolagi lea e taatele ai le amioleaga.

  • O le a se upumoni e mafai ona tatou aoao mai i le fuaiupu e 27? (E mafai ona faaaoga e tamaiti aoga ni upu eseese, ae ia mautinoa latou te faailoa mai le upumoni lenei: Tatou te faaalia le amio atua e lelei pe a tatou tausia isi ma tausia i tatou lava ia mama faaleagaga. Tusi le upumoni lenei i luga o le laupapa.)

  • O a ni auala e avea ai le tausia o isi ma le tausia o i tatou lava ia mama faaleagaga o ni faaaliga taua o lo tatou tuuto i le Atua?

  • O ai e te iloa o se faataitaiga lelei o le faaalia o le “amio atua e lelei” i lona olaga i aso taitasi? O le a le mea o loo faia e lenei tagata e musuia ai oe?

Valaaulia tamaiti aoga e tusi i se fasipepa se galuega se tasi pe lua o le a latou faia i le aluga o le vaiaso a sau, e tausia ai se tasi o loo manaomia le fesoasoani pe tausia ai i latou lava ia “ne’i pisia mai le lalolagi.” Valaaulia i latou ia avea ma e anaana i le upu a le Atua e ala i le faaaogaina o lenei mataupu faavae i o latou olaga.

Ata
aikona o mau tauloto
Mau Tauloto—Iakopo 1:5–6

Faamatala atu o le taulotoina o le Iakopo 1:5–6 o le a fesoasoani i tamaiti aoga i o latou olaga atoa pe a i ai ni a latou fesili e uiga i le talalelei, pe a latou sailia le fesoasoani a le Alii i le faia o faaiuga, ma pe a latou aoao atu le talalelei i isi.

Faaaoga se tasi o gaoioiga o le taulotoga o loo i le faaiuga, pe fatu se tasi o a oe lava gaoioiga e fesoasoani ai i tamaiti aoga e tauloto lenei fuaitau. Manatua ia faamanatu soo ia fuaitau o mau tauloto sa taulotoina, faatasi ma tamaiti aoga e fesoasoani ai ia latou manatua mea ua latou aoaoina. Mafaufau e fuafua ni taimi i lesona o lumanai e toe faamanatu ai lenei mau ma ia valaaulia ai tamaiti aoga e fai mai [le mau].

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

Iakopo 1:5. “Ae afai ua leai se poto i so outou”

Na faamatalaina e Elder Bruce R. McConkie o le Korama a Aposetolo e Toasefululua le tulaga ese o le taua o le Iakopo 1:5 i le Au Paia o Aso e Gata Ai:

“O lenei fuaiupu e tasi o le mau, ua i ai se aafiaga sili atu ma se taunuuga maoae nai loo se isi lava fuaiupu e tasi ua tusiaina e soo se perofeta i soo se vaitaimi. Atonu e sili atu le faapea, o le faatinoga tupito o le galuega a Iakopo sa le o lona maliufasia mo le molimau ia Iesu, ae o lona toe ta’ua, e pei ona taitaiina ai e le Agaga Paia, o nei upu faatauvaa lea na oo ai ina tatalaina le lagi i ona po nei.

“Ma atonu e sili foi le faaopoopo i ai e faapea, o tagata sailiili uma o upumoni ua faaalia mai, e tutu i se taimi i le aluga o lenei sailiga, i le nofoaga lea sa tu ai Iosefa Samita. E tatau ona liliu atu o ia i le Silisili Ese ma maua mai le poto mai le Atua e ala i le faaaliga pe afai e tatau ona ia maua se nofoaga i lena ala sa’o ma le vaapiapi lea e tau atu i le ola e faavavau” (Doctrinal New Testament Commentary, 3 vols. [1965–73], 3:246–47).

