Potutusi
Lesona 66: Ioane 7


Lesona 66

Ioane 7

Folasaga

Sa auai Iesu i le Tausamiga o Fale Apitaga i Ierusalema. Sa afio atu o Ia i le malumalu ma aoao atu tagata iina i le ala e mafai ona latou maua ai se molimau o Ana aoaoga e mai le Atua le Tama. Talu ai sa fefinauai tagata pe o ai Iesu, o lea sa Ia faaaoga ai faatusa o le vai ma le malamalama e molimauina ai Lona paia. Sa ia aoao atu foi i latou e uiga i le Agaga Paia.

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Ioane 7:1–13

Ua auai Iesu i le Tausamiga o Fale Apitaga

Tusi le fesili lenei i luga o le laupapa: Na i ai ni uso ma ni tuafafine a Iesu?

Valaaulia tamaiti aoga e tali mai i le fesili. Afai e tatau ai, fesoasoani ia malamalama tamaiti aoga sa i ai le fanau a Iosefa ma Maria o e na fananau mai i tua mai o Iesu atonu na tausia i le aiga lava e tasi faatasi ai ma Ia. Peitai, ona o Iesu Keriso o le atalii totino o Maria ma le Atua le Tama, ae le o Iosefa, o i latou la na o uso ma tuafafine e tina faatasi ma Iesu (tagai Mataio 13:55–56).

  • O le a sou manatu mata na faape’i le ola ae faatasi i le aiga e tasi ma Iesu?

  • Pe e te manatu mata na faigofie atu ona talitonu ia te Ia pe afai na oulua ola ae faatasi ma Ia? Aisea pe aisea foi e leai ai?

Ta’u i ai i le Ioane 7 tatou te aoao ai i le ala na vaavaai atu ai nisi o ”uso” o Iesu (Ioane 7:3, 5) ia te Ia. O le upu uso atonu e faasino i uso ia e tina faatasi ma Iesu, e ui atonu foi e aofia ai isi tagata vavalalata o aiga.

Valaaulia ni nai tamaiti aoga e faitau leotele ma feauauai le Ioane 7:1–5.

  • O le a se mea tatou te aoao mai i le fuaiupu e 5 e uiga i uso o Iesu Keriso?

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le saunoaga lenei a Elder Bruce R. McConkie o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

Ata
Elder Bruce R. McConkie

”O se molimau i le paia o Keriso ma le mana faaola o lana talalelei e le otometi ona faaee atu ona o sootaga faaleaiga.

” … E ui ina sa tausi mai i le aiga e tasi ma i ai i lalo o le faatosinaga agalelei a Iosefa ma Maria, e ui sa latou iloa aoaoga, galuega, ma vavega a Iesu lava ia, ae sa lei taliaina i lea taimi e nei aiga vavalalata o ia faapea o le Mesia. Peitai, o i latou uma lava, na manino na liua mulimuli ane (Galuega 1:14)” (Doctrinal New Testament Commentary, 3 vols. [1965–73], 1:437).

  • E mafai faapefea e nisi o tagata o le aiga o Iesu lava ia ona le talitonu ia te Ia, e ui ina sa latou vaai i Ana aoaoga ma vavega?

Ta’u i ai o le Ioane 7 o loo tusia ai mea na tutupu i le Tausamiga o Fale Apitaga lea na faia i Ierusalema (tagai Ioane 7:2). I le valu aso o le tausamiga, e faapea o le ”mea aupito silisili ma aupito fiafia o mea uma” (Bible Dictionary, “Feasts”), e toatele tagata Iutaia e malaga i Ierusalema e faamanatu ai faamanuiaga a le Atua i le fanauga a Isaraelu ina o latou faimalaga i le vao, e nonofo i ni malutaga fesiitai, po o fale apitaga, e mulimuli i le laveaiina o i latou mai le nofo pologa i Aikupito (tagai Levitiko 23:39–43). Na faamanatuina ai foi e Iutaia ma avatu le faafetai mo le seleselega faaletausaga o fua o galuega ma saito (tagai Esoto 23:16).

