Sa faamalolo e Iesu se tagata na fanau mai e tauaso. Sa fesiligia e le au Faresaio lenei tagata ma tuliesea o ia mai le sunako aua sa musu o ia e ta’usalaina Iesu o se tagata agasala ona o le faamaloloina i le Sapati. Sa sailia e le Faaola lenei tagata, ma sa ifo atu lea tagata ia Iesu o le Alo o le Atua.
Ua faamalolo e Iesu se tagata na fanau mai o tauaso
Aumai i le vasega se tusiga o tala fou e faamatala ai se tagata sa feagai ma ni mafatiaga. Otooto lea mea mo tamaiti aoga, pe tusi lona faaulutala i le laupapa.
O a nisi faataitaiga na e vaai i ai o ni tagata na feagai ma mafatiaga?
Ta’u i ai o nisi tagata na taumanatunatu pe aisea e faataga ai e le Atua mafatiaga e matuai aafia ai o latou olaga.
Fai i tamaiti aoga e vaavaai mo se upumoni a o latou suesueina le Ioane 9:1–5 lea e mafai ona fesoasoani i ai tatou e malamalama atili ai pe aisea e faataga ai e le Atua ia mafatiaga e aafia ai o tatou olaga.
Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Ioane 9:1–2 . Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo le mafatiaga na feagai ma se tagata. Valaaulia tamaiti aoga e lipoti mai mea ua latou maua.
E tusa ai ma le fuaiupu 2o le a le mea na fesili atu ai le au soo e uiga i le mafuaaga o le mafatiaga o lea tagata?
Faamatala atu, e toatele tagata i ona po o le Faaola sa talitonu, e pei foi o ni tagata i o tatou taimi, faapea o mafatiaga e feagai ma tagata o taunuuga o agasala sa latou faia pe faia foi e o latou matua. (Atonu foi e te manao e ta’u i ai o le fesili a le au soo, ua manatu ai i le moni o se muai olaga.)
Pe e te manatu e sa’o lea talitonuga? Aisea pe aisea foi e leai ai?
Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Ioane 9:3–5 . Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo aoaoga a le Faaola e uiga i le tauaso o lenei tagata.
O le a sou manatu o le a le uiga o le ”ia faaalia ai galuega a le Atua ia te ia”? (fuaiupu 3).
Mai aoaoga a le Faaola i nei fuaiupu, o le a le upumoni e mafai ona tatou aoaoina mai i o tatou mafatiaga? (E mafai ona eseese upu e faaaoga e tamaiti aoga ae e tatau ona faailoa mai se upumoni e pei o lenei: E mafai ona faaaoga e le Atua o tatou vaivaiga e faaali mai ai Ana galuega ma le mana.)
Faamatala e ui atonu e tele ni mafuaaga eseese o mafatiaga i o tatou olaga, ae e mafai e le Atua ona faaaoga o tatou luitau e fesoasoani e faataunuu ai Ona faamoemoega amiotonu.
Fai i tamaiti aoga e mafaufau i se mafatiaga na latou feagai pe o loo feagai nei ma i latou. A o faaauau pea ona suesue e tamaiti aoga le Ioane 9, fai i ai e mafaufau loloto i auala e mafai ai e le Atua ona faatino Lana galuega ma le mana e ala mai ia i latou ona o na mafatiaga.
Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Ioane 9:6–7 . Fai i tamaiti aoga e mulimuli ai, ma vaavaai mo le auala na faaalia ai e le Atua Ana galuega ma le mana e ala i le aafiaga o le tagata tauaso.
O le a sou manatu i le taimi na faatoa pupula ai lenei tagata mo le taimi muamua?
Na faapefea ona avea le mafatiaga o lenei tagata ma mea e molimauina ai e isi le mana o le Atua?
I le tala lea, na manaomia ona taele le tagata lea i le taelega o Seloa ina ia pupula ai. O le a se mea e te ono manaomia e faia ina ia mafai ai e le Atua ona faatino Ana galuega ma le mana i lou olaga?
Ua sailia e le Faaola le tagata sa Ia faamaloloina ina ua tulia e le au Faresaio lenei tagata i fafo.
Otooto le Ioane 9:8–15 i le faamatala atu, ina ua uma ona faamaloloina le tagata tauaso lea, sa matua fefinauai nisi tagata pe o le tagata tonu lea sa fanau mai o tauaso. O nisi na manatu pe na faapefea ona faamaloloina o ia, ma aumaia o ia i le au Faresaio, o e na amata ona tuufesiligia o ia.
