Potutusi
Lesona 55: Luka 17


Lesona 55

Luka 17

Folasaga

Na aoao atu e Iesu Ona soo e uiga i le manaomia ona latou faamagalo atu i isi. Ina ua uma, sa fesili atu le au Aposetolo ia Iesu ia faateleina lo latou faatuatua. I le tali atu i ai, sa aoao atu ai e le Faaola i latou i le faataoto i le auauna le aoga. Mulimuli ane, sa faamalolo e Iesu ia lepela e toasefulu, ae na o le toatasi na toe foi e faafetai atu ia te Ia. Ua faafetoaia le Faaola e le au Faresaio, ma sa Ia aoao atu e uiga i le oo mai o le malo o le Atua.

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Luka 17:1–10

Na fesili atu le au Aposetolo ia Iesu ia faateleina lo latou faatuatua

Valaaulia le vasega e mafaufau i ni tulaga patino e ono manaomia i latou e faaaoga ai le faatuatua (e pei o le sailia o se faamanuiaga faaleperisitua, totogi le sefuluai, po o le faia o se tautalaga po o se lesona i le lotu). Fai atu i tamaiti aoga e lipoti mai mea sa latou mafaufau i ai, ma lisi a latou tali i le laupapa.

Valaaulia tamaiti aoga e mafaufau loloto e aunoa ma se leo i fesili nei:

  • Pe ua iai ea se taimi na e manao ai ia tele atu lou faatuatua? Afai o lea, o a ni aafiaga na mafua ai ona e manatu faapena?

Valaaulia le vasega e vaavaai mo mataupu faavae a o latou suesueina le Luka 17 ia e mafai ona fesoasoani e faateleina ai lo latou faatuatua.

Otooto leLuka 17:1–2i le faamatala atu sa lapatai mai le Faaola o i latou o e taitaiseseina isi tagata pe tauanauina i latou e fai le agasala o le a tali atu mo na mea.

Valaaulia le vasega e faitau lemu leLuka 17:3–4, ma vaavaai mo se poloaiga na tuu atu e le Faaola i Ona soo e ono manaomia ai le faatuatua.

  • E tusa ai ma lefuaiupu 3, o le a le mea na poloaiina e Iesu Ona soo e fai pe a sese atu se tasi ia i latou?

  • E tusa ai ma le fuaiupu 4, e faafia e tatau ai ona faamagalo atu le au soo? (Fuafua e faamatala atu o le tali a le Faaola o se auala o le fai atu e tatau ona tatou faamagalo atu tusa lava pe faafia ona sese mai se tasi ua salamo.)

  • Aisea e ono faigata ai ona faamagalo atu se tasi e sese soo mai ia te oe?

Valaaulia se tagata e faitau leotele le Luka 17:5 Fai i le vasega e mulimuli ai, ma vaavaai mo mea na mananao ai le au Aposetolo mai le Faaola ina ua uma ona ia ta’u atu i le au soo e faamagalo atu ia i latou o e faatausuai mai.

  • O le a le mea na mananao ai le au Aposetolo mai le Faaola? Atonu e te manao e valaaulia le vasega e maka le fasifuaitau “faateleina lo matou faatuatua” i a latou tusi paia.

  • E mafai faapefea ona fesoasoani le sailia o le faatuatua sili atu i le au Aposetolo e usitaia ai le poloaiga e faamagalo atu i isi?

Otooto leLuka 17:6i le faamatala atu ona aoao atu ai lea e le Faaola o Ana Aposetolo o le faatuatua e pei o se fua itiiti o le sinapi e mafai ona fua mai ai vavega. Ina ia fesoasoani ia iloa e Aposetolo le ala e faateleina ai lo latou faatuatua, sa tuu atu ai e Iesu se faataoto e faamatala ai le sootaga a se matai ma se auauna.

Tusi le faamatalaga lea e lei maea i luga o le laupapa: O le a faateleina lo tatou faatuatua pe a tatou …

Valaaulia ni tagata e feauauai i le faitauina leotele o le Luke 17:7–10. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo mea na faamoemoeina e le matai mai lana auauna.

  • O le a le mea na faamoemoeina e le matai mai lana auauna?

