Potutusi
Lesona 108: 1 Korinito 11


Lesona 108

1 Korinito 11

Folasaga

Sa talanoaina e Paulo le feeseeseaiga o le Au Paia i Korinito e tusa ai ma agaifanua faalelotu. Sa ia faamamafa atu ua i ai matafaioi a tane ma fafine e faavavau ma paia ma e tatau ai o le tasi ma le isi i le fuafuaga a le Alii. Sa ia aoao atu foi i tagata o le Ekalesia e uiga i tapenaga e tatau ai mo le aai ma feinu i le faamanatuga.

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

1 Korinito 11:1–16

Ua talanoaina e Paulo le feseeseaiga e uiga i agaifanua i ona taimi

Ata
ulugalii faaipoipo, Malumalu o Laie Hawaii

Faaali se ata o se ulugalii faaipoipo (e pei o le Ulugalii Talavou o Loo o i le Malumalu, Tusi Ata o le Talalelei [2009], nu. 120; tagai foi LDS.org). Faitau leotele ia faamatalaga nei e atagia ai lagona o nisi o tagata e uiga i le faaipoipoga:

  1. “O le faamanuiaina i lau galuega o mea uma lava na ia te au. Ou te le manao e vaeluaina lou mafaufau i au sini faalegaluega ma lau faaipoipoga.”

  2. “Ou te le manao e tautino atu i se sootaga umi. Ou te popole i le faia o se faaiuga o le a ou toe salamo mulimuli ane ai.”

  3. “O le faaipoipoga o le a noanoatia ai au. O le a le mafai ona ou faia soo se mea ou te manao ai.”

  4. “Ou te iloa o le faaipoipoga o le faaiuga aupito sili lea ona taua o le a ou faia, ma ua ou sagisagi atu foi i ai.”

Valaaulia le vasega e mafaufau pe o a o latou lagona i le faaipoipoga. Fai i ai e vaavaai mo se upumoni a o latou suesue i le 1 Korinito 11:1–16 e mafai ona fesoasoani ia i latou ma isi ia malamalama ai i le taua o le faaipoipoga.

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le 1 Korinito 11:3. Fai atu i le vasega ia mulimuli i le faitauga, ma vaavaai po o a mea na aoao atu e Paulo e uiga i tiutetauave o se tane. E mafai ona e faamatala atu, o le fuaiupu lenei, o le upu ua faaliliuina o le “tane” e mafai foi ona faaliliuina o le “toalua” ma le upu ua faaliliuina o le “ava” e mafai foi ona faaliliuina o le “fafine.”

  • O le a le matafaioi a le tane? (Atonu e manaomia ona faamatala o le fasifuaitau “o le ulu o le ava o le tane” o lona uiga o le tane ua i ai le tiutetauave paia o le pulefaamalumalu i le aiga. Iapulefaamalumaluo lona uiga ia taitai ma le amiotonu ma taiala isi i mataupu faaleagaga ma faaletino.)

  • O ai e tatau ona pulefaamalumalu ma taialaina le tane a o ia pulefaamalumalu i lona aiga?

Aotele le 1 Korinito 11:4–16i le faamatala atu sa talanoaina e Paulo ia fesili e uiga i agaifanua mo tane ma ava pe a latou tatalo ma vavalo atu i le taimi o a latou sauniga tapuai.

Fesoasoani ia malamalama le vasega e faapea, o le aufaitau o le Feagaiga Fou e le malamalama i nisi taimi i aoaoga a Paulo, ma faapea ai o le uiga o le matafaioi a le tane e sili ona taua nai lo le matafaioi a le fafine pe faapea foi e maualuga atu pe sili le aoga o le tane nai lo le fafine. Faitau leotele le saunoaga lenei a Elder M. Russell Ballard o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

Ata
Elder M. Russell Ballard

“E tutusa alii ma tamaitai i fofoga o le Atua ma i le silafaga o le Ekalesia, ae e le faapea ua tutusa ona tasi ai lea. O tiutetauave ma meaalofa paia a alii ma tamaitai e eseese i lo latou natura ae le o lo latou taua po o uunaiga. O le aoaoga faavae a le tatou Ekalesia ua tutusa ai tamaitai i alii e ui e eseese. E le manatu le Atua e sili atu ona taua se tasi o itupa nai lo le isi” (“Alii ma Tamaitai i le galuega a le Alii,” Liahona, Apr. 2014, 4).

Fai atu i se tamaitiiti aoga e faitau leotele mai le 1 Korinito 11:11 . Fai i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo mea na aoao atu e Paulo e uiga i sootaga i le va o le tane ma se ava.

