Potutusi
Lesona 62: Ioane 3


Lesona 62

Ioane 3

Folasaga

I se tasi po sa alu atu ai se Faresaio e igoa ia Nikotemo ia Iesu ma talanoa atu ia te Ia. Sa aoao e Iesu ia Nikotemo e tatau i tagata uma ona toe fanau mai ina ia ulu atu ai i le malo o le Atua. Mulimuli ane, sa faamatala e Ioane le Papatiso i ona soo o lana matafaioi o le saunia o le ala mo Iesu Keriso.

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Ioane 3:1–21

Ua aoao atu e Iesu ia Nikotemo i upumoni faaleagaga

Valaaulia tamaiti aoga e mafaufau faapea, e i ai se aso a o latou talanoaina lotu ma nisi o a latou uo, sa fai mai se tasi, ”Pau a le mea a o au o se tagata lelei, e mafai lava ona ou alu i le lagi.” Valaaulia le vasega e mafaufau pe faapefea ona latou tali atu i lea uo.

Fautuaina tamaiti aoga e vaavaai i le Ioane 3 mo mea e tatau ona tatou faia ia ulu atu ai i le malo o le Atua.

Faamatala ina ua lata i le amataga o Lana galuega, sa maliu atu ai le Faaola i Ierusalema e faamanatu le Paseka. E toatele tagata na talitonu ia Iesu ina ua latou vaai i vavega sa Ia faia (tagai Ioane 2:23–25).

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Ioane 3:1–2. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai po o a mea na tutupu a o i ai le Faaola i Ierusalema.

  • O ai na asiasi atu ia Iesu?

Faamatala o ”se faipule o Iutaia” (Ioane 3:1), o Nikotemo o se tasi o le Au Saneterini. O le Au Saneterini o le aufono faatonu e aofia ai le au Faresaio ma le au Satukaio ia e faatautaia le tele o mataupu faalemalo ma faalelotu a tagata Iutaia.

Ata
Nikotemo ma Iesu

Ua asiasi atu Nikotemo ia Iesu

  • O le a sou manatu aisea na alu atu ai Nikotemo e asiasi ia Iesu i le po?

  • E tusa ai ma le fuaiupu 2, o le a le mea na faailoa atu e Nikotemo e uiga ia Iesu?

Faamatala o le faailoaga a Nikotemo faapea o Iesu o ”se aoao ua maliu mai mai le Atua” fuaiupu 2 ua ta’u mai ai na manao Nikotemo e aoao mai ia Iesu. Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Ioane 3:3–5. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai po o a mea na aoao atu e le Faaola ia Nikotemo.

  • E tusa ai ma le fuaiupu 3, o le a le mea na aoao atu e Iesu ia Nikotemo?

  • O le a le mea sa manatu ai Nikotemo faapea o le uiga lea o le fetalaiga a le Faaola ”toe fanau” (fuaiupu 3)?

Faamatala o le toe fanauina o lona uiga ”o le faatupuina lea e le Agaga o le Alii o se suiga tele i le loto o se tagata ina ia le toe i ai se manao e fai mea leaga, ae o le manao e saili i mea a le Atua” (Taiala i Tusitusiga Paia, “Born Again, Born of God,” scriptures.lds.org; tagai foi i le Mosaea 5:2; Alema 5:14–15; Mose 6:59).

  • E tusa ai ma le fuaiupu 5, o a mea e lua na aoao atu e Iesu ia Nikotemo e taua mo le ulu atu i le malo o le Atua? O le a sou manatu o le a le uiga o le ”fanau i le vai ma le Agaga”?

  • E faapefea ona e otootoina mea o aoao mai e nei fuaiupu e uiga i mea e tatau ai mo le toefanauina faaleagaga ma le ulu atu i le malo selesitila? (A uma ona tali mai tamaiti aoga, tusi le mataupu faavae lenei i luga o le laupapa e faaaoga i ai upu a tamaiti aoga: O le papatisoina ma le mauaina o le meaalofa o le Agaga Paia e taua tele mo le toefanauina faaleagaga ma le mauaina o le faaeaga i le malo selesitila.)

