Potutusi
Lesona 67: Ioane 8:1-30


Lesona 67

Ioane 8:1–30

Folasaga

A o i ai le Faaola i Ierusalema mo le Tausamiga o Fale Apitaga sa aumaia e nisi o le au tusiupu ma le au Faresaio se fafine ia te Ia o le sa tausalaina i le mulilua, ma sa latou faiatu pe ua tatau ona fetogia i maa. Sa Ia faafememeaia i latou na molia maia ae faaali atu le alofa mutimutivale i le fafine. Sa aoao mai foi e le Faaola e molimau mai le Tama ia te Ia.

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Ioane 8:1–11

O se fafine na tuuaia i le mulilua ua aumai i le Faaola

Valaaulia tamaiti aoga e mafaufau i taimi atonu na latou fetaiai ai pe mafuta ma tagata e le ogatusa o latou foliga ma amioga ma tulaga faatonuina o le Faaola.

  • O a luitau tatou te ono feagai pe a tatou i ai faatasi ma i latou e le ogatusa o latou foliga ma amioga ma tulaga faatonuina o le Faaola? (Atonu e tali mai le vasega faapea atonu e tofotofoina i tatou e faamasino isi tagata ma le amioletonu pe agaleaga foi ia i latou.)

Tusi le fesili lenei i luga o le laupapa:

O le a le mea e tatau ona tatou faia i tulaga pe a tatou faatasi ma isi o o latou foliga ma amioga e le ogatusa ma tulaga faatonuina o le Alii?

Fautuaina tamaiti aoga e vaavaai mo upumoni a o latou suesueina le Ioane 8:1–11 ia e mafai ona fesoasoani e tali ai le fesili lenei.

Faamatala atu, ina ua uma le Tausamiga o Fale Fetafai, sa nofo ai Iesu Keriso i Ierusalema mo se taimi ma aoao atu i tagata i le malumalu (tagai Ioane 8:1–2).

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Ioane 8:3–6. Fai i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai po o le a le mea na tupu a o aoao atu e Iesu ia tagata.

  • O le a le mea na tupu a o aoao atu e Iesu ia tagata?

  • O le a le fesili na fai atu e le au tusiupu ma le au Faresaio i le Faaola?

  • E tusa ai ma le fuaiupu e 6, o a faamoemoega o le au tusiupu ma le au Faresaio? (Sa latou saili e ta’uvaleina Iesu i luma o tagata ma faavae ai se mafuaaga e molia ai o Ia ona sa latou mananao i se mafuaaga e puefaapagotaina ai o Ia ma fasiotia [tagai Ioane 7:1, 32].)

Faamatala afai e fetalai Iesu e fetogi i maa le fafine, semanu ua Ia faamaonia se faasalaga sa lei manaomia e tagata Iutaia ma e faasa i le tulafono a Roma. Afai e fetalai Iesu e aua le fetogia le fafine i maa, semanu e molia o Ia i le le amanaiaina o le tulafono a Mose, pe le faaaloalogia faiga o aso ua mavae. (Tagai Bruce R. McConkie, Doctrinal New Testament Commentary, 3 vols. [1965–73], 1:450-51.)

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Ioane 8:7-8. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai pe na faapefea ona tali atu le Faaola.

  • E tusa ai ma le fuaiupu 7, o le a le tali a Iesu?

  • O le a sou manatu o le a le mea na finagalo ai le Faaola ia iloa e nei tagata ina ua Ia fetalai, ”O so outou e leai sana agasala, ia lua’i togi se maa ia te ia”? (fuaiupu 7).

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Ioane 8:9. Fai i le vasega e mulimuli ai, ma vaavaai po o le a le mea na tupu a o mafaufau le au Faresaio ma le au tusiupu i le fetalaiga a le Faaola.

  • O le a sou manatu i le uiga o le fuaitau ”ua iloa a latou agasala i o latou loto fuatiaifo”?

  • O le a le mea na faailoa atu e nei tagata e ala i le filifili e savavali ese?

