Potutusi
Lesona 1: Folasaga i le Feagaiga Fou


Lesona 1

Folasaga i le Feagaiga Fou

Folasaga

O le Feagaiga Fou o se faamaumauga o le soifuaga i le tino, aoaoga, ma le Togiola a Iesu Keriso, o le faatuina o Lana Ekalesia, ma galuega a Ona soo anamua a o Ia faaauau pea ona taiala i latou ina ua mavae Lona Afio Ae i le lagi. Ua fuafuaina lenei lesona e saunia ai ma faaosofia tagata aoga e suesue le Feagaiga Fou e ala i le folasiaina atu ia i latou o ni autu tetele se lua o loo maua i aoaoga a Iesu Keriso ma Ana Aposetolo anamua: o le valaaulia faisoo a le Faaola ia o mai ia te Ia ma le tiutetauave a Ona soo e fesoasoani i isi e faia le mea lava lea e tasi.

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

E fesoasoani le Feagaiga Fou tatou te o mai ai ia Iesu Keriso

A o lei amataina le vasega, tusi le fesili lenei i luga o le laupapa: O a ni avega mamafa o feagai ma le autalavou i o tatou taimi?

Aumai i le vasega se atigipusa ma se mea mamafa e tuu i totonu o le pusa po o se ato faafafa, e pei o se maa tele po o ni tusi. Valaaulia se tagata e sau i luma o le potu, ma fai i ai e tago e uu le atigi pusa pe faamaulu le ato faafafa. Fai i le vasega e tali mai i le fesili o loo i luga o le laupapa, ma fai i se tasi tagata e lisi tali a le vasega i le laupapa. A uma mai tali taitasi, tuu se mea mamafa i totonu o le atigipusa po o le ato faafafa seia tumu.

  • O le a sou lagona pe afai e te tauaveina lenei avega i le aso atoa?

Fai i le vasega e faamatala mai luitau po o faigata e mafai e ni nai avega o loo lisi i luga o le laupapa ona oo i se tagata.

Faamatala o loo aoao mai i le Feagaiga Fou i tatou e uiga i galuega a Iesu Keriso i le olaga nei ma ina ua mavae le toetu, e aofia ai Ana aoaoga, vavega, taulaga togiola, ma asiasiga i uluai soo o le ekalesia. I Ana aoaoga atoa ma fegalegaleaiga ma isi o se upumoni faifai pea lea e mafai ona fesoasoani ia i tatou i avega mamafa o tatou tauaveina.

Faamatala o le Mataio 11e aofia ai se faataitaiga o lenei autu maoae o le a tele ina vaai i ai tagata aoga i a latou suesuega o le Feagaiga Fou i le tausaga nei. Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Mataio 11:28. Fai i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaai mo le valaaulia a le Faaola ia i latou o loo tauamoina avega faigata.

  • O le a sou manatu i le uiga o le tigaina ma mafatia i avega?

  • O le a le fetalaiga a le Faaola e tatau ona tatou faia ina ia maua ai Lona malologa? I le faaaogaina o upu a tagata aoga, tusi le mataupu faavae lea i luga o le laupapa: A tatou o mai ia Iesu Keriso ma a tatou avega, o le a Ia aumaia ia i tatou le malologa.)

  • O le a sou manatu i le uiga o le o mai ia Iesu Keriso?

Ina ia fesoasoani i le vasega ia malamalama i le uiga o le o mai ia Keriso, valaaulia se tagata e faitau leotele le Mataio 11:29–30. Fai i le vasega e mulimuli ai, ma vaavaai mo faatonuga a le Faaola ia i latou o e mananao e o mai ia te Ia.

  • E tusa ai ma nei fuaiupu, o le a le mea e tatau ona tatou faia ina ia tatou o mai ai ia Keriso?

Tusi se ata o se amo mo povi i luga o le laupapa, pe faaali foi se ata o se amo.

