Potutusi
Lesona 120: Efeso 1


Lesona 120

Efeso 1

Folasaga

Na tusi e Paulo se tusi i le Au Paia i Efeso e tusa ai ma lo latou muai faauuina ia talia le talalelei. Na ia tusi atu e uiga i le tisipenisione faaiu, po o le tisipenisione o tatou ola ai nei. Na aoao mai e Paulo e mafai ona tatou iloa le Tama Faalelagi a Iesu Keriso e ala i faaaliga.

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Efeso 1:1–8

Ua aoao atu e Paulo le Au Paia sa muai faauuina i latou e talia le talalelei

Valaaulia le vasega e mafaufau i se taimi na latou ioe ai e talia se tiutetauave taua ma sa folafola atu o le a tauia i latou ona o le faataunuuina o lenei galuega.

  • Ina ua oo ina faigata tele le galuega, na faapefea ona lagolagoina oe e le iloa ai sa e ioe i lenei tofiga ma ua faatuatuaina oe e se tasi e te faataunuuina?

  • Na faamanuiaina faapefea oe pe tauia mo le faataunuuina o lou tiutetauave?

Faamatala o lana tusi o loo tusia i le Efeso 1–6 o loo talanoaina ai e le Aposetolo o Paulo le Au Paia sa i Efeso ma nuu taulalata ane. O lona faamoemoega o le faamalolosia o i latou ua auai i le Ekalesia, ma fesoasoani ai i tagata faatoa liliu mai ia tuputupu ae i le malamalama faaleagaga ma tumau faamaoni i a latou feagaiga.

Valaaulia ni tamaiti aoga e feauauai i le faitauina leotele o le Efeso 1:3–8. Fai i le vasega e mulimuli ai ma vaavaai mo upumoni na aoao atu e Paulo i le Au Paia e fesoasoani ai ia latou tumau faamaoni i a latou feagaiga

  • O a upumoni na aoao atu e Paulo i le au paia e fesoasoani ia i latou ia tumau faamaoni? (A o tali mai tamaiti, atonu e te manao e valaaulia i latou e faamatala mai pe faapefea i le malamalama i upumoni latou te taua ona fesoasoani i le Au Paia e tumau faamaoni ai?

  • O le a sou manatu o le a le uiga i le fuaiupu 4 faapea na filifilia e le Atua nisi “ao lei faavae le lalolagi”?

Faamatala o le fasifuaitau lea, i le fesootai ai ma le upu o le tofia anamua ma le fasifuaitau “o le tamafai mana ona o Iesu Keriso” i le fuaiupu 5 e faasino ia i latou o e sa filifilia ma muai faauuina i le muai olaga e talia le talalelei. Tusi le upumoni lenei i le laupapa: Na muai faauuina le fanau a le Atua ia maua faamanuiaga o le talalelei. O le mauaina o na faamanuiaga e faalagolago i lo tatou faamaoni i lenei olaga.

Ina ia fesoasoani i tagata aoga ia malamalama i lenei upumoni, valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le saunoaga lenei:

“I le muai olaga o agaga, sa tofia ai e le Atua ni agaga e faataunuuina ni misiona patino i le taimi e soifua ai i le olaga nei. O lenei mea ua taua o le muai faauuina.

“O le muai faauuina e le faapea ua mautinoa ai o ia tagata o le a maua ni valaauga po o ni tiutetauave faapitoa. O nei avanoa e oo mai i lenei olaga o se taunuuga o le faaaogaina ma le amiotonu o le saolotoga, e pei lava o le oo mai o le muai faauuina o se taunuuga o le amiotonu i le muai olaga. …

“O le mataupu faavae o le muai faauuina e faatatau i tagata uma o le Ekalesia, e le na o le Faaola, ma Ana perofeta. Ao lei foafoaina le lalolagi, sa tuuina atu ni tiutetauave faapitoa i ni tamaitai faamaoni ma sa muai faauuina foi ni alii i ni tiute faapitoa o le Perisitua. E ui lava e te le o manatuaina lena taimi, ae e mautinoa lava na e malie atoatoa e faataunuuina feau faapitoa i le galuega a lou Tama. A e faailoa atu lou lava agavaa, o le a tuuina atu ia te oe avanoa e faataunuuina ai tofiga na e mauaina i lea taimi”(Faamaoni i le Faatuatua: O se Tusitaiala o le Talalelei[2004], 69–70).

  • E mafai faapefea e le malamalama na muai faauuina i tatou ia maua le talalelei ma ona mau faamanuiaga ona fesoasoani tatou te tumau faamaoni ai ia tatou feagaiga?