  • E tusa ai ma fuaiupu e 3-4, o le a le mea na mananao uso o Iesu ia te Ia e fai?

Otooto le Ioane 7:6–10 i le faamatala atu faapea, na tonu ia Iesu e faatuatuai lona alu i le tausamiga, ae sa Ia fautuaina Ona uso e o. Ina ua amata le tausamaaga, sa alu atu Iesu faalilolilo---ma le silafia e i ai ni taitai Iutaia i Ierusalema sa mananao e fasiotia o ia ae e lei oo mai Lona taimi e maliu ai.

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Ioane 7:11–13.

  • O a tala a tagata eseese i Ierusalema e uiga ia Iesu?

Ta’u i ai e pei lava foi o ona po o Iesu, e i ai foi manatu eseese e uiga ia Iesu Keriso i o tatou taimi. O nisi tagata ua iloa ma molimau atu o Ia o le Alo o le Atua ma le Faaola o tagata uma. Ua talitonu isi ia te Ia ma faamoemoe e moni le talalelei. Peitai, e i ai foi tagata e masalosalo i le paia o Iesu Keriso ma le moni o Ana aoaoga. Valaaulia tamaiti aoga e vaavaai a o faaauau ona latou suesueina le Ioane 7 pe mafai faapefea ona tatou iloa o Iesu Keriso o lo tatou Faaola ma e moni Ana aoaoga.

Ioane 7:14–36

Ua aoao atu e Iesu tagata Iutaia i le malumalu

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Ioane 7:14–15 Fai i tamaiti aoga e mulimuli ai, ma vaavaai po o le a le mea sa fai e Iesu i le malumalu. E ono fesoasoani le faamatala atu faapea, o le malumalu o le tulimataiga lea o sauniga faamanatu na faia i le taimi o le Talisuaga o Fale Apitaga.

  • O le a le mea sa faia e Iesu?

  • Aisea na ofo tele ai Iutaia?

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Ioane 7:16–18. Fai i tamaiti aoga e mulimuli ai, ma vaavaai mo mea na fetalai Iesu e mafai e tagata ona fai ina ia iloa ai pe moni Lana mataupu po o aoaoga.

  • E tusa ai ma le fuaiupu 16, o ai na maua mai ai e Iesu le mataupu sa Ia aoao atu?

  • E mafai faapefea e se tasi ona iloa pe mai le Atua le mataupu sa aoao atu e Iesu?

  • O le a le mataupu faavae e mafai ona tatou aoaoina e uiga i le auala e mafai ona tatou maua ai se molimau i aoaoga a le Tama Faalelagi? (I le faaaogaina o a latou lava upu, e tatau i tamaiti aoga ona faailoa mai se mataupu faavae e pei o lenei: Afai tatou te faia le finagalo o le Tama Faalelagi, o le a tatou maua se molimau e uiga i Ana aoaoga faavae. Atonu e te manao e valaaulia tamaiti aoga e faailoga fuaitau i le fuaiupu e 17 o loo aoao mai ai lenei mataupu faavae.)

Ina ia fesoasoani i tamaiti aoga ia malamalama i le auala e mafai ai ona faaaoga lenei mataupu faavae i o tatou olaga, valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le saunoga lea a Peresitene James E. Faust o le Au Peresitene Sili:

Ata
Peresitene James E. Faust

”Tatou te mauaina se molimau o mataupu faavae o le talalelei e ala lea i le taumafai ma le usiusitai e ola ai. … O se molimau o le aoga o le tatalo e maua mai i le tatalo faamaoni. O se molimau o le sefuluai e maua mai le totogi o le sefuluai” (“Le Alii e, Ua Ou Faatuatua: Ia e Fesoasoani i Lo’u Le Faatuatua,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2003, 22).

E ui e lei muai talitonu Ona lava uso ia te ia, ae na mulimuli ane maua la latou molimau ma ua liua (tagai Galuega 1:14).

  • E faapefea ona fesoasoani le mataupu faavae o loo faailoa mai i le Ioane 7:17 e maua ai se molimau ia Iesu Keriso ma Ana aoaoga?

