Potutusi
Lesona 149: 2 Ioane–3 Ioane


Lesona 149

2 Ioane3 Ioane

Folasaga

Ua lapataiina e Ioane le Au Paia e uiga i tagata o e taufaasese ma talai atu e faapea sa le’i afio mai Iesu Keriso i le tino. Na ia viia foi Kaio ona o lona faamaoni.

Manatua: O le lesona lenei o loo aofia ai se fautuaga mo le aoaoina atu mo le 3 Ioane, lea e aafia ai le maua e tamaiti aoga o ni tusi mai matua po o taitai o le Ekalesia. Afai e te filifili e faaaoga lenei fautuaga mo le aoaoina atu, o le a manaomia ona e saunia mo ni nai aso a o le’i oo i le aso o le lesona. Valaaulia matua po o, pe afai e manaomia, o ni taitai o le Ekalesia i le lotoifale o tamaiti aoga taitasi e tusia se tusi puupuu i le tamaitiiti aoga, e faailoa atu ai lo latou lagonaina o le olioli ona o lo latou vaaia o taumafaiga a tagata aoga e ola i le talalelei. Ia mautinoa ia i ai se tusi mo tamaiti aoga taitoatasi mai ona matua po o se taitai o le Ekalesia, i le aso e te aoaoina atu ai le lesona lenei.

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

2 Ioane

Ua lapataia e Ioane ia tagata o e aoao atu aoaoga faavae pepelo

Ta’u mai se igoa o se tagata taalo lauiloa e iloa e le toatele o tamaiti aoga.

  • O le a se mea e mafai ona fai e lenei tagata taalo ia tumau ai le maualuga o lona ola maloloina ia lelei ai lana taalo?

  • O le a se mea e tupu pe afai o lenei tagata taalo, pe a uma ona galue malosi ia malosi lelei, ua le toe alu i le faletaalo ma amata ona ai i meaai le lelei, matele i le matamata televise, taalo i taaloga vitio, ma faaaoga vailaau e faaleagaina ai le tino?

Valaaulia tamaiti aoga e mafaufau i le ala e mafai ona faatusaina ai galuega e ao ona faia e tagata taaalo faamanuiaina ina ia faatumau ai le maualuga o lo latou tulaga faaletino, ma le galuega e ao ona faia e tagata o le Ekalesia e faatumau ai faamanuaiga ua latou mauaina e ala i le talalelei. Valaaulia i latou e vaavaai mo se mataupu faavae a o latou suesue i le 2 Ioane, e mafai ona fesoasoani latou te faatumauina ai faamanuiaga ua latou mauaina o ni tagata o le Ekalesia.

Aotele le 2 Ioane 1:1–4 i le faamalamalama atu, na amata e le Aposetolo o Ioane lana tusi i le ta’ua “o le tamaitai ua filifilia ma ana fanau ,” lea atonu o se saunoaga tuusao atu i se tamaitai o le Ekalesia ma lana fanau, po o se gagana faafaatusa e faamatala ai le aulotu o le Ekalesia.

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le 2 Ioane 1:5–6. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo le poloaiga na faamanatu atu e Ioane i le Au Paia.

  • O le a le poloaiga na faamanatu atu e Ioane i le Au Paia?

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le 2 Ioane 1:7. Fai atu i le vasega e vaavaai pe aisea na fautuaina ai e Ioane tagata o le Ekalesia ia “savavali ai” (2 Ioane 1:6), po o le usitai, i poloaiga.

  • Aisea na fautuaina ai e Ioane tagata o le Ekalesia ia usitai i poloaiga?

  • O a mea na aoao atu e “e faasese” (fuaiupu 7)?

Faamalamalama atu, ina ua tusia e Ioane le tusi lenei, sa faapea ona lauiloa lava se filosofia e ta’ua o le Docetism [Tositasema]. Na talitonu le au Tositasema o le Atua e matuai faaeaina sa faapea ona maualuga atu o Ia i puapuaga, maliu, ma soo se isi lava aafiaga i le tino. O le mea lea, na latou talitonu ai, o le avea ai o Iesu Keriso ma Alo o le Atua na lei afio moni mai ai o Ia i le tino faaletino ae na’o Lona agaga lea na foliga mai na faia ai pe aafia ai i mea e faia e se tagata e i ai se tino faaletino.