  • O le a le mea na aoao atu e Paulo e uiga i sootaga i le va o le tane ma le ava?

Faasino i ai le fasifuaitau “i le Alii.” Faamatala o le fasifuaitau lea e faasino i le fuafuaga a le Alii e fesoasoani ia i tatou e avea ai faapei o Ia ma maua ai le ola e faavavau.

  • O le a le aoaoga faavae o aoao mai i lenei fuaiupu e uiga i le tane ma le fafine i le fuafuaga a le Alii? I le faaaogaina o upu a tagata o le vasega, tusi le upumoni lenei i luga o le laupapa.) I le fuafuaga a le Alii, e le mafai e tane ma fafine ona maua le ola e faavavau e aunoa ma le tasi ma le isi. [Tagai i le MF&F 131:1–4.])

Ina ia fesoasoani i le vasega ia malamalama i le upumoni ua faaalia i luga, tuu i luga se pea seleulu ma amata ona otioti se pepa. Fai i le vasega e manatu faapea ua tuueseese ia afa e lua o le seleulu.

  • E mafai faapefea pe a taumafai se tagata e otioti se fasi pepa i le na o le tasi le afa o le seleulu? E faatusa faapefea le seleulu i se tane ma se ava e galulue faatasi?

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau le faamatalaga lenei a Elder David A. Bednar o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

Ata
Elder David A. Bednar

“O le mamanu paia, ua fuafuaina alii ma tamaitai ina ia agai atu faatasi i luma i le faaatoatoaga ma se atoaga o le olioli. Ona o o laua natura ma mana tulaga ese, o lea e tofu aumaia ai e tane ma fafine i se sootaga o le faaipoipoga ia vaaiga ma aafiaga iloga. E eseese sao o le tane ma le fafine, ae e tutusa lava [o laua sao] ina ia tasi ma se faatasiga e leai se isi lava auala e mafai ai. O le tane e atoa ai ma faaatoatoaina le fafine ma o le fafine foi e atoa ai ma faaatoatoaina le tane a o la aoao mai ma faamalolosia moni ma faamanuiaina e le tasi le isi”(“E Taua le Faaipoipoga i lana Fuafuaga Faavavau,” Liahona, Iuni. 2006, 83–84).

  • E faapefea ona fefaaatoatoai e uiga eseese ma tiutetauavae o tane ma fafine le tasi ma le isi i se aiga?

Faamanatu i le vasega ia uiga eseese e uiga i le faaipoipoga o loo faailoa mai i faamatalaga na e faitauina i le amataga o le lesona. Valaaulia ni nai tagata e faasoa mai o latou mafaufauga ma molimau e faatatau i le taua o le faaipoipga i le fuafuaga a le Alii. Atonu e te manao foi e faasoa atu foi lau molimau.

1 Korinito 11:17–34

Ua aoao atu e Paulo le Au Paia i Korinito e aua le manatu mama i le faamanatuga

Tusi ia fuaitau nei i luga o le laupapa: o se aafiaga moni faaleagaga, o se faafouga mo le agaga, o le faatumutumuga o lou aso Sapati.

Fai i le vasega e mafaufau i o latou aafiaga aupito lata mai ina ua aai ma feinu i le faamanatuga ma mafaufau pe latou te mananao e faaaoga soo se fuaitau o i le laupapa e faamatala ai o latou aafiaga. fai i le vasega e vaavaai mo upumoni a o latou suesueina le 1 Korinito 11:17–34ia e mafai ona fesoasoani ia i latou ia avea ai le faamanatuga o se aafiaga e sili ona faaleagaga ma taua .

Faamatala i ona po o Paulo, sa tausisia e tagata o le Ekalesia se faiga e faamanatu ai le Talisuaga Mulimuli. Latou te aai faatasi i se talisuaga ona aai ai lea i le faamanatuga. Aotele le 1 Korinito 11:17–22i le faamatala atu na taua e Paulo se lipoti na ia maua ina ua potopoto faatasi le Au Paia o Korinito e aai ma feinu i le faamanatuga, sa i ai le feeseeseaiga, po o so latou fefinauaiga. Sa tausalaina e Paulo le Au Paia i le faia o nei faapotopotoga ma ni taligasua masani nai lo le faasaosaoina o le paia o le sauniga o le faamanatuga.

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le 1 Korinito 11:23–26. Fai i le vasega e mulimuli ai, ma vaavaai mo mea sa fautuaina e Paulo ia tagata o le Ekalesia ia manatua e uiga i le faamanatuga. Atonu e te manao e faamatala o le upu faailoa i le fuaiupu 26 o lona uiga o le folafola atu, faasilasila atu, pe molimau atu ai (tagai 1 Korinito11:26, vaefaamatalaga e).