Faamatala i ona po faatusi paia, e saunia ai ma tuuina atu e se matai mea uma e faaaoga i le olaga i lana auauna a o faataunuuina ma le faamaoni e le auauna ona tiute faamoemoeina. Talu ai lena mea, o lea sa le manaomia ai e le matai ona tuuina atu se faafetai faapitoa i lana auauna pe manatu foi o nofo aitalafu ia te ia i le faia o ona tiute.

  • E faapefea ona faatusa lo tatou Tama Faalelagi i le matai i lenei faataoto? O le a se mea o faamoemoe mai ai o Ia ia i tatou? (Ia faia “na mea uma ua Ia poloaiina ai” i tatou [fuaiupu 10].)

Faaopoopo i le faamatalaga o i luga o le laupapa ia faitau ai: O le a faateleina lo tatou faatuatua pe a tatou faia mea uma e poloai mai ai le Tama Faalelagi.

Ina ia fesoasoani ia iloa e le vasega pe o a isi mea e mafai ona faateleina ai lo latou faatuatua, fesili:

  • E tusa ai ma le fuaiupu efuaiupu 10, o le a se tala a auauna pe a uma ona tausia o poloaiga a o latou matai?

  • O le a le uiga o le avea ma “auauna le aoga”? (O lona uiga e le afaina po o le a le lelei o le tausiga o poloaiga e tagata, ae e nofo aitalafu pea lava i le Atua.)

  • Aisea tatou te aitalafu ai pea i le Tama Faalelagi, tusa lava pe o le a tatou le usiusitai ma ola amiotonu? (Aua e faamanuiaina e le Tama Faalelagi i tatou e le aunoa, e le mafai lava ona tatou toe totogina o Ia [tagai Mosaea 2:20–26].)

Faauma le faamatalaga o i luga o le laupapa ina ia aumai ai le mataupu faavae lea: O le a faateleina lo tatou faatuatua pe a tatou faia mea uma e poloai mai ai le Tama Faalelagi ma pe a tatou manatua tatou te nofo aitalafu pea lava ia te Ia. Atonu e te manao e fautuaina le vasega e tusi le mataupu faavae lea i a latou tusi paia:

  • E faapefea e le taumafai e fai mea uma e poloai mai ai le Tama Faalelagi ona faateleina lo tatou faatuatua?

Valaaulia le vasega e mafaufau i se taimi na latou tausia ai poloaiga pe faatinoina ma le usiusitai o latou tiute ma lagonaina ai se faateleina o le faatuatua ona o lena mea. Valaaulia i latou e faamaumau o latou manatu i a latou api o le vasega po o api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia.

A uma ua lava se taimi, valaaulia le vasega e fefaasoaai mea sa latou tusia. Valaaulia ni nai tagata e faasoa mai o latou manatu i le vasega.

Luka 17:11–19

Ua faamamaina e Iesu ia lepela e toasefulu

Tusi le faamatalaga lenei e lei maea i luga o le laupapa: I ona po faatusi paia, atonu o se luitau tele le mafatia mai le lepela ona  

Fesoasoani i le vasega e toe iloilo mea latou te iloa e uiga i le lepela e ala i le fesili atu i ai e faamalata i le vasega pe faapefea ona latou faamaeaina le faamatalaga. Mo se faataitaiga, atonu e ta’ua e le vasega o le lepela e ono suia ma oti ai; o lepela sa tuuesea mai isi tagata uma ina ia puipuia ai le soifua maloloina o isi; ma sa manaomia ona latou alalaga atu “Le mama!” e ta’u atu ai i tagata uma ua taulalata atu ia i latou (tagai Bible Dictionary, “Leper”).

Valaaulia se tagata e faitau leotele le Luka 17:11–12. Fai i le vasega e vaavaai po o ai na fetaiai ma Iesu a o tu o Ia i se nuu a o malaga agai atu i Ierusalema. Valaaulia le vasega e talatala mai mea latou te maua.

  • Pe ana fai o oe o se tasi o na lepela, mata o a ni ou lagona ina ua e vaai atu ia Iesu?

Fai i se tagata e faitau leotele le Luka 17:13–14. Valaaulia le vasega e mulimuli ai, ma vaavaai po o a mea na fai atu ai lepela i le Faaola ma pe o le a foi Lana tali atu ia i latou.

  • O le a le mea na fesili atu ai lepela ia Iesu?

  • O le a le mea na faatonu e Iesu i latou e fai?

