Potutusi
Lesona mo Suesuega i le Aiga: Ioane 16–21 (Iunite 16)


Lesona mo Suesuega i le Aiga

Ioane 16–21 (Iunite 16)

Anomea o Sauniuniga mo le Faiaoga o Suesuega i le Aiga

Aotelega o Lesona Suesueina i le Fale i Aso Taitasi

O aotelega o loo i lalo o aoaoga faavae ma mataupu faavae ua aoaoina e tamaiti aoga ao latou suesue i le Ioane 16–21 (iunite 16) e lei fuafuaina o se vaega e aoaoina o lau lesona. O le lesona e te aoao atu e taulai atu i na o ni nai vaega o nei aoaoga faavae ma mataupu faavae. Mulimuli i uunaiga a le Agaga Paia a o e mafaufau i manaoga o au tamaiti aoga.

Aso 1 (Ioane 16)

Mai mea na aoao atu e Iesu i Ana Aposetolo ina ua uma le Tausamaaga Mulimuli, sa aoao ai e tagata o le Agaga Paia e mafai ona taialaina i tatou i upumoni uma ma faaali mai ia i tatou mea o le a oo mai. Sa aoao ai foi e tagata o le Agaga Paia e faaalia mai upumoni ma aoaoga mai le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso. Ona ua faatoilaloina e Iesu Keriso le lalolagi, ua mafai ona tatou lototetele ma maua le filemu.

Aso 2 (Ioane 17)

A o suesue e le vasega le Tatalo o le Faatoga a Iesu Keriso, sa latou aoaoina ai ina ia maua le ola e faavavau, e tatau ona tatou iloa le Tama Faalelagi ma Lona Alo o Iesu Keriso. Sa latou aoaoina foi o le avea ai ma soo o Iesu Keriso, tatou te i ai i le lalolagi ae e le o ni o le lalolagi. A o faitau le vasega e uiga i le ala na tatalo ai Iesu ina ia lotogatasi Ona soo ma Ia ma le Tama, sa latou aoaoina ai, a tatou o mai ia Iesu Keriso ma maua faamanuiaga o Lana Togiola, e mafai ona tasi i tatou ma le Tama ma le Atalii.

Aso 3 (Ioane 18–19)

Mai le faataitaiga manatu faapito a Pilato, sa aoaoina ai e le vasega o le tuu faamuamua o mea tatou te fiafia i ai nai le faia o le mea e sa’o o le a taitai atu ai i tatou i le agasala. A o suesue e le vasega le tala i le Faasatauroga, sa latou aoaoina ai e mafai ona tatou mulimuli i le faataitaiga a le Faaola e ala i le filifili e fesoasoani i isi tusa lava pe o la foi tatou te manaomia e i tatou lava.

Aso 4 (Ioane 20–21)

I le lesona lenei, sa suesue ai e le vasega le tala a Ioane i le Toetu o Iesu Keriso. Sa latou aoaoina o Iesu Keriso na faatoilaloina le oti e ala i Lona Toetu. Mai le aafiaga a Toma, sa latou aoaoina ai o le a faamanuiaina i tatou pe afai tatou te filifili e talitonu ia Iesu Keriso tusa lava pe le mafai ona tatou vaai ia te Ia.

Folasaga

Na faaali atu le Alii toetu i Ona soo a o fai lo latou faiva. I le matafaga, sa ’taumafa ai Iesu faatasi ma Ona soo ma valaaulia Peteru e faatino lona alofa ia te Ia e ala i le fafagaina o Ana mamoe.

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Ioane 21:1–17

Ua faaali atu le Alii toetu i nisi o Ona soo i le Sami o Tiperia (Sami o Kalilaia)

Tusi se fatu lapoa i le laupapa.

Ata
fatu

Valaaulia ni tamaiti aoga e o mai i le laupapa ma tusi i totonu o le fatu ni mea se lua pe tolu e fiafia i ai. Faamatala atu, e mafai ona aofia ai ia tagata, meatotino, po o gaoioiga.

A uma, e mafai foi ona e lisia ai ni nai mea e te fiafia i ai.

Otooto le Ioane 21:1–2 i le faamatala atu ina ua uma ona vaai i le Alii toetu i ni taimi se lua, sa i ai Peteru ma nisi o soo i le apitagalu o le Sami o Kalilaia (lea foi e faaigoa o le Sami o Tiperia).

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Ioane 21:3 . Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai po o le a le mea na filifili ia Peteru e fai.

  • O le a le gaoioiga atonu e faaopoopo e Peteru i la tatou lisi i le laupapa o mea tatou te fiafia i ai? (A uma ona tali mai le vasega, tusi le faifaiva i totonu o le fatu i le laupapa.)

  • O le a le umi na fai ai le faiva o Peteru ma isi soo? E fia ni i’a na latou maua?