Faamanatu i le vasega le tulaga ma le uo. Vaevae le vasega i ni paga. Valaaulia se tamaitiiti aoga e toatasi mai paga e fai ma uo lea e manatu na pau lava le mea e tatau ai mo le ulu atu i le malo o le Atua o le avea o se tagata lelei. Valaaulia le isi tamaitiiti aoga o paga taitasi e faataitai le faamaninoina o le malamalamaaga sese e faaaoga ai le Ioane 3:5.

Otooto le Ioane 3:6–12 i le faamatala atu na fesili Nikotemo ia Iesu po o le a le mea e mafai ona toe fanau ai se tagata. Sa tali atu Iesu i le fesili atu ia Nikotemo pe ua le iloa faapefea e se taitai faalelotu ma se aoao i Isaraelu e tatau ona toe fanauina faaleagaga ma le mea e mafai ai ona toe fanauina faaleagaga.

I le Ioane 3:13–21, tatou te faitau ai na faamatala atu e le Faaola ia Nikotemo le ala e mafai ai e se tasi ona toe fanauina. Valaaulia ni nai tamaiti aoga e feauaua’i i le faitauina leotele mai o le Ioane 3:13–15. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai pe na faapefea ona tali atu Iesu i le fesili a Nikotemo.

  • O le a se fetalaiga a le Faaola e uiga ia te Ia lava i le Ioane 3:13? (Na Ia molimau ia te Ia lava o le Alo o le Atua o le na sau mai le lagi.)

Ata
O Mose ma le Gata Apamemea

Faaali atu le ata O Mose ma le Gata Apamemea (Tusi Ata o le Talalelei [2009], nu. 16; tagai foi LDS.org). Fai i le vasega e faamatala mai le tala mai tusitusiga paia lea e i ai le ata lea. Afai e tatau ai, faamatala i le taimi o Mose na auina ifo ai e le Alii ni gata uogo o le taunuuga o le agasala o Isaraelu i le Atua. Na ’ona ia Isaraelu ina ua u e gata. Na faatonuina Mose e le Alii e tuu i luga se gata apamemea i se pou ma folafola atu soo se tagata Isaraelu e tilotilo atu i le gata i luga o le pou o le a faamaloloina. (Tagai Numera 21:4–9.)

  • E tusa ai ma le Ioane 3:14, o le a le fetalaiga a Iesu i le mea na faatusa i ai le gata apamemea?

Ata
O Le Faasatauroga

Faaali atu le ata O le Faasatauroga (Tusi Ata o le Talalelei [2009], nu. 57; tagai foi i le LDS.org).

  • E tusa ai ma le fuaiupu 15, o a faamanuiaga e maua e i latou o e vaavaai atu i le Faaola?

  • O le a se aoaoga faavae e mafai ona tatou aoao mai nei fuaiupu e uiga i le Togiola a Iesu Keriso? (E mafai ona eseese upu e faaaoga e tamaiti aoga, ae ia mautinoa e faamamafa atu le upumoni lenei: E mafai ona maua e tagata uma le ola e faavavau e ala i le Togiola a Iesu Keriso. Tusi mataupu faavae lenei i le laupapa.)

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Ioane 3:16–17. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo se aoaoga faavae e mafai ona tatou aoao ai e uiga i le Tama Faalelagi.

  • O le a le mea na auina mai e le Tama Faalelagi Lona Alo e fai?

  • O le a se aoaoga faavae e mafai ona tatou aoao mai nei fuaiupu e uiga i le Tama Faalelagi? (E mafai ona eseese upu e faaaoga e tamaiti aoga e faailoa mai ai le aoaoga faavae lenei: E alofa tele le Tama Faalelagi i Ana fanau o lea na Ia auina atu ai Lona Alo Pele e Toatasi na Fanaua ina ia puapuagatia mo a latou agasala. Faaopoopo le aoaoga faavae lea i mea ua uma ona lisi i luga o le laupapa.

  • Na faapefea i le auina mai e le Tama Faalelagi o Lona Alo, o Iesu Keriso, i le lalolagi ona faaalia ai Lona alofa mo i tatou taitoatasi?