Valaaulia tamaiti aoga e saili le Ioane 9:14 mo le aso na faamalolo ai e le Faaola le tagata tauaso. Fai atu i se tamaitiiti aoga e lipoti mea sa ia mauaina.
O le a le tali atu a le au Faresaio ia Iesu i le faamaloloina o le tagata i le Sapati?
Valaaulia ni nai tamaiti aoga e feauaua’i i le faitauina leotele mai o le Ioane 9:16–38. Fai atu i tamaiti aoga e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo se isi mafatiaga na feagai ma le tagata ua faamalolo.
Nai lo le faitauina e tamaiti aoga, e mafai ona e faaalia le vaega o totoe o le vitio “Ua Faamalolo e Iesu se Tagata Na Fanau Mai o Tauaso” (time code 3:37–7:47). Faatonu tamaiti aoga e vaavaai mo se isi mafatiaga na feagai ma le tagata ua faamalolo.
Fesoasoani e sauniuni tamaiti aoga e faailoa mai se mataupu faavae mai lenei tala e ala i le faamanatu atu ia i latou na aumaia ia matua o le tagata tauaso i luma o le au Faresaio ina ia suesueina ai.
E tusa ai ma lefuaiupu 22, aisea na toe faasino ai ia matua o le tagata tauaso i lo la atalii e faamatala pe na faapefea ona ia pupula?
Faamatala o ”sunako e fai ma nofoaga autu o le tele o faapotopotoga faalelotu ma faaleagafesootai o Iutaia. O sunako e maua i ai faatonuga faaleagaga ma tapuai ai, faapea foi avanoa faaleaoaoga ma faaleagafesootai. Talu ai o le sunako e faatumutumu i tagata Iutaia, a tulia la mai se sunako … e leaga atu i lo le tape faate’a ma le toe i ai se mafutaga ma le nuu faalelotu. O lona uiga o le ati ma le lau mai faiga faaleaganuu ma faapea ma agafesootai. O lenei faamata’u na matua matuia lava e taofia ai matua o le tauaso mai le aafia tele ai i le suesuega o le [faamalologa o la la’ua tama]”(Tusitaiala a le Tagata Aoao o le Feagaiga Fou [Church Educational System manual, 2014], 230).
E tusa ai ma lefuaiupu 24, o le a le meamamafa e te mafaufau sa feagai ma le tagata na faamaloloina?
Valaaulia tamaiti aoga e faitau lemu ia fuaiupu 30–33 e aofia ai le vaega o le Faaliliuga a Iosefa Samita, Ioane 9:32 o loo maua i le fuaiupu 32, vaefaamatalaga a, e vaavaai ai mo le tali a le tagata i le au Faresaio.
O a mafuaaga na faaaoga e le tagata e puipuia ai Iesu? Atonu e te manao e fautua atu ia faailoga e tagata ana upu i le fuaiupu e 33.)
O le a se mea ua iloa e lenei tagata e uiga ia Iesu Keriso?
Tau i ai o lenei tagata na tuli ese mai le sunako ona o le le fefe e puipuia le tagata na faamaloloina o ia (tagai fuaiupu 34).
O le a sou manatu aisea na naunau ai lenei tagata e tumau faamaoni i le mea sa ia iloa e uiga ia Iesu Keriso, e ui ina oo ina tuliese ai mai le sunako?
Faamanatu i tamaiti aoga ina ua uma ona tuli i fafo le tagata mai le sunako, sa maua o ia e le Faaola ma sa fesili atu pe ”talitonu o ia i le Alo o le Atua” (fuaiupu 35). Fai atu i se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Ioane 9:36–38 , ma fai atu i le vasega e vaavaai mo le tali a le tagata.
O le a le mea na tupu i le molimau a lenei tagata ia Iesu Keriso? (Ua oo ina ia iloa o Iesu Keriso o le Alo o le Atua.)
O le a le mataupu faavae e mafai ona tatou aoao mai lenei tagata e uiga i le tumau faamaoni i le mea ua tatou iloa? (E mafai ona faailoa mai e tamaiti aoga ni mataupu faavae eseese, ae ia mautinoa o latou malamalama i le mataupu faavae lenei: A o tatou tumau faamaoni i mea ua tatou iloa e ui i le tetee, o le a faamalosia a tatou molimau. Tusi lenei mataupu faavae i le laupapa.)
Ina ia fesoasoani i tamaiti aoga ia malamalama i lenei mataupu faavae, valaaulia se tagata e faitau leotele le Eteru 12:6 . Fai i tamaiti aoga e mulimuli ai, ma vaavaai mo le mea na tupu pe a mavae ona tatou tumau faamaoni i le Alii pe a tatou iloa ua i ai tetee i lo tatou faatuatua.
