Potutusi
Lesona 3: O Le Matafaioi a le Tagata Aoga


Lesona 3

O Le Matafaioi a le Tagata Aoga

Folasaga

O le Agaga Paia, o le faiaoga, ma le tagata aoga e taufai tofu ma se matafaioi taua i le aoaoina o le talalelei. E mafai ona fesoasoani le lesona i tagata aoga e malamalama ai i nei matafaioi taitasi ina ia mafai ai ona faamanuiaina i latou i a latou taumafaiga e aoao. Atonu e manaomia ona e toe faamanatuina e le aunoa ia mataupu faavae ua aoaoina i lenei lesona e faamanatu ai i tagata o le vasega lo latou tiutetauave i le aoaoina o le talalelei.

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

O le matafaioi a le Agaga Paia, o le faiaoga, ma le tagata aoga, i le aoaoina o le talalelei

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le tulaga lenei:

Ua musuia se tamaitai talavou ma faagaeetiaina a o auai i le seminare. Ua ia lagonaina le faatosinaga a le Agaga Paia iina ma ua faafetai mo mea sa ia aoaoina. E i ai se isi tamaitai talavou i le vasega seminare lava lea e tasi. Peitai, e tele taimi e le fiafia ai ma lagonaina e le o tele se mea na te maua mai i le vasega.

  • O a ni nai mafuaaga e mafai ona i ai e afua ai ona eseese tele ia aafiaga o nei tamaitai talavou e toalua a o i ai i le vasega seminare e tasi? (O tali e mafai ona i ai e ono aofia ai mea nei: o le tamaitai talavou muamua atonu e tele ona auai atoatoa o ia i le lesona; o le tamaitai talavou muamua atonu sa tele atu ni ona aafiaga faaleagaga muamua i le aoaoina lea ua mafai ona fausia ai lona aoaoina i le taimi nei; a o le tamaitai talavou lona lua atonu e faalavelavea i isi popolega.)

Valaaulia le vasega e vaavaai mo aoaoga faavae ma mataupu faavae i le lesona o le aso ia e mafai ona fesoasoani e faataunuu ai la latou matafaioi i le seminare ma faamalolosia ai a latou molimau i le talalelei a Iesu Keriso.

Faamatala e toatolu tagata e i ai ni matafaioi taua i le aoaoina o le talalelei i se faatulagaga e pei o le seminare: o le Agaga Paia, o le faiaoga, ma le tagata aoga.

Valaaulia se tamaitiiti aoga se toatasi e faitau leotele le Ioane 14:26 ae faitau leotele e se isi le Ioane 16:13. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo nisi o matafaioi a le Agaga Paia.

  • O a upumoni e mafai ona tatou aoao mai i nei fuaiupu e uiga i matafaioi a le Agaga Paia? (E mafai e tagata aoga ona tuu atu ni tali eseese, ae ia mautinoa latou te faailoa maia le aoaoga faavae lenei: E aoao mai e le Agaga Paia upumoni.)

  • E mafai faapefea ona tatou iloa le taimi e aoao mai ai e le Agaga Paia i tatou i upumoni? (Atonu e te manao e faasino le vasega i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 8:2–3.)

Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 50:13–14. Fai i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo le matafaioi a le faiaoga o le talalelei. A o lei faitau le tagata o le vasega, faamalamalama atu, o nei fuaiupu na tuuina mai i le Au Paia anamua o e na faauuina e faiaoga i le talalelei.

  • O le a le matafaioi a se faiaoga o le talalelei? (Tagai foi i le MF&F 42:14.)

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le 2 Nifae 33:1. Fai i le vasega e mulimuli ai, ma vaavaai mo mea e fai e le Agaga Paia mo i tatou pe a aoao mai le upumoni e ala i Lona mana.

  • E tusa ai ma lenei fuaiupu, o le a le mea e fai e le Agaga Paia mo i tatou?

Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega ia iloa pe faapefea ona valaaulia le Agaga Paia e aveatu le upumoni i o latou loto, valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:118. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai pe faapefea ona tatou saili e aoao mai.

  • “E faapefea ona tatou sailia e aoao mai? (E ala i le suesue ma le faatuatua.)

Valaaulia se tagata aoga e faitau le saunoaga a Elder David A. Bednar o le Korama a Aposetolo e Toasefululua. Fai i le vasega e faalogologo mea e mafai ona tatou faatupuina pe a tatou saili e aoao mai e ala i le faatuatua:

Ata
Elder David A. Bednar

“E mafai e se faiaoga ona faamatala, faataitai, faatauanau, ma molimau atu, ma faia lena mea i le mana tele faaleagaga ma le mataalia. Peitai, o le iuga lava, o le anotusi o se savali ma le molimau a le Agaga Paia e na o le pau le taimi e tuia ai le loto pe afai e faataga e se tagata e mauaina ona faaulufale atu i totonu. O le aoao e ala i le faatuatua e matala ai le auala i totonu o le loto” (“Saili e Aoao e Ala i le Faatuatua,” Liahona, Sete. 2007, 61).

  • Mai lenei saunoaga, o le a le mataupu faavae e mafai ona tatou aoaoina e uiga i le mea e mafai ona tupu pe afai tatou te saili e aoao e ala i le faatuatua? (Fesoasoani i le vasega e faailoa mai le mataupu faavae lenei: Afai tatou te saili e aoao e ala i le faatuatua, ona tatou valaaulia lea o le Agaga Paia i o tatou loto e aoao atu ma molimau atu i le upumoni. Mafaufau e tusi le upumoni lenei i luga o le laupapa.)

Ta’u i ai o le faatuatua e le na o se mea e mafaufau e talitonu i ai. E faatino lo tatou faatuatua e ala i mea e fai.

  • O le a sou manatu i le uiga o le aoao e ala i le faatuatua?

Ina ia faapupula le uiga o le aoao e ala i le faatuatua, fesili mo se volenitia e lei taalo soka lava. (E mafai ona e fetuunaia lenei gaoioiga e faaaofia ai se tagata e lei taalo pasiketipolo lava, tataina se mea faimusika, ’ati, seleina se fusiua, ma isi mea faapena.) Ta’u i le volenitia ua e faamoemoe e aoao o ia i le ala e lelei ai lana taalo soka ina ia taalo ai i se ’au soka. Fai i le volenitia afai e i ai sona faatuatua i lou tomai e aoao o ia ma faapea foi i lona tomai e aoaoina. Ona faamatala lea ma faataitai pe faapefea ona kiki le polo soka, ae aua nei tuuina atu i le volenitia na te taumafaia. Faamatala pe faapefea ona pasi le polo soka. Ona faataitai lea e ala i le pasi atu o le polo i le volenitia, ae toe aumai e oe le polo ae aua nei faatagaina le volenitia e taumafai e toe pasi atu ia te oe. Fai foi le mea lava lena e tasi mo le togiina o le polo soka i totonu pe a pe. Ona fesili atu lea i le volenitia:

  • O le a le tulaga e te manatu ua i ai lou saunia e taumafai ai ia e i ai i se ’au soka? Aisea?

  • E ui o le aoaoina ma le matauina o isi o taaalo soka e mafai ona fesoasoani, afai e te manao e atinae ia tomai e manaomia ina ia faamanuiaina i le soka, o le a se mea e tatau ona e faia?

  • E mafai faapefea ona fesootai lenei mea ma le aoaoina e ala i le faatuatua? (A na o le talitonu ma le faatuatuaina e mafai ai e le Agaga ona aoaoina i tatou ae e le lava.) Ina ia maua le malamalama i upumoni a le Atua, e tatau ona tatou tuu atu se taumafaiga e aoao ma faaaoga ai mea tatou te aoaoina.)