Efeso 1:9–12

Ua talanoa Paulo e uiga i le tisipenisione i le atoaga o taimi

Ata
ata, vaitafe o agai atu i le vaituloto

Tusi se ata faigofie o vaitafe eseese o lepa atu i se tino tele o vai. Fai i le vasega e manatu faapea o vaitafe taitasi e faatusa i se tisipenisione o le talalelei.

  • O le a se tisipenisione o le talalelei?

Atonu e te manao e toe iloilo le uiga o le tisipenisione o le talalelei e ala i le valaaulia o se tagata e faitau leotele le faamatalaga lea mai le Lomifefiloi o le Tusi Paia:

“O se tisipenisione o le talalelei o se periota sa [filifilia] ai e le Alii e le itiiti ifo i le toatasi se auauna faatagaina i le lalolagi e taulimaina le perisitua paia ma ki, ma ua i ai le tiute paia e faasalalau atu le talalelei i e e nonofo i le lalolagi. Pe a tupu lenei mea, e fou le toe aumaiga o le talalelei, ina ia le faalagolago ai tagata o lena tisipenisione i tisipenisione ua mavae, e uiga i le malamalama i le ata o le faaolataga. E tele tisipenisione o le talalelei talu mai le amataga, Na fautua mai e le Tusi Paia ia le itiiti ifo ma le tasi se tisipenisione e faailoa ai Atamu, o le isi o Enoka, o le isi o Noa, ma faaauau ai lava ia Aperaamo, Mose, ma Iesu ma Ana Aposetolo i le ogatotonu o taimi” (Bible Dictionary, “Dispensations”; tagai foi i le Bible Chronology).

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Efeso 1:9–10. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai poo le a le tisipenisione na faasino i ai Paulo. . Faamatala o le fasifuaitau “mealilo sa i lona finagalo” i le fuaiupu 9e faasino i fuafuaga ma faamoemoega a le Atua.

  • O le a le tisipenisione na faasino i ai Paulo i le Efeso 1:10

Tau i ai o le tisipenisione o le atoaga o taimi o le tisipenisione lea ua tatou ola ai nei.

  • E mafai faapefea e le tisipenisione o le atoaga o taimi ona faatusa i se tino o le vai o loo tafe atu i ai ia vaitafe?

  • O le a le mea na valoia e Paulo o le a tupu i le taimi o le tisipenisione o le atoaga o taimi? (Faamatala ina ua tusia e Paulo faapea “o mea uma ia Keriso,” [fuaiupu 10], sa faasino o ia i le toefuataiga ma le aumaia faatasi o ki uma, mana, ma folafolaga a le Atua sa faaalia i Ana fanau talu ona amata le lalolagi, faapea foi isi malamalama sa lei faaalia muamua [tagai MF&F 128:18]. Tusi le aoaoga faavae lenei i luga o le laupapa: I le tisipenisione o le atoaga o taimi, o le a toefuatai ai mea uma mai tisipenisione ua mavae.

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le faamatalaga lenei a Elder B. H. Roberts o le Fitugafulu:

Ata
Elder B. H. Roberts

“O le tisipenisione lenei o le atoaga o taimi, ma ua tatou vaai i le tafe atu i ai, e pei o vaitafe tetele o faanatinati atu i le vasa, o tisipenisione uma ua mavae, ua faafesootaia i tatou i ai; ma ua tatou vaaia ai e tasi lava le faamoemoega tele o le Atua mai lava i le amataga, ma o le faaolataga lea o Lana fanau. Ma o lea la ua oo mai le aso faaiu, le tisipenisione faaiu, ua tatau ai ona lilofia le laueleele i le upumoni ma le malamalama ma le amiotonu” (i le Conference Report, Oct. 1904, 73).

Valaaulia tagata e o mai i le laupapa ma faaigoa o vaitafe i upumoni, tusitusiga paia, feagaiga, ma mana mai tisipenisione ua mavae ua toefuatai pe ua toe aumaia i le tisipenisione o le atoaga o taimi. (O igoa e mafai ona aofia ai le mana faamau, sauniga faaola, o le Tusi a Mamona, ma isi mea faapena; e mafai e tagata aoga ona tusi nisi vaitafe faaopoopo pe a manaomia.)

  • E faapefea e le ola i le tisipenisione o le atoaga o taimi ona avea ma faamanuiaga ia te oe?

  • E tusa ai ma le saunoaga a Elder Robert, o le a le mea e tatau ona tupu i lenei tisipenisione? (Upumoni, malamalama, ma le amiotonu e tatau ona lilofia ai le lalolagi.)

  • O a punaoa i lo tatou tisipenisione ua mafai ai e i tatou ona faalilofia le laueleele i le upumoni ma le malamalama o le talalelei?

