Potutusi
Lesona mo Suesuega i le Aiga: Ioane 11–15 (Iunite 15)


Lesona mo Suesuega i le Aiga

Ioane 11–15 (Iunite 15)

Anomea o Sauniuniga mo le Faiaoga o Suesuega i le Aiga

Aotelega o Lesona Suesueina i le Fale i Aso Taitasi

O aotelega o loo i lalo o aoaoga faavae ma mataupu faavae ua aoaoina e tamaiti aoga ao latou suesue i le Ioane 11–15 (iunite 15) e lei fuafuaina o se vaega e aoaoina o lau lesona. O le lesona e te aoao atu e taulai atu i na o ni nai vaega o nei aoaoga faavae ma mataupu faavae. Mulimuli i uunaiga a le Agaga Paia a o e mafaufau i manaoga o au tamaiti aoga.

Aso 1 (Ioane 11)

A o faitau tamaiti aoga e uiga i le faatuina mai e Iesu o Lasalo mai le oti, ua latou aoao ai i mataupu faavae nei: E mafai ona tatou filifili e faatino le faatuatua ia Iesu Kerio i taimi o tatou tofotofoga. O Iesu Keriso o le Toetu ma le Ola. Afai tatou te talitonu ia Iesu Keriso, e mafai ona tatou maua le ola e faavavau. Afai tatou te filifili e faaalia le faatuatua ia Iesu Keriso i taimi o o tatou tofotofoga, ona faamautuina lea ma loloto lo tatou faatuatua ia te Ia.

Aso 2 (Ioane 12)

I le lesona lenei, sa suesue ai tamaiti aoga e uiga ia Maria, le uso o Mareta ma le tuafafine o Lasalo, o uuina vae o Iesu ma le ulufale atu faatupu o le Faaola i Ierusalema. Sa latou suesueina ai foi e uiga i aoaoga a le Faaola i Ierusalema. Mai aoaoga a le Faaola, ua aoaoina ai e tamaiti aoga ia upumoni nei: E le mafai e na o vavega ona faatalitonuina i tatou ia Iesu Keriso. O le popole tele e uiga i le faafiafiaina o isi nai lo le faafiafiaina o le Atua e mafai ona taofia ai i tatou mai le faailoa atu i luma o lo tatou talitonuga ia Iesu Keriso ma Lana talalelei. Afai tatou te talitonu ia Iesu Keriso, tatou te le ola i se pogisa faaleagaga.

Aso 3 (Ioane 13)

A o faitau tamaiti aoga i tala o le Faaola o mulumuluina vae o le au Aposetolo, ua latou aoaoina ai ia upumoni nei: A o tatou mulimuli i le faataitaiga a le Faaola e ala i le auauna atu i isi, o le a tatou fiafia atili. A tatou fealofani e pei ona alofa mai Iesu Keriso ia i tatou, o le a iloa e isi o i tatou o Ona soo.

Aso 4 (Ioane 14–15)

I le lesona lenei, sa aoao ai e le vasega ia aoaoga na tuu atu e le Faaola i Ana Aposetolo a o lei amataina e Ia Lana taulaga togiola. Sa latou aoaoina e na o le Togiola a Iesu Keriso ma le mulimuli i Lona ala e mafai ai ona tatou ulufale atu i le malo o le Tama Faalelagi. Sa latou aoaoina ai foi e tatou te faaalia lo tatou alolofa mo Iesu Keriso i le tausia o Ana poloaiga ma o le Agaga Paia e mafai ona faamafanafanaina i tatou, aoao i tatou i mea uma, ma aumaia mea uma i lo tatou manatua. A o suesue le vasega e uiga i le vine ma ona lala, sa latou aoaoina ai afai tatou te tausia poloaiga, o le a tatou mafuta i le alofa o le Faaola ma maua ai le atoaga o le olioli.

Folasaga

E mafai e lenei lesona ona fesoasoani i tagata aoao ia malamalama ai i mea e tatau ona latou fai e toe foi atu ai i le Tama Faalelagi. E le gata i lea, a o toe iloilo e le vasega le fautuaga a le Alii o loo tusia i le Ioane 14, ua mafai ona latou fuafua pe mafai faapefea ona latou mulimuli atili i ala o le Faaola.

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Ioane 14:1–14

Ua aoao atu e le Faaola Ana Aposetolo i le ala e toe foi atu ai i le Tama Faalelagi.

Afai e mafai, faaali atu se faafanua o lo outou nuu ma valaaulia le vasega e faailoa mai le mea o loo i ai nei. I luga o le faafanua, faailoa se tasi nofoaga e masani ai le vasega. Fai i ai e tusi i se fasipepa pe faapefea ona ui mai le mea o latou i ai nei i lena nofoaga. Valaaulia se toatasi pe toalua e lipoti mai mea sa la tusia.

Tusi le Malo Selesitila i luga o le laupapa. Fai i le vasega e mafaufau i faatonuga latou te tuu atu i se tasi e manao ia iloa pe faapefea ona taunuu i le malo selesitila.