Valaaulia se tagata aoga e faitau le saunoaga lenei mai ia Elder Bednar. Fai i le vasega e faalogologo mo mea na te aoao mai e uiga ile aoao e ala i le faatuatua (e mafai ona e fuafua e fai ni kopi o lea saunoaga mo le vasega ma valaaulia i latou e maka mea latou te mauaina.)

Ata
Elder David A. Bednar

“O se tagata aoga e faaaogaina le faitalia e ala i le galue e tusa ai ma mataupu faavae sao e tatalaina lona loto i le Agaga Paia ma valaaulia Ana aoaoga, mana e molimau atu ai, ma le molimau faamautuina. O le aoao e ala i le faatuatua e manaomia ai le tuuina atu atoa faaleagaga, faalemafaufau, ma le faaletino ae le na ona talia. O le faamaoni a’ia’i ma le ogatasi o a tatou faatinoga musuia i le faatuatua, e faailoa atu ai i lo tatou Tama Faalelagi ma Lona Alo o Iesu Keriso lo tatou naunautai e aoao ma talia faatonuga po o aoaoga mai le Agaga Paia. …

“… O le aoao e ala i le faatuatua e le mafai ona sii mai i se faiaoga i se tamaitiiti aoga e ala i se tautalaga, o se ata faataitai, po o se galuega faatino o aafiaga; nai lo lena e tatau i se tamaitiiti aoga ona faaaoga le faatuatua ma galue ai ina ia maua le malamalama mo ia lava” (“Saili e Aoao e ala i le Faatuatua,” 64 ).

  • O a ni taumafaiga faaleagaga, faalemafaufau, pe faaletino e mafai ona tatou faia e valaaulia ai le Agaga e aoao ma molimau mai ia i tatou i upumoni?

Manatua: Atonu o se taimi talafeagai lenei e faitau ai le Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:122 ma talanoaina le taua o le faatulagaina lelei ma le faaaloalo i le vasega.

  • O a ni nai amioatua po o amioga e mafai ona taofia ai le Agaga mai le aoaoina o i tatou i upumoni i se vasega seminare?

  • E ese faapefea le aafiaga i le seminare o se tagata aoga o le e saili e aoao e ala i le faatuatua mai le aafiaga o se tasi e le faia faapena?

Fai i le vasega e sue i le Mataio-,4 Faamatala atu faapea o le aafiaga o le Aposetolo o Peteru e mafai ai ona tatou vaai i se faataitaiga pe faapefea e le aoao e ala i le faatuatua ona valaaulia le Agaga Paia i o latou loto e aoao atu ma molimau atu i le upumoni. Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Mataio 4:18–20 Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo le valaaulia a le Faaola ia Peteru ma Aneterea.

  • O le a le mea na valaaulia e le Faaola ia Peteru ma Aneterea e fai?

  • E faapefea ona avea la la’ua tali ma se faataitaiga o le saili e aoao e ala i le faatuatua?

Ta’u i ai o le taga a Peteru i le mulimuli ia Iesu Keriso na faatagaina ai o ia e mafuta ma le Faaola i Lana galuega atoa i le tino. O le usitai atu i le valaauga a le Faaola e mulimuli atu ia te Ia, na maua ai e Peteru le avanoa e faalogologo ai i le Faaola o aoao atu e le aunoa ma molimauina le mau vavega. O le valaaulia a le Faaola na savali ai foi Peteru i luga o le sami (tagai Mataio 14:28–29).

Faamatala i le vasega sa i ai se taimi, sa fai atu ai e Iesu i Ona soo se fesili. Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Mataio 16:13–14. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo le mea na fesili ai le Alii.

  • O le a le mea na fesili atu ai le Faaola i Ona soo?

  • Na faapefea ona latou tali atu?

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Mataio 16:15–17. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai pe na faapefea ona tali atu Peteru i le isi fesili a le Faaola.

  • O le a le tali a Peteru i le fesili a le Faaola?

  • O le a le mea na faamatala e le Faaola e uiga i le auala na maua ai e Peteru lona malamalama?