  • O le a se mea e mafai ona tatou aoao mai i lenei tala e uiga i le tausalaina o isi? (E mafai ona faaaoga e tamaiti aoga ni upu eseese, ae ia mautinoa ua latou faailoa mai le mataupu faavae lenei: O le faailoa atu o o tatou lava le atoatoa o le a mafai ona fesoasoani ia i tatou e aloese mai le tausalaina o isi. Tusi le upumoni lenei i lalo o le fesili o i le laupapa.)

  • E faapefea ona fesoasoani le faailoa o o tatou lava le atoatoa e aloese ai mai le tausalaina o isi?

Faamanatu i le vasega o lenei fafine sa tausalaiaina i le mulilua, o se agasala matuia tele (tagai Alema 39:3–5).

  • Mata o a lagona o lenei fafine ina ua faalauaitele atu agasala ia Iesu ma le toatele o tagata?

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Ioane 8:10–11. Fai atu i le tamaitiiti aoga e faitau leotele le Faaliliuga a Iosefa Samita i le fuaiupu 11, vaefaamatalaga i. Fai i le vasega e mulimuli ai, ma vaavaai pe na faapefea ona tali atu le Faaola i lenei fafine.

  • Na faapefea ona faaali atu e le Faaola le alofa ma le alofa mutimutivale i lenei fafine?

  • O a faatonuga na tuu atu e le Faaola i le fafine?

Ina ia fesoasoani ia malamalama tamaiti aoga e lei taliaina e le Faaola le agasala a le fafine, fai i se tagata e faitau leotele le saunoaga lea a Peresitene Spencer W. Kimball:

Ata
Peresitene Spencer W. Kimball

”O Lana poloaiga ia te ia o le, ’Alu ia oe, aua e te toe agasala.’ Sa ia faatonuina le fafine agasala e alu i lona ala,lafoai lona olaga leaga, aua nei toe faia se agasala, ia suia lona olaga. O la na fetalai atu, ’Alu ia, funa e, ma amata ona e salamo; ma sa ia ta’u atu ia te ia le laasaga muamua---elafoai ana solitulafono” (O Le Vavega o le Faamagalo Atu [1969], 165).

  • O le a le mea ua tatou iloa e uiga i le Faaola mai fuaiupu e 10–11? (E mafai ona eseese upu e faaaoga e tamaiti aoga ae e tatau ona faailoa mai le upumoni lenei: Na faaalia e le Faaola le alofa mutimutivale ia i tatou e ala i le tuuina mai ia i tatou o ni avanoa e salamo ai. Tusi le upumoni lenei i luga o le laupapa.)

  • E fesoasoani faapefea le malamalama i lenei upumoni pe a tatou agasala?

  • E mafai faapefea e upumoni e lua ua tatou faailoaina ona fesoasoani tatou te tali atu ai i tulaga pe a tatou faatasi ai ma isi o o latou foliga ma amioga e le ogatusa ma poloaiga ma tulaga faatonuina a le Alii?

  • E tusa ai ma le Faaliliuga a Iosefa Samita o le fuaiupu 11, o le a le aoga o le alofa mutimutivale o le Faaola i le fafine?

Valaaulia tamaiti aoga e tusi ia latou api po o api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia o latou lagona mo le Faaola ona o Lona naunau e faaali mai le alofa mutimutivale ia i tatou ma tuu mai avanoa tatou te salamo ai.

Ioane 8:12–30

Ua aoao mai Iesu ua molimau mai le Tama ia te Ia

Valaaulia tamaiti aoga e moeiini ma taumafai e tusi se ata faigofie o se mea faitino patino. Ona fai lea i ai e pupula o latou mata ma faatusatusa a latou ata i ata a o latou tuaoi.

  • O a ni mea e sili atu lo outou faia pe a i ai le malamalama?

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Ioane 8:12. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo le mea na tautino mai e Iesu e uiga ia te Ia lava.

  • O le a le ta’uga e Iesu o Ia lava? (Tusi le aoaoga faavae lenei i luga o le laupapa: O Iesu Keriso o le Malamalama o le Lalolagi.)