Faamanatu i le vasega a o latou suesueina le Ioane 14i a latou lesona i aso taitasi, sa latou aoaoina ai se upumoni e mafai ona fesoasoani latou te iloa ai le ala e toe foi atu ai i le Tama Faalelagi ma ulu atu ai i le malo selesitila. Faamatala o lenei lesona o le a latou aoao atili ai e uiga i lena upumoni.

Ina ia fesoasoani i le vasega ia malamalama i le matalalaga o le Ioane 14, faamanatu i ai sa faamanatu e le Faaola ma Ana Aposetolo le Paseka i se afeafe pito i luga i Ierusalema. Ina ua maea le talisuaga o le Paseka, sa ta’u atu e Iesu i Ona soo e le o toe mamao ona tuua lea e Ia o i latou (tagai Ioane 13:33).

Valaaulia ni tamaiti aoga e feauauai i le faitauina leotele o le Ioane 14:1–5. Fai atu i le vasega ia mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo mea na aoao atu e Iesu i Ana Aposetolo e fesoasoani ai e faamafanafanaina i latou.

Faamatala atu o le Faaliluga a Iosefa Samita, o le Ioane 14:3 o loo ta’u mai ai, “Ma a oo ina ou alu, o le a ou saunia se nofoaga mo outou, ma toe foi mai, ma taliaina outou e a’u lava ia; o le mea e i ai a’u, e i ai foi outou.”

  • O le a le mea na aoao atu e Iesu i Ana Aposetolo e fesoasoani ai ia faamafanafanaina i latou?

  • O le a sou manatu o le a le uiga o le fasifuaitau “e tele mea e nonofo ai outou i le maota o lo’u Tama” (Ioane 14:2)?

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le faamatalaga lenei mai i le Perofeta o Iosefa Samita. Fai i le vasega e faalogologo po o le a le uiga o le fasifuaitau na ia ta’ua.

Ata
Perofeta o Iosefa Samita

“[O le faamatalaga] ‘E tele mea e nonofo ai i le maota o lou Tama’ … e tatau ona faapenei —‘I le malo o lo’u Tama e tele malo,’ ina ia avea ai i tatou ma suli o le Atua ma suli faatasi ma au. … Ua i ai mea e nonofo ai i latou o e usiusitai i se tulafono selesitila, ma e i ai isi mea e nonofo ai i latou o e le atoatoa i le tulafono, o le tagata i lona lava faatulagaga” (Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Samita [2007], 219).

Atonu e te manao e fautua atu ia tusi e le vasega ia upu malo ma le o maloi a latou tusi paia i luga ae o upu maota ma le mea e nonofo ai i le Ioane 14:2.

  • O le fea aoaoga i le Ioane 14:1–4 atonu na faamafanafanaina ai le au Aposetolo?

  • E tusa ai ma le fuaiupu 5, na faapefea ona tali atu Toma i le aoaoga a le Faaola e faapea, ua iloa e Ana Aposetolo le ala i le malo o le Tama Faalelagi?

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Ioane 14:6. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo le tali a Iesu i le fesili a Toma. Faamanatu ia i latou o se tasi lenei o mau fuaitau e tauloto.

  • Na faapefea ona tali atu Iesu i le fesili a Toma?

Tusi se auala i luga o le laupapa. I le tasi pito o le auala tusi ai Tatou, ma le isi pito e tusi ai le Malo o le Tama Faalelagi. Tusi O Le Ala i lalo o le auala, ma ta’u i ai o lenei fasifuaitau e faasino i le ala lea e ui atu ai mai le tasi nofoaga i le isi.

  • E faapefea ona avea le Faaola ma Ala? (Atonu e tali mai le vasega faapea, ua faaali mai e le Faaola ia i tatou le ala e ola ai ina ia mafai ona avea e faapei o le Atua ma le ala e agavaa ai e nonofo i le afioaga o le Tama Faalelagi.)

Tusi le O Le Upumoni ma le O Le Ola i luga o le laupapa i lalo “O le Ala.”

  • O a auala ua avea ai Iesu Keriso ma Upumoni? (O Ia o le punavai o upumoni uma ma sa soifua atoatoa ai i upumoni uma.)

  • O a auala ua avea ai Iesu ma le Ola? (Ua Ia faia ia mafai e i tatou uma ona faatoilalo le oti faaletino ma toetutu mai ai ma tino faaletino e ola pea ma faatoilaloina le oti faaleagaga ia maua le ola e faavavau. O Ia “o le malamalama lea ua i totonu o mea uma, lea ua tuuina le ola i mea uma” [MF&F 88:13].)

I lalo o le ata o le auala o i le laupapa, tusi ai O Iesu Keriso o le i autafa o le “O Le Ala.”