  • E faapefea ona avea le aafiaga o Peteru ma faapupulaga o upumoni sa tatou faailoaina i lenei lesona?

Valaaulia le vasega e tali mai i fesili nei i a latou api o le vasega po o api talaaga o suesuega (e mafai ona e fuafua e tusi ia fesili nei i luga o le laupapa):

  • O anafea na e saili ai e aoao e ala i le faatuatua? Na faapefea ona faataunuuina e le Agaga Paia Lana matafaioi i le aoaoina o le talalelei ina ua e faia lenei mea? (E mafai ona e valaaulia le vasega e tomanatu i aafiaga o le aoaoina sa latou maua talu ai ina ua latou saili e aoao atili e uiga ia Iesu Keriso.)

Afai e le afaina i le vasega le faasoa, valaaulia nisi o i latou e faamatala mai o latou aafiaga sa latou tusia. Atonu foi e te manao e faasoa atu sau lava aafiaga faapea lau molimau i upumoni sa outou talanoaina.

Fai i le vasega e mafaufau i se tasi o mea pe lua foi o le a latou faia e aoao ai e ala i le faatuatua ma valaaulia le Agaga Paia i o latou loto e aoao atu ma molimau atu i le upumoni. Valaaulia le vasega e tusi i lalo mea o le a latou faia.

Faitau i le faasoa atu o le saunoaga lenei a Peresitene Thomas S. Monson:

Ata
Peresitene Thomas S. Monson

“Le Autalavou e, Ou Te Aioi Atu ia Outou Auai i le Seminare” Suesue i aso uma i tusitusiga paia. Faalogo ma le faaeteete i o outou faiaoga. Faaaoga mea tou te aoaoina ma le loto tatalo” (“Auai i le Seminare,” Aug. 12, 2011, seminary.lds.org).

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

O le migao e valaaulia ai faaaliga

O uiga faaleatua ma amioga e mafai ona avea o se vaega o le aoao e ala i le faatuatua ma e mafai ona valaaulia le Agaga e aoao atu ma molimau atu i le upumoni. Na aoao mai Peresitene Boyd K. Packer o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, e uiga i le sootaga i le va o le migao ma faaaliga:

“For the past several years we have watched patterns of reverence and irreverence in the Church. While many are to be highly commended, we are drifting. We have reason to be deeply concerned.

“The world grows increasingly noisy. …

“O lenei taaiga i leo leotetele malomaloa, agai i le tele o le fefinauai, le taofiofia, le faamamalu ma le le faatulagaina, e le o se mea tupu fua pe o ni uiga taumamaina pe le afaina foi.

“O le faatonuga muamua lava e tuuina atu e se taitaiau e fuafuaina se osofaiga, o le taofia lea o fesootaiga a i latou ua ia faamoemoe e faatoilaloina.

“O le le faaaloalo o le faamoemoega tonu lea o le fili, e ala i le faaleagaina o fesootaiga faaeteete gata o faaaliga i le mafaufau ma le agaga” …

“… Leaders should teach that reverence invites revelation” (“Reverence Invites Revelation,” Ensign, Nov. 1991, 22).

Na aoao mai e Sister Margaret S. Lifferth o le au peresitene aoao o le Peraimeri le migao i sauniga a le Ekalesia, ma o lana aoaoga e faatatau foi i se vasega o le seminare.

“E na o se uiga o le faaaloalo e mafai ai e le Agaga ona faamautu atu upumoni o le talalelei e ala i le afioga a le Atua, musika, molimau, ma tatalo . …

“… o le feaveai o feau tusitusi i telefoni po o le faitauina o i-meli i se sauniga lotu e le gata ina le faaaloalo ae e faalavefau ma iloa ai le leai o se migao mo i latou o loo siomia ai i tatou. ”O lea, tatou te faaalia ai le faaaloalo e ala i le auai i sauniga, faalogologo i failauga ma pepese faatasi i viiga o Siona (“Faaaloalo ma le Migao,” Ensign po o le Liahona, Me 2009, 13

O le valaau a se perofeta ina ia auai i le seminare.