Faaali le ata O Le Talisuaga Mulimuli (Tusi Ata o le Talalelei [2009], nu. 54; tagai foi i le LDS.org).

Ata
O Le Talisuaga Mulimuli
  • O le a le tala a Paulo faapea na aoao atu e le Faaola Ona soo ia manatua a o latou aai ma feinu i le faamanatuga?

  • E mafai faapefea e le manatuaina o le tino ma le toto o le Faaola i le taimi o le faamanatuga ona fesoasoani i na tagata o le Ekalesia o e sa tauivi ma finauga?

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le 1 Korinito 11:27–30. Fai i le vasega e mulimuli ai, ma vaavaai mo le lapataiga na tuu atu e Paulo i le Au Paia i Korinito e uiga i le faamanatuga.

  • E tusa ai ma fuaiupu 27 ma le 29, o le a le mea na lapatai atu ai Paulo i le Au Paia i Korinito?

  • O le a le upumoni e mafai ona tatou aoao mai nei fuaiupu e uiga i le mea e tupu pe a tatou aai ma feinu faaletatau i le faamanatuga? (E ono faaaoga e le vasega ni upu eseese, ae ia mautinoa ua latou faailoa maia le upumoni lea: O i latou e aai ma feinu ma le le agavaa i le faamanatuga latou te aumaia le tausalaga ma le malaia ia i latou lava.

Faamatala tatou te le “tau manaomia ona atoatoa ina ia aai ai ma feinu i le faamanatuga, peitai e tatau ona [tatou] maua se agaga o le lotomaualalo ma le salamo i o [tatou] loto” Faamaoni i le Faatuatua: O se Tusitaiala o le Talalelei [2004], 148). Afai tatou te aai ma feinu i le faamanatuga a o nonofo ai i agasala matuia pe ma se loto e le salamo, e leai se manao ia manatua ma mulimuli i le Faaola, ua tatou aai ma feinu ma le le agavaa i le faamanatuga. Fautuaina le vasega e tatalo i lo latou Tama Faalelagi ma talanoa i o latou epikopo (tagai 3 Nifae 18:26–29) pe afai e i ai ni a latou fesili e uiga i lo latou agavaa e aai ma feinu i le faamanatuga.

  • Aisea e te manatu ai o le ai ma inu ma le le agavaa i le faamanatuga o le a aumaia ai le malaia i o tatou agaga?

  • e tusa ai ma le 1 Korinito 11:28, o le a le fautuaga na avatu e Paulo i tagata o le Ekalesia? I le faaaogaina o upu a tagata o le vasega, tusi le upumoni lenei i luga o le laupapa.) E tatau ona tatou suesueina o tatou olaga a o tatou aai ma feinu i le faamanatuga.

Tau i ai o le faamoemoe o le suesueina o o tatou olaga e le gata ina fuafua ai pe o tatou agavaa e aai ma feinu i le faamanatuga ae ia mafaufau ai foi pe o le a le lelei o lo tatou taumafai e tausia a tatou feagaiga ma le Alii ma pe mafai faapefea ona tatou saili e salamo ma faaleleia atili.

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le saunoaga lenei mai ia Peresitene Howard W. Hunter:

Ata
Peresitene Howard W. Hunter

“Sa ou fai ifo ia te au lava le fesili:: ‘Pe o ou tuuina le Atua i luga atu o isi mea uma ma tausi Ana poloaiga?’ Ona ou manatunatu loloto ai lea ma ou iloa ai lo’u tulaga. Ina ia osia se feagaiga ma le Alii ina ia tausia pea Ana poloaiga o se matafaioi taua tele, ma ina ia faafou lena feagaiga e ala i le taumamafa i le faamanatuga e faapena foi lona taua. O taimi paia o le mafaufau a o tufaina le faamanatuga e tele sona taua. O taimi ia o le suesueina o oe lava, mafaufau loloto, ma le iloatino ai e le tagata lava ia—o se taimi e toe mafaufau ai ma faia se faaiuga” (“Mafaufauga i le Faamanatuga,” Liahona, Oke. 1977, 25).