Fai i le vasega e mafaufau faapea e i ai se latou uo o loo tauivi ma lana molimau i le talalelei.

  • E mafai faapefea ona e faaaogaina le mataupu faavae sa tatou faailoa maia i le Ioane 7:17 e fesoasoani ai i lenei uo?

Ina ia fesoasoani i tamaiti aoga e molimau atu i le mataupu faavae sa latou faailoa mai i luga ma lagonaina lona moni ma le taua, faaali atu le saunoaga lea:

Ua ou iloa e moni aua, ina ua ou ola ai ua ou

Fautuaina tamaiti aoga e faamaea le faamatalaga ia latou api po o api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia e ala i le tusi e uiga i se poloaiga o le talalelei po o se mataupu faavae ua latou iloa e moni ona o a latou taumafaiga e ola ai.

Valaaulia ni nai tamaiti aoga e faasoa mai mea na latou tusia i le vasega.

Valaaulia tamaiti aoga e tusi i lalo se upumoni o le talalelei, poloaiga, po o se aoaoga latou te mananao ia maua ai se molimau e malosi atu. Valaaulia i latou e tusi foi po o le a le mea o le a latou fai e maua ai se molimau malosi atu i lenei upumoni, poloaiga, po o le aoaoga e ala i le faaaogaina o le mataupu faavae sa latou aoaoina i le Ioane 7:17.

Otooto le Ioane 7:19–36 i le faamatala atu faapea, sa aoai e Iesu ia taitai Iutaia ona o le teenaina o Ana aoaoga ma vavega ma saili e fasioti ia te Ia. E toatele tagata na tau manatunatu pe o Ia o le Mesia, ma sa auina atu e faitaulaga sili ma le au Faresaio ia tagata e ave o Ia.

Ioane 7:37–53

Ua aoao mai Iesu Keriso e uiga i le meaalofa o le Agaga Paia

Fesili mo se tasi o fiainu e sau i luma ole vasega. Tuu atu i le tamaitiiti aoga se ipu e leai se mea o i ai ma fesili i ai:

  • Pe o le a faamalie lou fiainu i lenei ipu?

  • O le a se isi mea e te manaomia?

Faaali atu se mea e maua mai ai le vai e pei o se faguvai po o se sioki e tumu i vai. Faatumu le ipu i le vai, ma fai i le tamaitiiti aoga e inu. Ona fai lea i ai e foi i lona nofoaga.

Tuu i luga le sioki vai na e faaaogaina e faatumu ai le ipu a le tamaitiiti aoga. Faamatala atu, i nei aso taitasi e valu o le Tausamiga o Fale Apitaga e asu mai e se faitaulaga e tofia le vai mai le vai o Seloa i se ipu auro ma liligi ifo le vai i le pesini siliva i le tafue o le fatafaitaulaga o le malumalu. I le aso mulimuli o le Tausamiga o Fale Apitaga, pe a uma ona faia e le faitaulaga, sa tu ai Iesu ma ofo atu se valaaulia i tagata. (Tagai i le Bruce R. McConkie, Doctrinal New Testament Commentary, 3 vols. [1965–73], 1:446.)

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Ioane 7:37. Fai i tamaiti aoga e mulimuli ai, ma vaavaai mo mea na valaaulia e le Faaola ia tagata e fai ina ua uma ona Ia faaali atu i le malumalu i le aso lona valu ma le toe aso o le tausamiga.

  • O le a le mea na valaaulia e le Faaola tagata e fai?

  • Mafaufau i le ata ma le liligiina o le vai e le faitaulaga i lenei aso o le tausamiga, aisea e te manatu ai o le a tuuina atu e Iesu le valaaulia lenei i lea taimi patino?

Tusi le faamatalaga le maea lenei i luga o le laupapa: Afai tatou te o mai ia Iesu Keriso ma talitonu ia te Ia …

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Ioane 7:38–39, e aofia ai le Faaliliuga a Iosefa Samita o leIoane 7:39 o loo maua i le fuaiupu 39, vaefaamatalaga e.. Valaaulia le vasega e vaavaai mo le folafolaga na faia e Iesu ia i latou o e o mai ia te Ia ma talitonu ia te Ia.