Fai atu i tamaiti aoga pe o le a so latou manatu i mea na lagonaina e Peteru ma isi soo ina ua alu se po umi o fagogota ae leai se mea na maua.

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Ioane 21:4–6 . Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo le mea na tupu i le taeao na sosoo ai.

  • O le a le mea na tupu ina ua le manuia le faiva o le au soo i le po atoa?

Otooto le Ioane 21:7–14 e ala i le faamatala atu a o tauivi le au soo e sisi ae le upega ua tumu i i’a i le vaa, sa tautino e Ioane o le tagata le la e i le matafaga o le Alii. Sa oso ifo ma le naunautai ia Peteru i le sami ma aau atu ia Iesu a o o atu isi i le vaa. Ina ua taunuu atu le au soo i le matafaga, ua saunia e Iesu se meaai mo i latou.

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le saunoaga lenei a Elder Jeffrey R. Holland o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

Ata
Elder Jeffrey R. Holland

“Ina ua mavae se toefaatasiga fiafia ma Iesu ua toetu, sa faia ai se talanoaga a Peteru ma le Faaola lea ou te manatu i ai o le vaega taua lea na liua ai le galuega faaaposetolo i se tulaga aoao ma le musuia mo Peteru lava ia, lenei tagata ua mausali e pei o se papa, i se olaga mamalu o auaunaga ma le taitaiga tuuto. I le vaavaai atu i ni vaa laiti ua tuai, o upega masaesae, ma se faaputuga tele o i’a e 153, sa [fetalai] atu ai Iesu i Lana Aposetolo sinia” (“O Le Poloaiga Muamua ma le Sili,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2012, 84).

Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le Ioane 21:15–17 . Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo le fesili na fesili faafia atu ai Iesu ia Peteru. Atonu e te manao e fautua atu i tagata o le vasega e maka mea ua latou maua.

  • O le a le fesili na fai faatolu atu e Iesu ia Peteru?

  • Ina ua fesili Iesu, “Pe sili mai lou alofa ia te au i o latou nei?” (fuaiupu 15), o le a sou manatu o le a se mea o faasino i ai le upu nei ? (Atonu na faasino e Iesu i le faaputuga o i’a po o isi mea e faatatau i le olaga o se tagata faifaiva. Tusi le fesili lenei i luga o le laupapa i talaane o le fatu: Pe sili mai lou alofa ia te au i o latou nei?)

  • Na faapefea ona tali atu Peteru?

  • Mata o a ni ou lagona pe ana e i ai i le tulaga o Peteru ma fesili faatolu ai Iesu ia te oe pe e te alofa ia te Ia?

Ina ia fesoasoani ia malamalama le vasega pe aisea na fesili ai Iesu i lenei fesili ma tali faatolu atu ai Peteru ia te Ia, valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le saunoaga lea a Elder Holland;

Ata
Elder Jeffrey R. Holland

“Na tali atu Iesu (ou te toe faailoa atu e le o tusia i le tusi paia a’u faamatalaga nei), atonu sa fai atu se tala faapea: ‘Peteru, ae aisea la ua e i ai iinei? Aisea ua tatou toe foi mai ai i lenei lava matafaga e tasi, i nei lava upega e tasi, ma toe faia foi lenei lava talanoaga e tasi? Pe le i manino ea i lena taimi ma pe lei manino ea foi i lenei taimi afai ou te manao i se i’a, e mafai lava ona ou maua se i’a? O le mea lea ou te manaomia Peteru, o ni soo—ma ou te manaomiaina e faavavau. Ou te manaomia se tagata e fafagaina au mamoe ma laveai au tamai mamoe. Ou te manaomia se tagata e talai atu la’u talalelei ma puipuia le faatuatua. Ou te manaomia se tagata e alofa ia te au, e alofa moni, moni lava ia te au, ma e alofa i le mea ua poloaiina au e lo tatou Tama i le Lagi e fai. … O lea la Peteru, mo le taimi lona lua ma atonu o le taimi mulimuli, ou te fai atu ia te oe ia tuua nei mea uma ma ia e alu atu e aoao atu ma molimau atu, galue ma auauna atu ma le faamaoni seia oo i le aso o le a latou faia ai ia te oe le mea tonu sa latou faia ia te au’” (“O Le Poloaiga Muamua ma le Sili,” 84).

  • O le a se mataupu faavae e mafai ona tatou aoao mai i le talanoaga a le Alii ma Peteru? (A uma ona tali mai tamaiti aoga, tusi le mataupu faavae lenei i luga o le laupapa: Afai e sili atu lo tatou alolofa i le Faaola ma le Tama Faalelagi nai lo se isi lava mea, o le a tatou fafagaina a Laua mamoe.)

  • O ai mamoe a le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso? E faapefea ona tatou fafagaina i latou?