Ina ia fesoasoani i le vasega e mafaufau pe mafai faapefea ona latou faaaogaina le upumoni sa latou faailoa maia i le 1 Korinito 11:28, valaaulia i latou e mafaufau i fesili e mafai ona latou mafaufau i ai a o latou sauniuni e aai ma feinu i le faamanatuga. Mo se faataitaiga, atonu latou te fesili, “E mafai faapefea ona avea au o se soo sili atu o Iesu Keriso?” Fai i le vasega e faasoa mai isi fesili e mafai ona latou fesili ifo ai ia i latou lava. (E mafai foi ona e fautuaina atu ni au lava fesili.) Valaaulia le vasega e lisi ia latou api o le vasega po o api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia ni fesili e mafai ona latou fesili ifo ai ia i latou lava i le taimi o le faamanatuga a o latou suesueina lo latou agavaa.

Molimau atu a o suesue ifo e tagata o le vasega lo latou lava agavaa a o lei aai ma feinu i le faamanatuga, e mafai e le Alii ona fesoasoani ia latou iloa pe mafai faapefea ona latou faataunuuina atili a latou feagaiga ma agavaa ai e maua faamanuiaga e finagalo o Ia e avatu ia i latou. O nei faamanuiaga e aofia ai le faamamaina mai a latou agasala ma le mauaina o se fuataga tele o le mana o le Agaga Paia i o latou olaga. Valaaulia le vasega e faatu se sini e tusa ai ma le auala o le a latou faaleleia atili ai le sauniuni mo le isi avanoa latou te aai ai ma feinu i le faamanatuga.

Aotele le 1 Korinito 11:33–34i le faamatala atu na tuuina atu e Paulo ni faatonuga faaopoopo i le Au Paia i Korinito e tusa ai ma le tausamiga sa latou faia e o faatasi ma le faatautaiga o le faamanatuga.

Faaiu le lesona i le molimau atu i nei upumoni na faailoa mai i le 1 Korinito 11.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

1 Korinito 11:11. “E leai se tane pe a le o i ai le fafine, e leai foi se fafine pe a le o i ai le tane, i le Alii”

Na taua e Elder M. Russell Ballard o le Korama a Aposetolo e Toasefululua o tane ma fafine ua i ai ni matafaioi e tutusa le taua:

“I le fuafuaga sili ua faaeeina o le perisitua a lo tatou Tama Faalelagi, ua i ai i alii le tiutetauave tupito e taitai ai le perisitua, ae e le o i latou o le perisitua. E eseese matafaioi ae tutusa lava le taua ua i ai i alii ma tamaitai. E pei lava ona le mafai e se tamaitai ona fanauina se tamaitiiti e aunoa ma se alii, e faapena foi, e le mafai i se alii ona faaaogaina atoa le mana o le perisitua e faavae ai se aiga e faavavau e aunoa ma se tamaitai. … I le vaaiga e faavavau, o le mana e foafoa ai fanau ma le mana o le perisitua e faasoa e le tane ma le ava” (“O Lau Galuega ma Lou Mamalu Lenei,” Ensign po o leLiahona, Me 2013, 19).

Ata
O Le Aiga

“O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi”ua otooto mai ai tiutetauave- na to mai e le Atua i tane ma ava:

“I le fuafuaga paia, e tatau ona pulefaamalumalu tamā i o latou aiga i le alofa ma le amiotonu ma o i latou e tuuina atu mea e manaomia o le olaga ma le puipuiga mo o latou aiga. O le uluai matafaioi a tina o le faafaileleina lea o a latou fanau. O nei matafaioi paia e ao i tama ma tina ona fesoasoani le tasi i le isi o se paaga tutusa” (“O Le Aiga: O se Folafolaga i le Lalolagi,”Liahona, Nov. 2010, 129).

Na aoao mai e Peresitene Howard W. Hunter se lesona taua e faatatau i le tiutetauave e faasoa ai tane ma ava i le puleaina o le aiga:

“O se alii e umia le perisitua na te taliaina lana ava o se paaga i le taitaiga o le aiga ma le auaiga ma le malamalama atoa ma gauai atoatoa i le faia o faaiuga e tusa ai. O se mea e tatau ai i le Ekalesia ma i le aiga se taitai pulefaamalumalu (tagai MF&F 107:21). E ala i se tofiga mai le lagi, o le tiutetauave e pulefaamalumalu i le aiga ua i ai lea i e umia le perisitua (tagai Mose 4:22). Ua faamoemoe le Alii o le ava ia avea o se fesoasoani mo le tane, o le (fesoasosanio lona uiga e tutusa)—o lona uiga, o se soa e vaavaalua ma e tatau ai ona avea o se paaga atoatoa. O le pulefaamalumalu i le amiotonu ua tatau ai le tiutetauave e tausoa faatasi i le va o le tane ma le ava: lua te faatinoina faatasi ma le iloa, ma auai i le faatinoga o mataupu uma faaleaiga. O le faia toatasi e se tane po o lona faia foi e aunoa ma se manatu i lagona ma fautuaga a lana ava i le puleaina o le aiga, o le faaaogaina lea ma le le tonu o le pule” (“Avea ma Tane ma Tama Amiotonu,” Liahona, Nov. 1994, 59–60).