Aisea e te manatu ai e faamalolosia a tatou molimau pe a uma ona tatou tatalia le tetee mai po o tofotofoga o lo tatou faatuatua?
Na faamalosia faapefea lau molimau ona o tetee?
Ina ia fesoasoani i tamaiti aoga e faailoa mai se isi mataupu faavae mai lenei tala, fesili pe toafia tagata e faaaogaina tioata faasa’o (pei o matatioata po o meavaai).
O a mea e fai e nei tioata i lau vaaiga?
O le a le tulaga na i ai le vaaiga faaletino a lenei tagata ina ua uma ona faamalolo o ia e Iesu?
Na faapefea ona faasa’o pe faaleleia le vaaiga faaleagaga a lenei tagata po o le malamalama i le Faaola?
Valaaulia tamaiti aoga e faitau lemu le Ioane 9:11, 17, 33 , ma vaavaai mo fasifuaitau o loo faamatala ai le vaaiga po o le malamalama o le tagata pe o ai Iesu. Fai atu ia i latou e lipoti mai mea ua latou mauaina. (O a latou tali e tatau ona aofia ai le ”o se tagata e igoa ia Iesu,” ”o se perofeta,” ma o se tagata ”o le Atua.” Tusi fasifuaitau nei i le laupapa, ma valaaulia tamaiti aoga e maka ia latou tusi paia.)
E tusa ai ma nei fasifuaitau, o le a le mea na tupu i le vaaiga faaleagaga a lenei tagata (Sa faasa’oina ma faaleleia. O fasifuaitau nei e atagia mai ai le tuputupu ae o le matua faaleagaga o lenei tagata ma le malamalama i le faasinomaga moni o Iesu.)
Aisea e te manatu ai ua amata ona manino atili lana vaaiga ma le malamalama i le Faaola? (Sa ia faailoa atu le faatuatua e ala i le tumau faamaoni i le mea sa ia iloaina.)
Fai i tamaiti aoga e auiliili leIoane 9:36–38, ma vaavaai mo le mea na iu i ai lenei tagata ina ua vaai i le Faaola.
O le a le mea na iu ina vaai i ai lenei tagata e uiga i le Faaola? (Na oo ina ia iloa o Iesu Keriso o le Alo o le Atua.)
O le a le sa’o na oo i ai le vaaiga a lenei tagata?
Valaaulia se tagata e faitau leotele le saunoaga lenei mai ia Peresitene Howard W. Hunter. Fai i tamaiti aoga e faalogologo pe o le a le mea na saunoa mai Peresitene Hunter na tupu i lenei tagata.
Ata
Peresitene Howard W. Hunter
”E luafaapupulaga na tuuina atu--o le tasi e faamalolo ai le po o le vaai faaletino [o se faaletonu faaletino na fanau mai ma le tagata], ma le tasi e vaai ai i le Tupu o Tupu a e lei afio a’e o Ia i Lona nofoalii e faavavau. Sa faapupulaina e Iesu le vaai faaletino ma faaleagaga” (“O Le Atua Fai Vavega,” Liahona, Iulai 1989, 16–17).
E mafai faapefea e le faamalologa o le tagata mai le tauaso faaletino ona faatusa i lona faamalologa mai le tauaso faaleagaga?
O le a le mataupu faavae e mafai ona tatou aoao mai lenei tala e uiga i le mea e mafai ona tupu ia i tatou pe a tatou faaali atu le faatuatua ia Iesu Keriso? (E mafai ona eseese upu e faaaoga e tamaiti aoga ae e tatau ona faailoa mai se mataupu faavae talitutusa e pei o lenei: A o tatou faatino le faatuatua ia Iesu Keriso, o le a manino atili la tatou vaaiga faaleagaga ma le malamalama. Tusi mataupu faavae lea i le laupapa.)
Aisea e te manatu ai o le faaalia o le faatuatua e tatau ona i ai ina ia mafai ai ona vaai ma malamalama atili i upumoni faaleagaga?
Faamatala atu, o nisi Faresaio sa tutu latalata ane ina ua vaai atu ma ifo atu le tagata ia Iesu o le Alo o le Atua. Valaaulia se tamaiti aoga e faitau leotele le Ioane 9:39–41 . Fai atu i tamaiti aoga e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo le mea na aoao mai e le Alii e uiga i le tauaso.
E faapefea ona e aoteleina mea na aoao atu e le Faaola i le au Faresaio?