Ata
amo laau

Faamatala o le amo o se pou faalava laupapa, e masani lava ona faaaogaina ni povi se lua po o nisi manu lea e mafai ai ona la tosoina faatasi se avega.

  • O le a le faamoemoega ma le aoga o se amo? (E ui o le amo o se mamafa po o se avega, ae e mafai ai e manu uma e lua ona tuufaatasia lo la malosi ma le mana, o le mea lea e faateleina ai la la’ua faatinoga.)

  • O le a sou manatu o le a le uiga o le tauaveina i o tatou luga o le amo a le Faaola?

Valaaulia se tagata aoga e faitau le saunoaga lea a Elder David A. Bednar o le Korama a Aposetolo e Toasefululua. Fai i le vasega e faalogologo pe mafai faapefea ona tauave i o tatou luga le amo a le Faaola ma pe o a faamanuiaga e mafai ona tatou maua i le faia o lena mea.

Ata
Elder David A. Bednar

O le amo e tuufaatasia ai ni manu ina ia mafai ona la gaoioi faatasi ma faataunuuina se galuega.

“Mafaufau i le valaaulia uigaese a le Alii mo tagata taitoatasi ina ia ‘outou amoina la’u amo.’ O le osia ma le tausia o feagaiga paia e tuufaatasia ai i tatou ma le Alii o Iesu Keriso. O le mea moni lava, o loo augani mai le Faaola ia i tatou ina ia faalagolago atu ma tatou galulue faatasi ma Ia, e ui lava o a tatou taumafaiga silisili e le tutusa ma e le mafai ona faatusalia ia te Ia. A o tatou faalagolago atu ia te Ia ma tosoina faatasi a tatou avega ma Ia i le malaga o le olaga nei, e moni lava e avegofie Lana amo, o Lana avega foi e mama ia.

“E le o tuua na o i tatou ma e le tatau ona tuua na o i tatou. E mafai ona tatou fetaomi atu i luma i o tatou olaga i aso taitasi faatasi ai ma le fesoasoani faalelagi. O le Togiola a le Faaola e mafai ai ona tatou maua le mana ma le ‘malosi i talaatu o lo [tatou] lava malosi’(‘Lord, I Would Follow Thee,’ Hymns, no. 220)” (“Bear Up Their Burdens with Ease,” Ensign po o le Liahona, Me 2014, 88).

  • O le a le mea e “soofaatasia” i tatou i le Faaola o Iesu Keriso?

  • E tusa ai ma Elder Bednar, o a faamanuiaga o le soofaatasia ma le Faaola?

Ta’u i ai o le folafolaga a le Faaola o le “malologa” i le Mataio 11:28–29 e le faapea o lona uiga o le a Ia aveesea i taimi uma o tatou faafitauli po o luitau. E tele taimi, o le a tuu mai ai e le Faaola ia i tatou le filemu ma le malosi tatou te manaomia e faatoilalo ai ma onosaia o tatou tofotofoga, ma o lea e faamama ai a tatou avega. Afai tatou te faamaoni i luitau o le olaga nei, o le malologa faaiu lava o le a tatou maua o le faaeaga faatasi ma le Atua (tagai MF&F 84:23–24).

Fai i le vasega e mafaufau loloto pe na faapefea ona avatu e le Faaola ia i latou le malologa ina ua latou o atu ia te Ia. Valaaulia ni nai tagata o le vasega e faasoa mai a latou aafiaga i le vasega. E mafai ona e fuafua e faasoa atu se tasi o ou lava aafiaga.

Valaaulia le vasega e faatutu ni sini patino e tusa ai ma auala e mafai ona latou o mai ia Iesu Keriso i lenei tausaga i le suesueina o le Feagaiga Fou. Fautuaina i latou e faaaofia ai i a latou sini le suesueina o tusitusiga paia i aso taitasi ma faitauina uma le Feagaiga Fou i le tausaga lenei.