Faamatala atu, o le fasifuaitau ”mai totonu ia te ia” e ta’u mai ai o le vai ola o le a i totonu ma e tafe mai mai e talitonu, ae le sau ma i se isi puna i fafo atu.

  • E tusa ai ma le fuaiupu 39, o le a le mea ua faatusa i ai le vai ola na fetalai i ai le Faaola?

Faamatala atu, ”e le o mailoa le mafuaaga na le faamatala atoa ai i tusitusiga paia, o le Agaga Paia e lei galue i le atoatoaga i tagata Iutaia i le taimi o femaliuai ai Iesu i le olaga nei (Ioane 7:39; 16:7)” (Bible Dictionary, “Holy Ghost”). E ui o le meaalofa o le Agaga Paia o le a le tuuina mai i lena tisipenisione sei vagana ua faamamaluina le Faaola e ala i le faamaeaina o Lana misiona i le olaga nei, ae sa mafai ona maua e tagata le mana o le Agaga Paia e fesoasoani ai ia maua se molimau o upumoni na aoao atu e le Faaola ma Ona soo.

  • E faavae i aoaoga a le Faaola i le Ioane 7:37–39, e faapefea ona e faamaeaina le faamatalaga o i le laupapa? (E mafai ona eseese upu e faaaoga e tamaiti aoga ae e tatau ona faailoa mai le mataupu faavae lenei: Afai tatou te o mai ia Iesu Keriso ma talitonu ia te Ia, o le a faatumuina i tatou i le Agaga Paia.)

Faamatala atu, o i latou e tumu i le Agaga Paia e mafai ona faatosinaina isi mo le lelei. Valaaulia tamaiti aoga e mafaufau i se taimi na faatumulia ai i latou i le Agaga Paia, ma o se taunuuga, na mafai ona faatosinaina ai se isi tagata mo le lelei. Valaaulia ni nai tamaiti aoga e faasoa mai ni o latou aafiaga.

Otooto le Ioane 7:40–53, i le faamatala atu faapea na toe mananao le au faitaulaga sili ma le au Faresaio e puefaapagotaina Iesu. O Nikotemo, le Faresaio na alu atu i le Faaola i le po (tagai Ioane 3:1–2), na tu atu mo le puipuiga o le Faaola ma faamanatu atu i ona uso a Faresaio ma le au faitaulaga sili faapea, o a latou lava tulafono o le a le mafai ai ona faasalaina se tagata sei vagana ua tuu i ai se avanoa e faalogo atu ai ia te ia.

Faaiu i le molimau atu i upumoni sa faailoa mai e tamaiti aoga i la latou suesuega o le Ioane 7.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

Ioane 7:3. O ai ”uso” o Iesu Keriso?

Na aoao mai e Elder Bruce R. McConkie o le Korama a Aposetolo e Toasefululua le faamalamalamaga lenei e uiga i ”uso” o Iesu Keriso:

”E ta’u soo ni mea faapitoa i atalii o Iosefa ma Maria faapea o ’uso’ o Iesu, e uiga o le mea moni e latou te tina faatasi. (Mata. 12:46; 13:55; Ioane 2:12; Galuega 1:14; 1 Kor. 9:5.) E ui ina sa tausia i le aiga e tasi ma sa i lalo o le faatosinaga agalelei a Iosefa ma Maria, e ui ina sa latou iloa aoaoga, galuega, ma vavega a Iesu lava ia, ae o nei tagata vavalalata o le aiga e le’i taliaina o Ia faapea o le Mesia. Peitai, o i latou uma, na manino na liua uma mulimuli ane (Galuega 1:14); o se tasi o i latou, na faailoa mai e Paulo o ’Iakopo le uso o Iesu’ (Kalatia 1:19), sa tatau ona umia le tofi faaaposetolo; ma o le isi, o Iuta, ua faaigoa o ia lava, o ’Iuta, le … uso o Iakopo’ ,(Iuta 1), na tusia le tusi a Iuta” (Doctrinal New Testament Commentary, 3 vols. [1965–73], 1:437).