Faamatala atu, o le tali atu i le fesili a le au Faresaio, ”O i matou foi, ua matou tauaso ea?” (fuaiupu 40), “sa faaaoga e le Faaola se upu valiata, e aoao mai ai tagata o e ua ’tauaso’--o i latou e lei iloaina pe o ai o Ia---’po ua leai sa outou agasala’ (Ioane 9:41). I se isi itu, o tagata o e mafai ona ’vaai’---o i latou na lava le molimau sa latou maua e uiga i le Faaola ma Lana misiona paia lea sa tatau ona latou iloa pe o ai o Ia---o le a faamasinoina mo a latou faatinoga. O le au Faresaio o nisi ia o i latou sa mafai ona ’vaai,’ ma o lea ’e tumau ai a latou agasala.’ I le itu faaleagaga, ua latou filifili ia tauaso aua ua latou mumusu e faailoa o Iesu o le Alo o le Atua, e ui i le tele o molimau sa latou mauaina: (Tusitaiala a le Tagata Aoao o le Feagaiga Fou231).
Ina ia faaiu, valaaulia tamaiti aoga e vaavaai i mataupu faavae e lua o i le laupapa ma mafaufau pe o le fea ua latou lagona e tatau ona latou faaaogaina i o latou olaga (atonu latou te manaomia ona faaaoga uma ia mataupu faavae). Tuu atu i tamaiti aoga se taimi e tusi ai ia latou api o le vasega po o api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia pe o le a faapefea ona latou faaaogaina lea mataupu faavae. Fautuaina i latou e tatalo mo se taitaiga pe faapefea ona faia lenei mea.
Tala ma Faamatalaga o Talaaga
Ioane 9:2. “Po o ai ea na agasala, po o ia nei, po o ona matua, ina ua fanau mai o ia o tauaso?”
Na tuuina mai e Elder Bruce R. McConkie o le Aposetolo e Toasefululua le malamalamaaga lenei i le mea na aoao atu e Iesu i Ona soo ina ua Ia faamaloloina le tagata tauaso:
“O lenei galuega o le faapupulaina o se tagata aisi tauaso, na tautino mai ai e Iesu, i se tulaga matautia ma le maumaututu, o ia lava,: (1) O Le Malamalama o le Lalolagi; ma (2) O le Alo moni lava o le Atua. O le taunuuga mai lona faatinoga na ia: Faamautuina ai [foi] le talitonuga o le au soo i le muai olaga; teena le talitonuga o nisi e faapea o faaletonu faaletino e afua mai i le agasala a o lei fanau mai; aoao atu o lana galuega na tofi atu ia te ia e le Tama; toe faamautu ai na te faamasinoina le lalolagi; ma sa aoao atu foi o le teenaina o le malamalama ma le upumoni e aumaia ai le faamalaiaga” (Doctrinal New Testament Commentary, 3 vols. [1965–73], 1:479).
Ioane 9:8–38 A o tatou faaali atu le faatuatua ia Iesu Keriso, o le a atili manino la tatou vaaiga ma le malamalama faaleagaga
Na aoao mai Peresitene Boyd K. Packer o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:
“Ia talitonu ona tumu ai lea e le aunoa lou faatuatua, o le a faateleina lou malamalama i le upumoni, ma o lau molimau i le Togiola, o le Toetu, o le Toefuataiga o le a pei o se ’vaieli o le vai ola, e puna ae pea i le ola e faavavau’ [MF&F 63:23; tagai foi Ioane 4:14; Iere. 2:13]. O le a mafai loa ona e maua le taitaiga i filifiliga talafeagai o le olaga i aso taitasi” (“O Faaaliga mo le Tagata Lava Ia, o le Meaalofa, o le Tofotofoga ma le Folafolaga,” Liahona, Ian. 1995, 71).
Na aoao mai Elder Richard G. Scott o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:
”Faaali le faatuatua i le Faaola Taumafai e faalogo i Ana fautuaga ma usitai i Ana poloaiga. O le a Ia faamanuiaina ma taitai oe a o e gaoioi i lenei lalolagi matautia i nisi o taimi
”Ou te molimau atu i le paia o Iesu Keriso e taialaina Lana ekalesia lenei. E silafia e Ia oe ma e alofa patino ia te oe. A e savali i le usiusitai faamaoni, o le a Ia faamauiaina oe, musuia oe, ma taitai oe i se malamalama ma se mana e sili atu. Ou te faamaonia atu o loo soifua o Ia” (“Mauaina o le Malamalama ,” Ensign, Nov. 1993, 88).