Faamanatu i tamaiti aoga na faia e Iesu lenei tautinoga i le Tausamiga o Fale Apitaga. I afiafi taitasi o le tausamiga e valu aso, sa tutuina ai tuugalamepa tetele, po o menora i apitatala o le malumalu, e faamalamalama ai mo le toatele o tagata sa i ai i Ierusalema mo le sauniga faamanatu.

  • Na faapefea ona tuuina atu e Iesu le malamalama i le fafine na molia atu i le mulilua ma tagata na molia o ia?

  • O a mataupu faavae e mafai ona tatou aoao mai i afioga a le Alii i le fuaiupu 12? (E mafai ona eseese upu e faaaogaina e tamaiti aoga, ae ia mautinoa latou te faailoa mai le mataupu faavae lenei: Afai tatou te mulimuli i le Faaola, o le a tatou aloese mai le pogisa faaleagaga ma faatumulia i Lona malamalama)

  • O faapefea ona fesoasoani le Faaola ia te oe e aloese mai le savali i le pogisa faaleagaga?

Faamatala atu, o le tele o valoaga i le Feagaiga Tuai o loo ta’u mai ai o le a avea le Mesia ma malamalama o le lalolagi i atunuu uma (tagai Isaia 49:6; 60:1–3). O le mea lea, i le tautino atu o Ia lava o le Malamalama o le Lalolagi, sa folafola atu e Iesu o Ia o le Mesia.

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Ioane 8:13. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai pe na faapefea ona tali atu le au Faresaio i le tautinoga a le Faaola.

  • Na faapefea ona tali atu le au Faresaio i le tautinoga a le Faaola?

  • Aisea na latou fai mai ai e le faamaoni le fetalaiga po o le mau a Iesu? (Aua sa Ia molimau ia te Ia lava.)

Faamatala atu, na faamanatu atu e Iesu i le au Faresaio o le tulafono a Mose e manaomia ai e le itiiti ifo i le toalua tagata e faamaonia ai le upumoni (tagai Ioane 8:17; Teuteronome 17:6). Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Ioane 8:18. Fai i le vasega e mulimuli ai, ma vaavaai pe o ai isi na tuuina atu molimau o Iesu o le Mesia na folafolaina.

  • E tusa ai ma le fuaiupu 18, o ai na ta’ua e le Faaola faapea o le molimau lona lua i Lona paia? (Atonu e te manao e faamamafa atu faapea, o lenei fetalaiga na faamautu ai e Iesu o Ia ma le Tama o ni tagata mavaevae se toalua.)

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Ioane 8:19. Fai i le vasega e vaavaai po o le a le mea e lei malamalama ai le au Faresaio e uiga ia Iesu ma Lona Tama.

  • E tusa ai ma le fuaiupu 19, aisea na le iloa ai e le au Faresaio le Tama? (E lei iloa e le au Faresaio le Tama aua sa latou lei iloaina Iesu ma pe o ai moni o Ia.)

  • E fua i le mea na ta’u atu e le Faaola i le au Faresaio, o le a le mea e mafai ona tatou faia ia iloa ai le Tama Faalelagi? (E ono faaaoga e tamaiti aoga ni upu eseese, ae ia mautinoa e manino a o tatou aoao ia Iesu Keriso, e oo ina tatou iloa le Tama. I le faaaogaina o upu a tamaiti aoga, tusi lenei mataupu faavae i luga o le laupapa.)

Ina ia fesoasoani i tamaiti aoga ia malamalama i lenei mataupu faavae, valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le saunoaga lenei a Elder Jeffrey R. Holland o le Korama a Aposetolo e Toasefululua.