Ina ia fesoasoani i tamaiti aoga ia malamalama i le ala e mafai ona tatou fafagaina ai mamoe a le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso, valaaulia se tagata e faitau leotele le saunoga lea a Elder Robert D. Hales o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

Ata
Elder Robert D. Hales

“O le valaau lenei a Keriso i Kerisiano uma i ona po nei: ‘Fafaga a’u tamai mamoe. … Fafaga a’u mamoe’—faasoa atu la’u talalelei i tagata uma tusa lava po o le a le matua, ia sii a’e, faamanuia, faamafanafana, faamalosiau, ma galueaiina i latou, aemaise i latou o e e eseese o latou manatu ma talitonuga nai lo tatou” (“Avea o se Kerisiano moni,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2012, 91).

Ina ia fesoasoani i le vasega ia malamalama pe mafai faapefea ona faaaoga le mataupu faavae o le alofa i le Atua ia sili atu nai lo se isi lava mea, valaaulia ni tamaiti aoga se toatolu e feauauai i le faitauina leotele o tulaga nei. A uma ona faitau tulaga taitasi, fai atu fesili o loo mulimuli mai ai.

  1. Ua valaaulia e se vaega o tamaiti se alii talavou e nofo faatasi ma i latou i le taimi o le malologa, ma ua ia faamoemoe ia faauo ma i latou. I le taimi o la latou talatalanoaga, ua amata e se tasi o tamaiti i le vaega lea ona taufaalili i se isi tama.

  2. E fiafia se tamaitai talavou e taalo soka. E tele taimi o le vaiaso na te tuuto atu e taalo soka ai ma e itiiti sona taimi mo isi mea e pei o afiafi faaleaiga ma le suesueina o ana tusitusiga paia.

  3. O se alii talavou e pisi lava i gaoioiga faaakatemia ma isi gaoioiga. O le vaiaso atoa, e naunau lava o ia e faaalu se taimi avanoa ma ana uo i le po o le Aso Faraile. Ina o le a ia valaau atu ia te ia i lena po, ae telefoni mai lana soa o faiaoga o aiga pe mafai ona la o e fesoasoani i se tasi o a la’ua aiga asi i se mea ua manaomia vave.

  • O a ni filifiliga o i ai mo lenei tagata?

  • O le a se mea e mafai ona fai e lenei tagata e faatino ai lona alofa mo le Alii? E faapefea ona faaalia i lena faatinoga lona alofa i le Alii?

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le saunoaga lea a Elder Holland:

Ata
Elder Jeffrey R. Holland

“Ou uso e ma tuafafine pele, ou te le o mautinoa pe o le a le mea o le a tatou oo i ai i le Aso Faamasino, ae o le a ou matuai ofo lava pe afai i lena talanoaga, e le fesili mai le Atua ia i tatou i le mea tonu foi lea na fesili ai Keriso ia Peteru: ‘Pe na e alofa mai ea ia te au?’” (“O Le Poloaiga Muamua ma le Sili,” 84).

Faasoa atu lau molimau i le taua o le filifili e alofa i le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso i luga atu o isi mea uma ma faaalia lea alofa e ala i le fafagaina o a La’ua mamoe.

Faasino i mea o loo lisi i le fatu i le laupapa ma le fesili o loo tusia i autafa o na mea: “Pe sili mai lou alofa ia te au i o latou nei?” Vase le upu nei, ma valaaulia le vasega e tali i fesili nei i a latou api po o api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia:

  • Afai e fesili atu e Iesu le fesili lava lea e tasi ia te oe, o le a sou manatu i le mea o le a Ia faatatau i ai o ”latou nei” i lou olaga?

  • E faapefea ona e tali atu i lenei fesili?

A o e faaiuina ia Evagelia, valaaulia ni tamaiti aoga e faasoa mai mea sa latou tusia mo a latou galuega faatino i le lesona o le aso---4 i a latou api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia e uiga i le tala, mea na tupu, po o aoaoga mai le galuega faaletino a le Faaola, sa fesoasoani ia i latou e talitonu ai pe faamalolosia ai lo latou talitonuga o Iesu Keriso o le Alo o le Atua.

Iunite e Sosoo ai (Galuega 1–5)

Valaaulia tamaiti aoga e vaavaai mo ni tali i fesili nei i le taimi o a latou suesuega Galuega 1–5: O ai o le a taitaia le Ekalesia ina ua maliu le Faaola ma ua toetu? Na faapefea ona filifilia isi Aposetolo? O le a le vavega na tupu i le aso Penetekoso? Na faapefea ona tosinaina e le Agaga Paia le vavega o lena aso? O le a le vavega na faia e Peteru i le malumalu, ma o le a le mea na tupu ia Peteru ona o lena mea? O le a le mea na tupu ia Anania ma Safaira ona o le pepelo i lo la’ua taitai perisitua?

Lolomi