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau le faamatalaga lenei a Elder David A. Bednar o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

Ata
Elder David A. Bednar

“O mea ua ausia o le taimi nei i lenei tisipenisione i le fesootai atu o savali o le talalelei e ala i faasalalauga faaleagafesootai o se amataga lelei—ae ua na o se faatulutulu laitiiti. Ou te tuuina nei atu ia te outou le valaaulia e fesoasoani ina ia suia le faatulutulu i se lolovai. … Ou te apoapoai atu ia te outou ina ia faalilofia le lalolagi i savali e faatumulia i le amiotonu ma le upumoni—o savali e moni aiai, faagaeetia, ma logoleleia—ma laugatasia ai le lalolagi i se lolo” (“To Sweep the Earth as with a Flood” [Brigham Young University Campus Education Week devotional, Aug. 19, 2014], LDS.org).

Valaaulia le vasega e faasoa mai mea o latou faia e fesoasoani ai ia faalilofia le lalolagi i savali e faatumulia i le amiotonu ma le upumoni.

Aotele le Efeso 1:11–12 i le faamatala atu faapea na aoao atu e Paulo e faapea na maua e le Au Paia e ala ia Iesu Keriso se “tofi” (fuaiupu 11) i le malo o le Atua.

Efeso 1:13–23

Ua aoao mai Paulo e uiga i le Agaga Paia o Folafolaga

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Efeso 1:13–14. Fai i le vasega e mulimuli ai, ma vaavaai mo se faamanuiaga na maua e le Au Paia ona o lo latou faamaoni ma lo latou faatuatuaga ma le talitonuga ia Iesu Keriso.

  • E tusa ai ma le fuaiupu 13, o a faamanuiaga na maua e le Au Paia? (Sa “faamaufaailogaina [i latou] e le Agaga o folafolaga.”)

Faamatala atu o le “faamaufaailogaina [e le] Agaga Paia o le folafolaga” o lona uiga o le Agaga Paia e “molimau atu i le Tamā sauniga e faaolaina ai ua sao ona faia ma feagaiga e o faatasi ma ia sauniga ua tausia.” (Taiala i Tusitusiga Paia, “Agaga Paia o le Folafolaga,”scriptures.lds.org).g O le Agaga o le “o le faamaoni o ia o lo tatou tofi” (fuaiupu 14). O lona uiga o le mafuta ai o le Agaga Paia i o tatou olaga o se faailoga, faamanatu, ma le faailoaga mai le Atua afai tatou te tumau faamaoni o le a tatou maua le ola e faavavau.

Aotele Efeso 1:15–16e ala i le faamatala atu faapea na tau atu e Paulo i le Au Paia e tumau pea lona avatu o le faafetai i le Atua mo lo latou faamaoni.

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Efeso 1:17–18. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo mea na ole atu Paulo i le Atua e tuu atu i le Au Paia.

  • O le a le mea na ole atu Paulo i le Atua e tuu atu i le Au Paia?

  • O a mea o aoao mai e nei fuaiupu ia i tatou i le ala e mafai ai ona tatou iloa le Tama Faalelagi? (I le faaaogaina o a latou lava upu, ua tatau i le vasega ona faailoa mai le upumoni lenei: E mafai ona tatou iloa le Tama Faalelagi e ala i le agaga o faaaliga.

Ina ia fesoasoani i tamtiti aoga ia malamalama i le agaga o faaaliga, valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le saunoaga lenei a Elder David A. Bednar. Valaaulia tamaiti e faalogologo pe o le a le agaga o faaaliga.

Ata
Elder David A. Bednar

“O faaaliga o se fesootaiga mai le Atua i Ana fanau i le lalolagi, ma o se tasi o faamanuiaga sili e vaavaalua ma le meaalofa ma le mafutaga faifai pea ma le Agaga Paia. Sa aoao mai e le Perofeta o Iosefa Samita, “O le Agaga Paia o se fai faaaliga,” ma “e leai se tagata e mafai ona maua le Agaga Paia e aunoa ma le maua o faaaliga” (Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Samita 2007, 140). Iosefa Samita [2007], 132).

“O le agaga o faaaliga o loo avanoa mo tagata ua o e maua e ala i le pule tatau o le perisitua ia sauniga faaola o le papatisoga e ala i le faatofuina mo le faamagaloina o agasala ma le faaee atu o lima mo le meaalofa o le Agaga Paia—ma faatino i le faatuatua e faataunuu ai le poloaiga e ‘talia le Agaga Paia’” (“O Le Agaga o Faaaliga,” Ensign po o le Liahona, Me 2011, 87).

  • O le a le agaga o faaaliga?

  • E mafai faapefea e faaaliga e ala mai i le Agaga Paia ona fesoasoani tatou te iloa atili ai le Tama Faalelagi?