Faamatala o le tulafono a Mose o lo o faatonuina ai e faaali atu e lepela i latou lava i faitaulaga pe a toe malolosi ina ia mafai ai ona toe taliaina e tagata (tagai Levitiko 14).

  • O le a le mea na tupu ina ua o atu ia lepela?

  • O le a le mataupu faavae e mafai ona tatou aoao mai lefuaiupu 14 e faatatau i mea e tatau ona tatou faia ina ia maua ai faamanuiaga a le Alii? (E tatau i le vasega ona faailoa mai se upumoni e pei o lenei: Tatou te maua faamanuiaga a le Alii pe a tatou faia mea Na te faatonuina i tatou e fai.

Fai i le vasega e mafaufau pe faapefea pe afai o i latou o se tasi o lepela sa faamamaina.

  • O le a sou manatu o le a se mea semanu e te faia i le taimi lava e te iloa ai ua faamamaina oe mai le lepela?

Valaaulia ni nai tamaiti aoga e feauaua’i i le faitauina leotele mai o le Luka 17:15–19. Fai i le vasega e mulimuli ai, ma vaavaai pe na ese faapefea ona tali atu le toatasi o lepela nai lo isi.

  • O le a le mea na fai e le lepela Samaria e ta’u mai ai lona loto faafetai i le Faaola?

  • O le a se mea na mafai ona ta’ua e Luka faapea o le lepela lotofaafetai o se Samaria—o se tasi e sili ona vaai maualalo i ai tagata Iuataia? O le a se mea ua faapoopo e lenei faamatalaga i lo tatou malamalama i lenei tala?

  • O le a se upumoni e mafai ona tatou aoao mai le lepela na toe foi e avatu le faafetai i le Alii? (E tatau i le vasega ona faailoa mai se upumoni e pei o lenei: E taua le faailoa atu o le lotofaafetai mo faamanuiaga tatou te maua.

  • Aisea e taua ai le faailoa atu o lo tatou lotofaafetai i le Atua mo faamanuiaga tatou te maua?

  • E faapefea i nisi taimi ona tatou pei o lepela e toaiva?

Valaaulia se tagata e faitau leotele le saunoaga lenei mai ia Peresitene Thomas S. Monson:

Ata
Peresitene Thomas S. Monson

“Ou uso e ma tuafafine, pe o tatou manatua ea e faafetai atu mo faamanuiaga tatou te maua? O le tuuina atu o le faafetai ma le loto faamaoni e le gata ina fesoasoani ia i tatou e faailoa ai o tatou faamanuiaga, ae e tatalaina ai foi faitotoa o le lagi ma fesoasoani tatou te lagonaina ai le alofa o le Atua” (“O Le Meaalofa Paia o le Lotofafetai,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2010, 87).

  • E tusa ai ma lefuaiupu 19, o le a le fetalaiga a le Faaola i le mea na tupu i lenei lepela ona o mea sa ia faia? (Ua ola o ia.)

  • O a ni auala e fesoasoani ai lo tatou tuu atu o le faafetai i le Alii mo o tatou faamanuiaga tatou te ola ai?

Valaaulia le vasega e tusi i a latou api talaaga o le suesueina o tusitusiga paia ni faamanuiaga patino mai le Tama Faalelagi latou te lotofaafetai ai. Valaaulia i latou e tusi pe mafai faapefea ona latou ola i le lotofaafetai mo nei faamanuiaga.

Luka 17:20–37

Ua aoao mai Iesu e faatatau i le malo o le Atua o le a oo mai

Otooto leLuka 17:20–37i le faamatala atu na aoao mai Iesu e uiga i Lona Afio Mai Faalua. (Manatua: O aoaoga foi faapea na taulimaina i anomea o le lesona mo leMataio 24 ma le Iosefa Samita—Mataio.)

Atonu e te manao e faaiu i le faasoa atu o lau molimau i upumoni na faailoa mai i le lesona lenei. Valaaulia le vasega e faaaoga nei upumoni i o latou olaga.

Ata
aikona o mau tauloto
Faamanatuina o Mau Tauloto

E mafai ona faaaoga lenei gaoioiga e fesoasoani ai i le vasega e tauloto se mau tauloto.