  • O a nisi o faataitaiga o aoaoga pepelo i o latou vaitaimi ia e feteenai ma upumoni o le talalelei?

  • Aisea ua avea ai nei aoaoga ma mea matautia faaleagaga?

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le 2 Ioane 1:8. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo le mea na fautuaina e Ioane tagata o le Ekalesia e fai i le mafaufau ai i nei aoaoga pepelo. Faamalamalama atu, o le “ia outou vaai ia te outou lava” o lona uiga ia nofouta po o le faaeteete ia aua nei faaaogaina aoaoga pepelo ae o le faia e mafai ona faauiga i le faataunuuina po o le maua mai (tagai 2 Ioane 1:8, vaefaamatalaga a).

  • O le a le mataupu faavae e mafai ona tatou aoao mai i aoaoga a Ioane i fuaiupu 6–8 e uiga i le ala e mafai ona faaauau ai ona tatou olioli i faamanuiaga o le talalelei ua tatou maua? (O le faaaoga ai o a latou lava faaupuga, e tatau ona faailoa mai e tamaiti aoga se mataupu faavae e tusa ma lenei: A o tatou tausia poloaiga ma mataala, e mafai ona faaauau pea ona tatou olioli i faamanuiaga o le talalelei ua tatou maua. Tusi le mataupu faavae lenei i luga o le laupapa.)

Valaaulia tamaiti aoga e tusi i a latou api o le vasega po o api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia, se lisi o faamanuiaga o le talalelei ua latou maua pe faamoemoe ia maua. Fai atu i ai e faasoa mai i le vasega mea ua latou tusiaina. Tusi a latou tali i luga o le laupapa.

  • E mafai faapefea e le faaaogaina o aoaoga pepelo ona taofia i tatou mai le mauaina ma le faaauau ona olioli i nei faamanuiaga o le talalelei?

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le 2 Ioane 1:9. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo le mea na aoao mai Ioane o le a tupu ia i latou o e mulimuli i le aoaoga faavae a Keriso, pe latalata pea ma tumau i le talalelei.

  • O le a le mea o loo i ai ia i latou o e mulimuli i le aoaoga faavae a Keriso? (A uma ona tali mai tagata aoga, tusi le mataupu faavae lenei i le laupapa: Afai tatou te mulimuli i le aoaoga faavae a Keriso, o le a mafuta mai le Tama ma le Alo ia i tatou.)

Ia faailoa atu, o se tasi o auala e mafuta mai ai le Tama ma le Alo ia i tatou, e ala i lea i le mafutaga a le Agaga Paia.

Fai atu i tamaiti aoga e mafaufau loloto i a latou taumafaiga e tausi poloaiga, ia mataala, ma ia mulimuli i le talalelei. Valaaulia i latou e tusi i lalo pe aisea latou te mananao ai e faasaosao faamanuiaga ua latou mauaina e ala i le talalelei, ma se mea se tasi o le a latou faia i le aso ia faateleina ai le faamaoni ma faia pea le tausia o poloaiga.

Aotele le 2 Ioane 1:10–13 i le faamalamalama atu, na uunaia e Ioane le Au Paia ia aloese ma tagata o e faasalalau solo aoaoga faavae pepelo. Sa ia faailoa atu foi lona manao ia asiasi atu o ia lava i le Au Paia sa ia tusi atu i ai.

3 Ioane

Ua viia e Ioane ia Kaio ona o lona faamaoni

Aumai i le vasega se tama’imaa ma se pesini tele e tumu i vai. Fai atu i se tamaitiiti aoga e faapau le tama’imaa i totonu o le vai e aunoa ma le faia o ni galugalu.

  • Aisea e le mafai ai e le vai ona tumau e le suia e le tama’imaa?

  • O ai le isi tagata e ese mai ia te oe e mafai ona aafia i se tulaga lelei e ala i lau filifiliga e ola i le talalelei?