  • E fua i mea sa tatou talanoaina ma mea sa outou aoaoina i a outou lesona i aso taitasi, e faapefea ona e aoteleina le uiga o le fetalaiga a le Faaola “e le alu atu lava se tasi i le Tama, pe a le ui mai ia te au”? (Ioane 14:6). (E mafai ona eseese upu e faaaoga e tamaiti aoga ae e tatau ona faailoa mai se upumoni talitutusa e pei o lenei: Ua nao le Togiola a Iesu Keriso ma i le mulimuli i Lona ala e mafai ai ona tatou ulu atu i le malo o le Tama Faalelagi.)

  • O le a le mea e tupu pe a tatou taumafai e mulimuli i se ala e le o le ala o le Faaola?

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau le saunoaga lenei mai ia Elder Lawrence E. Corbridge o le Fitugafulu. Fai atu i le vasega e faalogologo mo le mea e tupu pe afai tatou te taumafai e mulimuli i se ala e le o le ala o le Faaola.

Ata
Elder Lawrence E. Corbridge

“O Iesu Keriso o le Ala! O Ia o le Malamalama ma le Ola, Areto ma le Vai, o le Amataga ma le Gataaga, o le Toetu ma le Ola, o le Faaola o le lalolagi, o le Upumoni, ma le Ala.

“E na o le tasi le ala i le fiafia ma le faamalieina. O Ia o le Ala. O nisi lava ala uma, soo se isi lava ala, po’o le a lava le ala, o le faavalevalea lea. …

“E le faigata le ala a le Alii. E faigata le olaga, ae le o le talalelei. ’E ao lava ina i ai le faafeagai o mea uma’ [2 Nifae 2:11], i soo se mea, mo tagata uma lava. E faigata le olaga mo i tatou uma lava, ae e faigofie foi le olaga. E na o le lua lava a tatou filifiliga. E mafai ona tatou filifili a le mulumuli i le Alii ma ia faaeeina i Lona mana ma maua le filemu, malamalama, malosi, atamai, lototele, alofa, ma le olioli, pe o le tatou o foi i se isi auala, i soo se auala, po o le a lava le auala ma tatou o ai lava na o i tatou---e aunoa ma Lana fesoasoani e aunoa ma Lona mana, e aunoa ma le taitaiga i le pogisa, i faigata, le mautonu, faanoanoa, mafatia ma le atuatuvale. Ma ou te fesili atu, o le fea le ala e faigofie atu? …

“E na o le tasi lava le ala i le fiafia ma le faamalieina. O Iesu Keriso o le Ala” (“O Le Ala,” Ensign or Liahona, Nov. 2008, 34, 36).

  • E tusa ai ma Elder Corbridge, o le a le mea e tupu pe afai tatou te le mulimuli i le ala o le Faaola?

  • O le a le mea e tupu pe afai tatou te mulimuli i le ala a le Faaola?

  • O le a le ala a le Faaola? (Afai e manaomia, ia faamanatu i le vasega o le ala a le Faaola e aofia ai le atinaeina o le faatuatua ia te ia ma le Tama Faalelagi; salamo, mauaina o sauniga o le faaolataga, e pei o le papatisoga ma sauniga o le malumalu, ma le tumau e oo i le iuga i le faatuatua ma le usiusitai.)

Fai i le vasega e mafaufau i o latou aafiaga ia na faamanuiaina ai i latou i le mulimuli i le ala o le Faaola. Valaaulia nisi o i latou e faasoa mai o latou aafiaga.

Valaaulia tagata e mafaufau po o le a le lelei o loo latou mulimuli ai i le ala o le Faaola. Fai i ai e mafaufau i se ala se tasi e mafai ona latou mulimuli atili ai i le Faaola ma faatu se sini e faatino lena gaoioiga.

Otooto le Ioane 14:7–14 i le faamatala atu, sa aoao atu e le Faaola Ana Aposetolo o se tasi o Ona faamoemoega na afio mai ai i le lalolagi o le faaalia mai lea e ala mai i Ana upu ma galuega le natura moni o le Tama Faalelagi. Sa Ia folafola atu foi i Ana Aposetolo o le a latou maua le mana e faia ai galuega sili.

Iunite e Sosoo ai (Ioane 16–21)

Valaaulia tamaiti aoga e vaavaai mo tali i fesili nei ao latou faamaeaina a latou suesuega o le Talalelei a Ioane: O le a le fetalaiga a Iesu i Lona tina ao Ia tautau i luga o le satauro? O ai le tagata muamua na faaali i ai Iesu Keriso ina ua toetu mai o Ia? O ai na musu e talitonu i molimau a isi faapea ua toetu Iesu? Valaaulia tamaiti aoga e mafaufau pe o le a se tala a le Faaola i Ona soo o e sa molimauina o Ia ma Lona Toetu, ae na tonu ia i latou e toe foi ia latou galuega tuai nai lo le folafola atu o le talalelei. Fai i ai e vaai i le iunite e sosoo ai po o le a le mea na ta’u atu e le Faaola i na soo.

Lolomi