Valaaulia se tamaitiiti aoga o le vasega e faitau leotele le faamatalaga lenei a Elder Dallin H. Oaks o le Korama a Aposetolo e Toasefululua. Fai i le vasega e mafaufau pe o a o latou lagona i le iloa ai e alofa le Tama Faalelagi ia i latou.

Ata
Elder Dallin H. Oaks

“E leai se isi faamaoniga e sili atu o le mana e le iu ma le atoatoa o le alofa o le Atua, nai lo lea na tautino mai e le Aposetolo o Ioane [i le Ioane 3:16]. … Sei mafaufau la i le tiga na oo i lo tatou Tama Faalelagi i le auina mai o Lona Alo e onosaia puapuaga e le mafaamatalaina mo a tatou agasala. O le faamaoniga aupito silisili lea o Lona alofa mo i tatou taitoatasi!” Dallin H. Oaks, “O Le Alofa ma le Tulafono,Ensign po o le Liahona, Nov. 2009, 26).

  • O le a sou lagona i lou iloa ai e alofa tele le Tama Faalelagi ia te oe ma ua Ia auina mai ai Lona Alo Pele e Toatasi ia puapaugatia ma maliu mo oe?

  • E tusa ai ma le Ioane 3:16–17, e mafai faapefea ona faasaoina i tatou i le Togiola? (A uma ona tali mai tamaiti aoga, faaopoopo le mataupu faavae lenei i luga o le laupapa: Afai tatou te talitonu ia Iesu Keriso, lea e aofia ai le salamo i a tatou agasala ma le usiusitai i Lana upu, e mafai ona tatou maua le ola e faavavau e ala i Lana Togiola.

Valaaulia le vasega e toe iloilo upumoni na aoao atu e Iesu ia Nikotemo o loo lisi i luga o le laupapa.

  • E faapefea ona feaiaa’i nei upumoni?

  • O a ni nai auala e mafai ai ona tatou faaali atu lo tatou talitonuga ia Iesu Keriso?

Molimau atu a o tatou faatinoina lo tatou talitonuga ia Iesu Keriso e ala i le salamo ma mulimuli atu ia te ia, e mafai ona faasaoina i tatou ma maua le ola e faavavau e ala i le Togiola.

Tusi le fuaitau lenei i luga o le laupapa: O le a ou faalia lo’u talitonuga ia Iesu Keriso e ala i le … Fai i le vasega e faauma le fasifuaitau lea ia latou api po o api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia i le tusia o mea o le a latou faia e faaalia ai lo latou talitonu ia Iesu Keriso.

Ioane 3:22–36

Ua aoao atu e Ioane le Papatiso o Iesu o le Keriso

Faaali se koneteina tioata e tumu i vai Faatulutulu i ai se mataua o faalanu meaai i le vai.

  • E mafai faapefea ona faatusa le faalanu meaai i a tatou faatosinaga i isi?

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le saunoaga lenei a Peresitene Tavita O. MaKei. Fai i le vasega e faalogologo mo mea e mafai ona tatou aoao mai e uiga i a tatou faatosinaga i olaga o isi.

Ata
Peresitene Tavita O. MaKei

“O tagata taitasi uma o ola i lenei lalolagi na te faia se faatosinaga, pe mo le lelei pe mo le leaga foi (Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Tavita O. MaKei [2003], 253).

“O le aafiaga o a tatou upu ma mea e fai e maoae naua i lenei lalolagi. O taimi uma lava o le olaga e te suia ai i sina vaega ia olaga o le lalolagi atoa” (Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Tavita O. MaKei, 254).

Fai i tamaiti aoga e vaavaai mo se mataupu faavae i le Ioane 3:22–36 o loo aoao mai ai pe mafai faapefea ona tatou faatosinaina isi mo le lelei.

Otooto le Ioane 3:22–26, i le faamatala atu o nisi o soo o Ioane le Papatiso sa popole ona sa mulimuli atu tagata ia Iesu ae le o Ioane le Papatiso.

Valaaulia se tamaitiiti o le vasega e faitau leotele le Ioane 3:27–30. Fai i le vasega e mulimuli ai, ma vaavaai mo mea na malamalama ai Ioane le Papatiso e uiga i lana matafaioi e tusa ai ma Iesu Keriso.