Na tuuina mai e Peresitene Thomas S. Monson le savali lea e uiga i le auai i le seminare:

“Ua faamanuiaina e le Seminare le fiaselau afe o talavou a le Au Paia o Aso e Gata Ai. Ou te manatua lo’u lava aafiaga i le seminare. O le Seminare ia te au sa faia i se taimi i le vaveao i se tamai fale i le isi ituala mai la’u aoga maualuga. Sa ou mafaufau, afai e mafai ona alapo lo’u faiaoga, e mafai foi ona ou alapo.

“O le a fesoasoani le seminare ia te oe e te malamalama ai ma faalagolago i aoaoga ma le Togiola a Iesu Keriso. O le a e lagonaina le Agaga o le Alii pe a e aoao e fiafia i tusitusiga paia. O le a outou sauniaina outou lava mo le malumalu ma mo le galuega faafaifeautalai.

“Le Autalavou, Ou Te Aioi Atu ia Outou Auai i le Seminare” Suesue i tusitusiga paia i aso taitasi. Faalogo ma le totoa i o outou faiaoga. Faaaoga ma le loto tatalo mea e te aoaoina” (“Participate in Seminary,” Aug. 12, 2011, seminary.lds.org).

Auai i le faatinoina i le vasega.

Na aoao mai Elder Richard G. Scott o le Korama a Aposetolo e Toasefululua mea nei e uiga i le auai i se aafiaga o le aoaoina o le talalelei:

“O le faaiuga [a tagata aoga] e auai, o se faatinoga lea o le faitalia e faataga ai le Agaga Paia e fesootai mai se savali patino e fetaui ma o latou lava manaoga taitoatasi. “O le fatuina o se siosiomaga o le auai e faaleleia ai le avanoa o le a aoao mai ai e le Agaga ni lesona e sili atu le taua nai lo mea e mafai ona talanoa atu ai [le faiaoga].

“O lena auai o le a aumaia ai i o latou olaga le taitaiga a le Agaga. Pe a e uunaia tamaiti aoga e sii o latou lima e tali mai i se fesili, e ui atonu latou te le iloaina, ae ua latou faailo atu i le Agaga Paia lo latou naunau e aoao. O lena faaaogaina o le faitalia lelei o le a faatagaina ai lena Agaga e faaosofia ma tuuina atu ia i latou se taitaiga sili atu ona mamana i le taimi tou te faatasi ai. O le auai e mafai ai e tagata taitoatasi ona iloa lona taitaiina e le Agaga. Latou te aoao ia iloa ma lagonaina pe o le a le taitaiga faaleagaga” (“To Learn and Teach More Effectively” [Brigham Young University Campus Education Week devotional, Aug. 21, 2007], 4–5, speeches.byu.edu).

O nisi auala faaopoopo e fesoasoani ai i tagata aoga e faataunuu la latou matafaioi i le aoaoina o le talalelei

Ina ia aoao pe faapefea ona fesoasoani i le vasega ia faataunuu la latou matafaioi i le aoaoina o le talalelei, tagai i autu ia o i le Aoao Atu ma le Aoaoina Mai o le Talalelei: O se Tusitaulima mo Faiaoga ma Taitai i Seminare ma Inisitituti o Aoaoga Faalelotu [2012]:

  • “Tatou te fesoasoani i tamaiti aoga e faataunuu la latou matafaioi i le faagasologa o le aoaoina ma saunia ai i latou e aoao atu le talalelei i isi” (vaega 1.3.3, itulau 6–7).

  • “Faamoemoe ia faataunuu e tamaiti aoga la latou matafaioi o ni tagata aoga”(vaega 2.2.2, itulau 15).

  • “Talanoaina mataupu faavae o le aoaoina faaleagaga” (vaega 2.2.3, itulau 17).

  • “Taulai i tagata aoga e faataunuu la latou matafaioi” (vaega 4.3.4, page 57).

Lolomi