Ata
Elder Jeffrey R. Holland

”O le aotelega silisili lea o le upumoni na afio mai Iesu e fetalai i ai ma fai, aemaise lava i Lana taulaga togiola ma le puapuaga, na Ia aoao mai ai ia i tatou po o ai le Atua lo tatou Tama Faavavau ae pe faapei foi o ia, faapea le atoatoa o le gauai atu o Ia i Lana fanau i soo se augatupulaga ma soo se atunuu. Sa taumafai Iesu e ala i upu ma galuega e faaali ma faamanino mai ia i tatou le natura moni o Lona Tama, lo tatou Tama o i le Lagi. …

“O le fafagaina la o e sa fia aai, faamalolo i e mamai, aoaiina tagata pepelo, ole atu mo le faatuatua—o Keriso lena o loo faaali mai ia i tatou le ala o le Tama, o Le e “alofa tunoa ma alofa mutimutivale, e telegese lona toasa, e onosai ma tumu i le agalelei’ [Lectures on Faith (1985), 42.]” I Lona soifuaga ma aemaise lava i Lona maliu, sa tautino mai ai e Keriso, ‘O le mutimuti alofa lea o le Atua ua ou faaali atu ia te outou, faapea foi lo’u lava alofa’” (“O le Silisiliese o le Atua,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2003, 70, 72).

  • E tusa ai ma le saunoaga a Elder Holland, o le a se mea ua tatou aoao ai e uiga i lo tatou Tama Faalelagi a o tatou aoao e uiga ia Iesu Keriso?

Otooto le Ioane 8:21–24 i le faamatala atu faapea, na lapataia e le Faaola le au Faresaio afai latou te le talitonu ia te Ia o le a latou oti ia latou agasala.

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Ioane 8:25–30. Fai i le vasega e vaavaai mo nisi upumoni na aoao atu e Iesu i le au Faresaio e uiga ia te Ia lava ma le Tama Faalelagi. Atonu e te manao e valaaulia tamaiti aoga e faailoga mea ua latou mauaina.

  • O a nisi upumoni ua aoao mai e Iesu Keriso e uiga ia te Ia lava ma le Tama Faalelagi?

  • E faapefea e aoaoga a le Faaola i nei fuaiupu ona fesoasoani atili ia tatou malamalama ai i le sootaga a le Faaola ma le Tama Faalelagi?

Valaaulia tamaiti aoga e faaaoga ni nai minute e toe iloilo ai ma mafaufau i tala sa latou aoaoina e uiga i afioga ma gaoioiga a Iesu Keriso i le Feagaiga Fou i lenei tausaga (e aofia ai, mo se faataitaiga, le tala i le fafine na molia atu i le mulilua.) Atonu e te manao e faaali atu ata mai le Tusi Ata o le Talalelei ([2009]; tagai foi LDS.org) o loo faaalia mai ai mea na tutupu i le galuega a le Faaola i le olaga nei. Valaaulia ni nai tamaiti aoga e aotele mai se tala o latou tofu mafaufau i ai ma faamatala mai i le vasega le mea o loo aoao mai ai e uiga i lo tatou Tama o i le Lagi.

Faaiu e ala i le faasoa atu o lau molimau i le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

Ioane 8:7. ”O so outou e leai sana agasala, ia lua’i togi se maa ia te ia”

Na saunia e Pereristene Dieter F. Uchtdorf o le Au Peresitene Sili la’u-suega e iloa ai pe tatou te tausalaina i nisi taimi i le fetogi o maa:

”Ou uso e ma tuafafine, mafaufau i fesili nei e fai ma suega mo le tagata lava ia:

”Pe o tumau ia oe se lagona o le ita i le isi tagata?

”Pe e te faitatala, e tusa lava pe moni le mea lena e te tautala ai?

”Pe e te vavaeesea, tulei ese, pe faasala isi ona o se mea na latou faia?

”Pe e te lotoleaga faalilolilo i le isi tagata?

”Pe o e fia manao e faamanua se isi tagata?

”Afai o lau tali i soo se tasi o nei fesili o le ioe, e mafai ona e faaaoga le lauga e lua upu mai le amataga: tuu loa!

”I se lalolagi o tuuaiga ma le feitagai, ua faigofie lava le tau o le pua ma lafo. Ae tatou le i faia lena mea, ia tatou manatua ia upu a Ia o lo tatou Matai ma faataitaiga: ‘O so outou e leai sana agasala, ia lua’i togi se maa.’

“Uso e ma Tuafafine, tuu i lalo a tatou maa” (“O Le e Alofa Atu e Alofaina Mai,” Ensign po o le Liahona, Me 2012, 76).

Lolomi