  • O le a le mea na manao Ioane le Papatiso ia malamalama ai ona soo i lana matafaioi? (Na auina mai o ia e muamua mai ia Iesu Keriso e saunia isi mo Ia.)

  • O le a le talafaatusa na faaaoga e Ioane le Papatiso(fuaiupu 29)?

Faamatala atu, o le faatoafaiava e faatusa ia Iesu, o le faatoanofotane e mafai ona faatusa ia i latou o e ua o mai ia Keriso, ma le uo a le faatoafaiava e faatusa ia Ioane le Papatiso.

  • O le a sou manatu i le uiga o le tala a Ioane le Papatiso, ”E ao ina tupu pea o ia, peitai a’u nei, e tauau ina itiiti o a’u” (fuaiupu 30)? O le a se mea o ta’u mai ai i i e uiga i le uiga o Ioane le Papatiso?

  • O le a se mea na mafai ona fai e Iesu Keriso mo tagata e lei mafai e Ioane le Papatiso ona fai?

  • O le a se mea o mafai ona tatou aoao mai le faataitaiga a Ioane le Papatiso e uiga i mea e mafai ona tatou faia e faatosina mai ai isi mo le lelei? (E ono faailoa mai e le vasega ni mau upumoni, ae ia mautinoa e manino faapea mafai ona tatou faatosina maia isi mo le lelei e ala i le taitai atu o i latou ia Iesu Keriso.)

  • Aisea e taua tele ai lo tatou faaaogaina o a tatou faatosinaga e taitai atu ai isi ia Keriso?

  • O le a se taimi na e vaaia ai se tasi o taitai atu isi i le Faaola?

Valaaulia tamaiti aoga e mafaufau i auala e mafai ona latou taitai atu ai isi i le Faaola. Fautuaina i latou e saili le taitaiga a le Agaga Paia i a latou taumafaiga e faia.

Otooto le Ioane 3:31–36 i le faamatala atu na tautino atu e Ioane le Papatiso o Iesu na auina mai e le Atua ma o i latou uma e talitonu ia te ia e mafai ona maua le ola e faavavau.

Ata
aikona o mau tauloto
Mau Tauloto—Ioane 3:5

Ina ia fesoasoani i tamaiti aoga e tauloto le Ioane 3:5, valaaulia tamaiti aoga e tusi le mataitusi muamua o upu taitasi o le fuaiupu i a latou api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia. Fautuaina tamaiti aoga e faataitai ona fai leotele le mau e faaaoga ai mataitusi muamua ma faasino i le fuaitau o le mau pe a manaomia. A mafai e tamaiti aoga ona fai le fuaitau atoa e faaaoga ai mataitusi muamua, valaaulia i latou e faataitai ona tauloto le mau. E mafai ona e valaauliaina i latou e faataitai ona tauloto le mau i le amataga po o le faaiuga o le vasega mo ni nai aso.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

Ioane 3:3. Toe fanauina

Faapei o Nikotemo, e ono taumanatunatu nisi tagata pe faapefea ona toe fanauina. Na aoao mai Peresitene Ezra Taft Benson: “E le gata i le sauniga faaletino o le papatisoga ma le faaee atu o lima, e tatau i le tagata ona toe fanauina faaleagaga ina ia maua ai le faaeaga ma le ola e faavavau” (“Born of God,” Ensign, July 1989, 2–4). O le mea lea, o le toe fanauina e manaomia ai isi mea nai lo le na o le papatisoina ma faamauina. Ina ia toe fanauina e manaomia e le tagata ona ola i se tulaga e suia ai e le Agaga Paia le loto.

Na aoao mai Elder David A. Bednar o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e faapea:

“Tatou te amataina le faagasologa o le toefuataiina e ala i le faatuatua ia Keriso, salamo ia tatou agasala, ma papatisoina e ala i le faatofuina mo le faamagaloga o agasala, e se tasi o i ai le pule o le perisitua. …

“O le faatofuina atoatoa ma faatumu ai i le talalelei a le Faaola, o laasaga taua ia o le toefanauina. (“E Ao Ina Toe Fanau Mai Outou,” Ensign po o le Liahona, Me 2007, 21).