Vaevae le vasega i ni vaega taitoafa pe taitoalima. Tuu atu i vaega taitasi se maa taisi tafaiono ma se penitala. (Afai e leai se maa taisi e maua, e mafai ona e tuuina ni tamai fasipepa se ono ua faanumera 1 e oo i le 6 i se teutusi po o se isi koneteina.) O le a manaomia foi e tagata taitasi se fasipepa e leai se mea o tusi ai. Faatonu vaega taitasi e nonofo vavalalata faataamilo i se laulau po o se li’o. Valaaulia i latou e susue a latou tusi paia i se fuaitau o se mau tauloto e te manao latou te taulotoina. Faamalamalama atu o le faamoemoega o le gaoioiga, o le ia avea ma tagata muamua i le vaega e tusia atoa le mau. Peitai, e tatau i tagata ona faaaoga le penitala e tasi na tuu atu i vaega taitasi. E agavaa se tagata e faaaoga le penitala e ala i le faataavale o le maa taisi i le 1 (pe o le filifilia o le fasipepa o loo tusia ai le numera 1). Valaaulia tagata o vaega taitasi e feauauai i le faataavaleina o le maa taisi (pe se’i foi se fasipepa mai le koneteina ma toe tuu i totonu). A faataavale e se tagata ma maua le 1, e ave e lena tagata le penitala ma amata ona tusia ia upu o le fuaiupu i lana pepa, ma ta’u leotele upu taitasi. O le taimi lea, e feauauai ai isi o le vaega e faataavale le maa taisi. A maua loa e se isi tagata o le vaega se 1, ona aumai lea e le tagata lena le penitala mai le tagata tusitusi muamua ma amata ona tusi le mau a’o ta’u ia upu. O le tagata muamua lea na tusitusi, e toe auai ma le isi vaega e faataavale le maa taisi. A agavaa ia tagata mo le penitala ma ua uma ona tusia se vaega o le fuaiupu, e tatau ona latou faitauina leotele lena vaega a o lei tusia nisi mea o le fuaiupu. (O lea faiga e toe fai faafia ai ma fesoasoani ai i tagata e tauloto le fuaiupu.) E faaiu le gaoioiga pe a tusia e se tasi mai vaega taitasi le mau tauloto i lona atoaga.

Fai atu i le vasega e toe faitau faatasi le mau pe a uma le gaoioiga.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

Luka 17:15–16. “O le tasi o i latou … ua faapau fao … ua faafetai mai ia te ia”

Na saunoa Peresitene Gordon B. Hinckley i le taua o le lotofaafetai:

“O le mausa o le fai atu faafetai o le faailoga o se alii po o se tamaitai aoaoina. …

“… Ia taialaina ma faamanuiaina e se agaga o le faafetai ou aso ma ou po. Galue i ai. O le a outou iloa ai e fua mai ai taunuuga ofoofogia” (“O Fautuaga ma Tatalo a se Perofeta mo le Autalavou,” Ensign, Jan. 2001, 4, po o le Liahona, Ape. 2001, 32).

Na aoao mai e Peresitene Tavita O. MaKei le ala e tatau ai ona tatou faailoa atu le lotofaafetai:

“O le lotofaafetai e loloto atu nai le faafetai. O le faafetai o le amataga o le lotofaafetai. O le lotofaafetai o le atoaga lea o le faafetai. O le faafetai atu atonu e aofia ai na o ni upu. O le lotofaafetai e faaalia i mea e fai” (“The Meaning of Thanksgiving,” Improvement Era, Nov. 1964, 914).

Faaliliuga Iosefa Samita, Luka 17:21. “Ua uma ona oo mai le malo o le Atua ia te outou”

Na aoao mai e le Perofeta o Iosefa Samita le mea lenei e uiga i le “malo o le Atua”

“Ua fai mai nisi e lei faatulagaina le malo o le Atua i le lalolagi seia vagana le aso o le Penetekoso, ma e lei folafola atu e Ioane [le Papatiso] le papatisoga o le salamo mo le faamagaloga o agasala; ae ou te fai atu, i le suafa o le Alii, o le malo o le Atua na faatulagaina i luga o le laueleele mai aso o Atamu e oo mai i le taimi nei. Soo se taimi na i ai se alii amiotonu i luga o le fogaeleele na faaali i ai e le Atua Lana afioga ma tuu atu i ai le mana ma le pule e galue ai i Lona suafa, “… o le malo lena o le Atua”(Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Samita [2007], 82).

Lolomi