1 Korinito 11:27–29 O le a le uiga o le aai ma feinu ma le faaletatau i le faamanatuga?

Na aoao mai Peresitene Spencer W. Kimball e faapea, “a tatou le ola i poloaiga, pe a tatou solitulafono, pe a ia i tatou le ita ma le inoino ma le lilivau, e tatau ona tatou mafaufau mamafa pe tatau ona tatou aai ma feinu ile faamanatuga” (O Aoaoga a Spencer W. Kimball, ed. Edward L. Kimball [1982], 225).

Sa faamatala e Elder John H. Groberg o le Fitugafulu e faapea, o o tatou uiga faaalia o se vaega autu lea o lo tatou agavaa e aai ma feinu i le faamanatuga:

“Afai tatou te mananao e faaleleia i tatou lava (o le salamo lea) ma e le o i lalo o se vaavaaiga a le perisitua, o lona uiga, i lou lava manatu, o loo agavaa i tatou. Peitai, afai e leai so tatou manao e faaleleia atili,afai e leai so tatou faamoemoe e mulimuli i le taitaiga a le Agaga, e tatau ona tatou fesili: Pe o tatou agavaa ea e aai ma feinu, pe o tatou faia ma mea ula le faamoemoega tonu o le faamanatuga, o se faatino lea o se aano mo le salamo patino ma le faaleleia atili? Afai tatou te manatua le Faaola ma mea uma sa ia faia ma o le a faia mo i tatou, o le a tatou faaleleia atili a tatou taga ma tatou latalata atili atu ai ia te ia, lea e tausisia ai i tatou i luga o le ala i le ola e faavavau.

“Ae afai tatou te le salamo ma faaleleia, pe afai tatou te le manatua o Ia ma tausi ana poloaiga, ua tatou taofia lo tatou lava tuputupu ae, ma o le malaia lena i o tatou olaga”(“O Le Matagofie ma le Taua o le Faamanatuga,” Ensign, Iulai 1989, 38).

1 Korinito 11:27–32. E le tatau lava ona taulimaina ma le manatu mama le faamanatuga.

O le faamanatuga o se sauniga paia e le tatau lava ona taulimaina ma le manatu mama. Na faamatala mai e Elder Dallin H. Oaks o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e faapea “o le sauniga o le faamanatuga e avea ai le sauniga o le faamanatuga ma sauniga e aupito sili ona paia ma taua o sauniga a le Ekalesia” (“Sauniga Faamanatuga ma le Faamanatuga,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2008, 17).

Na tautino mai e Peresitene Russell M. Nelson o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e faapea, o le faamanatuga “o le faatumutumuga lea o lo tatou tausia o le aso Sapati” (“Tapuaiga i le Sauniga Faamanatuga,” Ensign, Aug. 2004, 26).

Na aoao mai e Elder Melvin J. Ballard o le Korama a Aposetolo e Toasefululua o le aai ma feinu e le aunoa i le faamanatuga e mafai ona tatou maua le saogalemu faaleagaga:

“Tatou te mananao i tagata uma o le Au Paia o Aso e Gata Ai e o mai i le laoai o le faamanatuga ona o se nofoaga lea mo le iloiloga faaletagata lava ia, mo le suesuega faaletagata lava ia, lea e mafai ona tatou aoao ai e faaleleia o tatou ala ma faasa’osa’o o tatou lava olaga, ma aumaia i tatou lava ia ogatasi ma aoaoga a le Ekalesia ma faatasi ma o tatou uso ma tuafafine. O le nofoaga e avea ai i tatou ma o tatou lava faamasino. …

“… O le mea e tasi o le a faia mo le saogalemu o alii ma tamaitai uma o le, ia taumamafa i le faamanatuga i aso Sapati uma. O le a tatou le mamao tele lava i le vaiaso e tasi—e le mamao tele lea, e ala i le faagasologa o le iloiloga faaletagata lava ia, e le mafai ona tatou faasaoina ai mea sese tatou te faia. … O le aai ma feinu i le faamanatuga o le ala lea o le saogalemu mo le Au Paia o Aso e Gata Ai” (i le Bryant S. Hinckley, Sermons and Missionary Services of Melvin Joseph Ballard [1949], 150–51).

Lolomi