Na faamatala e Elder D. Todd Christofferson o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e faapea o le toe fanauina o se faagasologa e manaomia ai le taimi:

”Atonu tou te fesili, aisea e le vave ai ona tupu lenei suiga tele ia te au? … O le toatele lava o i tatou, e faifai malie suiga ma e umi se taimi e tulai mai ai. O le toefanaufouina, e le pei o lo tatou fananau mai i la le tino, o se faasologa ae le o se mea ua fuafua e tupu. Ma o le galue ai i lena faagasologa o le faamoemoega tutotonu lea o le olaga nei.

”O Le taimi foi lea, aua ne’i o tatou tauamiotonuina i tatou lava i a tatou taumafaiga faasamasamanoa. Aua nei faamalieina i tatou e taofiofi ni lagona e faia le leaga. Ia tatou aai ma feinu ma le agavaa i le faamanatuga i vaiaso taitasi ma faaauau pea ona pipiimau i le Agaga Paia ina ia veleeseina ia muiaa o mea eleelea o loo totoe i totonu ia i tatou. Ou te molimau atu ao outou faaauau ai i le ala o le toe fanauina faaleagaga, o le a aveeseina e le alofa togiola o Keriso a outou agasala ma pisipisia o na agasala o loo ia te outou, o le a mou ese atu faaosoosoga, ma o Keriso o le a faapaiaina ai outou, e pei ona paia o Ia ma lo tatou Tama” (“Toe Fanauina,” Ensign po o le Liahona, Me 2008, 78).

Ioane 3:5. Tatou te manaomia ia sauniga ina ia maua ai le faaolataga

O le aoaoga a le Faaola o i le Ioane 3:5ua faamautu mai ai e taua ia sauniga e ulu atu ai i le malo o le Atua. Pei ona aoao mai le Perofeta o Iosefa Samta, “O le toe fanauina, e oo mai lea mai le Agaga o le Atua e ala i sauniga” (Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Samita [2007], 103).

Na faapena foi ona ta’ua e Peresitene Boyd K. Packer o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, “O le amiolelei e aunoa ma sauniga o le talalelei o le a le togiolaina ai pe faaeaina ai le tagata; e taua ona i ai o feagaiga ma sauniga” (“The Only True Church,” Ensign, Nov. 1985, 82).

Ioane 3:7–8 Aisea na faatusa ai e Iesu le ”toe fanau mai” i le matagi?

I le tali atu i le fenumiai o Nikotemo e uiga i le toe fanau mai, sa faatusa ai e le Faaola le toe fanau mai i le Agaga i le matagi. (O le upu Eleni mo le agaga o le pneuma lea e mafai foi ona faaliliu o se manava po o le matagi.) Pei lava ona faigata ona vaai i le matagi, e faapena foi ona faigata ona vaai i le faasologa o le toe fanau mai. E mafai ona tatou vaai i aafiaga o le matagi ae faigata ona iloa po o fea e amata mai ai ma pe o fea foi e i’u i ai faapea foi le mea e sau ai. E mafai foi ona fai i ai se faaiuga e uiga i le faasologa o le toe fanau mai. E faigata ona vaai tonu i le taimi e amata ai po o le taimi e i’u ai, ae o ona aafiaga e faigofie ona vaaia e pei o faatinoga ma le naunau ia suia.

Ioane 3:16. ”Ua alofa tele mai le Atua i le lalolagi”

Na aoao mai Elder Bruce R. McConkie o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

Atonu o le fuaiupu lea e tasi e sili ona lauiloa ma sili ona mamana o mau ua ta’ua. Ua aotele ai le fuafuaga atoa o le faaolataga, ua noa faatasi ai le Tama, o le Alo, o lana taualga togiola, lena talitonuga ia te ia lea e manaomia ai galuega amiotonu, ma taualuga ai i le faaeaga e faavavau mo e faamaoni.

” … E faapena foi, o lo tatou Alii ’ lē na alofa tele i le lalolagi na ia tuu atu ai lona lava ola, ina ia mafai e le toatele o e talitonu ona avea ma atalii o le Atua.’ (MF&F 34:3.)” (Doctrinal New Testament Commentary, 3 vols. [1965–73], 1:144).

Lolomi