Faamalamalama atu, e pei ona tusia i le 3 Ioane, na talanoa atu Ioane i se tagata faamaoni o le Ekalesia na igoa ia Kaio.

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le 3 Ioane 1:1–4. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai pe na faapefea ona aafia Ioane i le faamaoni o Kaio e ola i le talalelei. Faamalamalama atu, o le fanau i le fuaiupu 4 e mafai ona faatatau i tagata o le Ekalesia o e na fesoasoani i ai Ioane e faaliliu mai i le talalelei.

  • Na faapefea ona aafia Ioane i le faamaoni o Kaio e ola i le talalelei?

  • E faapefea ona e aoteleina se upumoni mai nei fuaiupu e uiga i le auala e mafai ai e le ola i le talalelei ona aafia ai i tatou lava ma isi? (Atonu e faailoa mai e tamaiti aoga ni upumoni eseese, ae ia manatua latou te faailoa mai se upumoni e talitutusa ma lenei: O le ola ai i le talalelei e aumaia ai le olioli e le gata ia i tatou lava ae i isi foi.)

  • O le a se taimi na e mauaina ai le olioli ona sa ola faamaoni se isi tagata i le talalelei?

Ina ia faamalamalama atili lenei upumoni, afai e te filifili e tuu atu i matua po o taitai o le Ekalesia e tusia ni tusi i tamaiti aoga, ia tufa atu loa na tusi i le taimi lenei. Ia mautinoa e tofu tamaiti aoga ma se tusi mai ona matua po o se taitai o le Ekalesia, ona tuu atu lea o se taimi i tamaiti aoga e faitau ai ia tusi.

Aotele le 3 Ioane 1:5–14 i le faamalamalama atu, na viia e Ioane ia Kaio ona o lona naunau e talia taitai femalagaa’i o le Ekalesia po o faifeautalai, ma na ia faitioina se taitai i le lotoifale na igoa ia Tioterifi, o le sa le’i taliaina Ioane ma ana soa.

Toe faamanatu upumoni na faailoa mai i le lesona lenei. Molimau atu e uiga i nei upumoni, ma valaaulia tamaiti aoga e faaaoga i o latou olaga.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

2 Ioane 1:1–5. “Le tamaitai ua filifilia”

“Na faamatala e Ioane o ia lava o ‘le toeaina’; o ‘le tamaitai ua filifilia’ na ia tusi atu i ai (tagai 2 Ioane 1:1) a le o se faatatauga faafaatusa i se paranesi o le Ekalesia, po o se faatatauga moni i se tamaitai o le ekalesia, atonu foi o lona lava faletua. I la tatou tisipenisione, o Ema Samita, le faletua o le Perofeta o Iosefa Samita, na ta’ua o ‘se tamaitai filifilia’ (MF&F 25:3). Na olioli Ioane ina ua ia tau atu i le fanau a le tamaitai filifilia o loo savavali i le upumoni ma mulimuli i le talalelei a Iesu Keriso” (Tusi Lesona a le Tagata Aoga Feagaiga Fou [Church Educational System manual, 2014], 519).

3 Ioane 1:9–10. “O Tioterifi, o le fia sili ia te i latou, e le talia i matou e ia”

Na faamalamalama mai e Elder Bruce R. McConkie o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, o ai Tioterifi ma le mea na ia faia:

“O Tioterifi lenei, o se taitai o le ekalesia i le lotoifale e tautaua ma lauiloa: (1) O le na musu e faataga le aoaoga faavae ma aoaoga a se tasi o le Au Peresitene Sili o le Ekalesia ina ia faitau atu i lana aulotu; (2) O le e tala’i faasagatau atu i taitai faaaposetolo o le Ekalesia; (3) O le e musu e talia sui o le ekalesia na auina atu ia te ia; (4) O le e musu e tuu atu isi tagata o le aulotu e tausia pe faalogo atu i le au pulega o le ekalesia; ma le (5) O le ua tuliesea i fafo (o le mea moni o le tape o igoa mai le ekalesia) tagata agavaa o le Ekalesia” (Doctrinal New Testament Commentary, 3 vols. [1965–73], 3:413–14).

Lolomi