Ioane 7:17. ”Ai se tasi e fia fai lona finagalo”

Na aoao mai e Sister Bonnie L. Oscarson o le au peresitene aoao o Tamaitai Talavou:

”O nisi taimi tatou te taumafai ai e fai solomuli. Mo se faataitaiga, atonu tatou te faia le auala lenei: O le a ou fiafia e ola i le tulafono o le sefuluai, ae e tatau ona ou iloa muamua pe moni. Atonu foi tatou te tatalo ina ia maua se molimau i le tulafono o le sefuluai ma faamoemoe o le a faamanuia i tatou e le Alii i lena molimau ae tatou te lei faatumuina lava se lisiti o le sefuluai. E le faapena le auala e fai ai. O loo faamoemoe le Alii ia i tatou ina ia faatino le faatuatua. E tatau ona tatou totogi ma le faamaoni e le aunoa se sefuluai atoa ina ia maua ai se molimau i le sefuluai. E faatatau lenei lava mamanu e tasi i mataupu faavae uma o le talalelei, pe o le tulafono o le legavia, o le mataupu faavae o le tauagafau, o le Upu o le Poto, po o le tulafono o le anapogi” (“Be Ye Converted,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2013, 77).

Ioane 7:38–39. ”Vai Ola”

“I le Ioane 7:39, tatou te faitau ai i se faamatalaga faamatua a Ioane, e faamatala mai ai faapea o le ’vai ola’ lea na ta’ua e le Faaola i le Ioane 7:38 e faasino i le Agaga Paia, o lana misiona autu o le molimau atu i le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso. O le faatusa a le Faaola i le ’vai ola’ e afua mai i se tu masani ua leva a tagata Iutaia faapea o le vai e faatusa i upumoni taua faaleagaga. I le tau matutu o Sasae Latamai anamua, o le mauaina o le vai sa matua taua mo le ola, ma o le utiuti o le vai ua avea ai le vai o se punaoa aoga ma se faatusa mamana. Na laveai e le Alii ia Isaraelu i Orepa ina ua aumaia faavavega e Mose le vai mai se papa (tagai Esoto 17; Numera 20). O perofeta o le Feagaiga Tuai o Isaia, Ieremia, ma Esekielu sa faaaogaina le vai o se faatusa o le Agaga o le Alii, tausiga ma le faautauta, ma le mana faamalolo (tagai Isaia 41:17–18; 58:11; Ieremia 2:13; Esekielu 47:1–12).

”O le folafolaga a le Faaola ia i latou o e talitonu ia te Ia o le a i ai se taimi i le lumanai e i ai le ’vai ola’ i totonu ia i latou e atagia mai ai le mea moni ”o le Agaga Paia e le’i tuuina mai lava’ (Ioane 7:39). ”E le o mailoa le mafuaaga na le faamatala atoa ai i tusitusiga paia, o le Agaga Paia e lei galue i le atoatoaga i tagata Iutaia i le taimi o femaliuai ai Iesu i le olaga nei (Ioane 7:39; 16:7). E i ai faamatalaga i lena mea faapea e lei sau le Agaga Paia vagana ai ua mavae le toetu o Iesu atonu e faasino na o lena tisipenisione, aua ua matuai manino aiai lava sa galue le Agaga Paia i isi tisipenisione na muamua atu. Ma le isi, sa faatatau lava i le le i ai o le meaalofa o le Agaga Paia, talu ai o le mana o le Agaga Paia sa galue i le galuega a Ioane le Papatiso ma Iesu; semanu e leai se tasi o le a maua se molimau i upumoni ia na aoaoina e nei tamalii (Mata. 16:16–17; tagai foi i le 1 Kor. 12:3)’ (Bible Dictionary, ‘Agaga Paia’)” (New Testament Student Manual [Church Educational System manual, 2014], 224).

Lolomi