Sa faamamafa mai e Elder M. Russell Ballard o le Korama a Aposetolo e Toasefululua le taua o le ole atu i le Atua i o tatou vaitaimi:

“O aso nei ua tatou ola ai i se lalolagi ua faapea ona le ole atu ai tagata i le Atua—e foliga mai ua latou mananao e fesili i le Google. E oo lava i fesili e uiga i le faatuatua, e toatele ua sili atu ona talitonu i le Initoneti e tuuina mai ni tali sa’o, talafeagai ma paleni i a latou fesili nai lo le latou talitonuina o le punavai maoae o le upumoni, o lo tatou Tama Faalelagi. …

“… O aso nei ua tumu le Initoneti ia i latou o loo faatalitali e faasese tagata e le aoaoina ma leai o ni poto masani.

“I la tatou sailiga mo upumoni o le talalelei, e le gata ina tatau ona tatou sailia punavai faatuatuaina, ae e tatau foi ona tutusa o tatou taimi e tuuina atu i le Alii ia tatou gaoioiga i aso taitasi. E tatau ona tatou suesue i tusitusiga paia ma saunoaga a auauna a le Alii. E tatau ona sa’o ona tatou ola i luma o le Atua—e manaomia ona tatou faia o Lona finagalo [tagai Ioane 7:16–17]. Ma e le mafai ona tatou talavale i le taua o le aveina atu sa’o o o tatou atugaluga faaleagaga i le Atua ma faatuatua i Ana uunaiga ma taitaiga” (“Women of Dedication, Faith, Determination, and Action” [address given at Brigham Young University Women’s Conference, May 1, 2015], ce.byu.edu/cw/womensconference).

Iakopo 1:6. “Ole atu ma le faatuatua”

Na faamatala e Elder David A. Bednar o le Korama a Aposetolo e Toasefululua le uiga o le ole atu ma le faatuatua:

“O le faataitaiga e masani ai o le ole atu ma le faatuatua o Iosefa Samita ma le Uluai Faaaliga. A o saili le alii talavou o Iosefa e fia iloa le mea moni e uiga i talitonuga faalelotu, sa ia faitauina le [Iakopo 1:5–6]. …

“Faamolemole ia maitau le tulaga manaomia e ole atu ai ma le faatuatua, lea ou te malamalama o lona uiga e le gata ina taua le faailoa atu ae ia faia, o le matafaioi valalua e ole atu ma ia faatino, o le tulaga manaomia o le talanoa atu ma ia faia” (“Ole Atu ma le Faatuatua Ensign po o le Liahona, Me 2008, 94).

Iakopo 1:14; 4:7-8. Tetee atu i faaosoosoga

Na aoao mai Elder Richard G. Scott o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

“Pe a ua e tulai atu ma le naunautai mo le mea sa’o, pe a ua e faatuina ni tulaga faatonuina patino ma osia ma tausia na feagaiga, pe a oo mai faaosoosoga ma e gaoioi ai e tusa ma ou tulaga faatonuina, o le a faapea ona faamalosia oe ma tuuina atu le malosiaga e sili atu nai lo lou lava gafatia pe afai e manaomia ai. E oo mai faigata pe a e ulu atu i le taua o faaosoosoga e aunoa ma se fuafuaga mautu” (“Do What Is Right,” Ensign, Iuni 1997, 53).

Na saunoa mai Peresitene Boyd. K. Packer o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e faapea:

“Afai e mafai ona e pulea ou mafaufauga, e mafai ona e faatoilaloina mausa, e oo lava i mausa patino faalumaina. Afai e mafai ona e iloa ona pulea i latou o le a e maua se olaga fiafia. …

“O le taimi lava e te iloa ai ona aveese mai i lou mafaufau ia mafaufauga le talafeagai, ia faapisi loa i le aoaoina o mea tauaogaina. Sui lou siosiomaga ina ia i ai mea e siomia ai oe o le a faapea ona musuia ai mafaufauga lelei ma faagaeetia. Ia faapisi i mea amiotonu” (“Inspiring Music—Worthy Thoughts,” Ensign, Ian. 1974, 28).

Lolomi