Atonu e te manao e valaaulia le vasega e faasoa mai pe na fesoasoani faapefea faaaliga e ala mai i le Agaga Paia latou te iloa atili ai le Tama Faalelagi. Mafaufau e faasoa atu sa oe lava aafiaga. Fautua atu i le vasega ia agavaa mo le mafutaga a le Agaga Paia ina ia mafai ai ona faaauau pea ona iloa atili le Tama Faalelagi.

Aotele le Efeso 1:19–23i le faamatala atu sa faaauau pea ona aoao atu Paulo e uiga i le tofi folafolaina o le Au Paia ma le tulaga o Iesu Keriso o le ao o Lana Ekalesia.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

Efeso 2:19.. O Le “Agaga paia o le folafolaga”

O le Agaga Paia o Folafolaga o se tasi suafa lea o le Agaga Paia. O loo faaaoga e faasino ai i le mana faamau ma faamaonia o le Agaga Paia (tagai MF&F 76:53; 132:7).

“O le Agaga Paia o Folafolaga … e faamautuina a o talia e le Atua o galuega, sauniga, ma feagaiga amiotonu e faia e tagata. O le Agaga Paia o Folafolaga e molimau i le Tama o sauniga faaola ua faatinoina lelei ma o feagaiga e o faatasi ai ua tausia.

“O i latou o e faamaufaailogaina e le Agaga Paia o Folafolaga e maua ai mea uma a le Tama [tagai Efe. 1:13–14; MF&F 76:51–60]. O feagaiga ma sauniga uma e tatau ona faamaufaailoga e le Agaga Paia o le Folafolaga ia i ai le malosiaga pe a mavae lenei olaga [tagai MF&F 132:7, 18–19, 26]” (Guide to the Scriptures, “Holy Spirit of Promise,” scriptures.lds.org).

Ina ua tusia e Paulo faapea ua “faamaufaailogaina le Au Paia i lena Agaga paia o le folafolaga” (Efeso1:13), sa faasino o ia i le folafolaga o le ola e faavavau e tuuina atu i le Au Paia faamaoni i le olaga nei. A faamaufaailogaina tagata e le Agaga Paia o Folafolaga, e faamaonia e le Agaga Paia i latou o ni e mautofi selesitila tusa lava pe o i latou o tagata o soifua i le tino. O lenei aoaoga faavae i nisi taimi e faasino i le faamautuina o se valaauga ma le filifiliga o se tasi (tagai 2 Peteru 1:4–19; MF&F 131:5–6; MF&F 132:6–7; Bruce R. McConkie, Doctrinal New Testament Commentary, 3 vols. [1965–73], 2:493–95; History of the Church, 3:379–80).

I se faasinoga i le Agaga Paia o Folafolaga, na saunoa ai Peresitene Iosefa Filitia Samita:

O Le Agaga Paia o Folafolaga o le Agaga Paia o le e tuuina le faailoga o le faamaoniga i luga o sauniga uma: papatisoga, faamauga, faauuga, faaipoipoga. O le folafolaga e faapea, o le a maua faamanuiaga e ala i le faamaoni.

“Afai e soli e se tagata se feagaiga, pe o le papatisoga, faauuga, faaipoipoga po o se isi lava mea, e aveese mai e le Agaga le faailoga o le faamaoniga, ma o le a le maua ia faamanuiaga.

“O sauniga uma ua faamauina i se folafolaga o se taui e faavae i le faamaoni. E aveese e le Agaga Paia le faailoga o le faamaoniga pe a solia ia tulafono [tagai i le MF&F 76:52–53; 132:7]” (Doctrines of Salvation, comp. Bruce R. McConkie, 3 vols. [1954–56], 1:45).

Efeso 1:13–14. “O le faamaoni o ia o lo tatou tofi”

O le fasifuaitau “o le faamaoni o ia o lo tatou tofi” i le Efeso 1:14e tau mai ai a faamaufaailogaina le Au Paia faamaoni e le Agaga Paia o Folafolaga, o le a latou maua se faamautinoaga patino o le a fai mo latou tofi le malo selesitila. O le upu faamaoni i i o lona uiga “o se faailoga o mea o le a oo mai” (Merriam-Webster’s Collegiate Dictionary, 11th ed. [2003], “earnest”). “O le meaalofa o le Agaga Paia o se tasi o meaalofa e sili ona taua a le Tama Faalelagi. … O le meaalofa lenei o se muai tofo i le olioli e faavavau ma se folafolaga o le ola e faavavau” Talai Lau Talalelei: O Se Taiala mo le Galuega Faafaifeautalai[2004], 65).

Lolomi