E i ai se tiutetauave o soo o Iesu Keriso e fesoasoani i isi ia omai ia te Ia

Fai i le vasega e mafaufau i taimi i o latou olaga na latou naunau ai ma sagisagi fiafia e ta’u atu i se tasi e uiga i so latou aafiaga po o se mea na latou vaai i ai, faitau, pe faalogo i ai. Valaaulia ni tagata o le vasega e lipoti atu mea sa latou naunau ma sagisagi e ta’u atu i se tagata.

Faamatala o le Feagaiga Fou o loo i ai le mau faataitaiga o tagata taitasi sa faamalolosia, aoaoina, pe faamanuiaina e le Alii ona latou lagona ai lea o se manao e ta’u atu i isi e uiga ia te Ia. Valaaulia ni nai tamaiti aoga e feauaua’i i le faitauina leotele mai o le Ioane 1:37–42. Fai i le vasega e mulimuli ai, ma vaavaai mo mea na faia e soo e toalua o Ioane le Papatiso ina ua faalogo i lana molimau ia Iesu.

  • O le a se mea na aoaoina e Aneterea e uiga ia Iesu a o la talanoa ma Ia?

  • O le a le mea na faia e Aneterea ina ua ia iloaina o Iesu o le Mesia?

  • Aisea e te manatu ai sa matua naunau o ia e faasoa atu lenei tala fiafia i lona uso, o Simona Peteru?

Otooto Ioane 1:43–44 i le faamatala atu i le vasega na valaaulia e le Faaola se tagata e igoa ia Filipo e avea ma Ona soo. Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le Ioane 1:45–46. Fai i le vasega e mulimuli ai, ma vaavaai mo mea sa faia e Filipo ina ua ia iloa o Iesu o le Mesia.

  • O le a le tala a Filipo ia Natanielu e uiga ia Iesu o le Nasareta?

  • Na faapefea ona tali atu Natanielu i le molimau a Filipo faapea o Iesu o le Mesia?

  • O le a le valaaulia a Filipo ia Natanielu?

Tusi le faamatalaga lenei e lei maea i luga o le laupapa: Pe a tatou o mai ia Keriso, 

  • E faavae i nei faataitaiga mai le Feagaiga Fou, o le a le manao o le a tatou maua pe a tatou o mai ia Iesu Keriso? (A o tali mai le vasega, faauma le faamatalaga o loo i luga o le laupapa ina ia atagia mai ai le mataupu faavae lea: Pe a tatou o mai ia Keriso, o le a tatou maua le manao sili atu e valaaulia isi e o mai ia te Ia.

Ina ia fesoasoani i le vasega ia atili malamalama i lenei mataupu faavae, kopi le ata lea i luga o le laupapa:

Ata
ata o ’au
  • O le a sou manatu o le a le mea o le a sili atu lo tatou manao e valaaulia isi e o mai ia Keriso pe a tatou o mai i tatou lava ia te Ia?

Faamatala na aoao mai e Peresitene Henry B. Eyring se faamanuiaga sili tatou te maua pe a tatou valaaulia isi e o mai ia Iesu Keriso. Fai atu i se tagata o le vasega e faitau leotele le saunoaga lenei:

Ata
Peresitene Henry B. Eyring

“Pe a tatou tuuina atu o tatou loto e valaaulia ai tagata e o mai ia Keriso, o le a suia lou loto. … O le fesoasoani atu i isi e o mai ia te Ia, o le a iloa ai ua e sau oe lava ia te Ia” (“O Mai ia Keriso,” Liahona, Mat. 2008, 49).

  • O le a se mea e mafai ona tupu i o tatou olaga pe a tatou valaaulia isi e o mai ia Keriso?

Faaopoopo se ’au i le ata o i luga o le laupapa ina ia foliga ai faapei o le ata o loo avatu i i.

Ata
ata e lua ’au
  • Aisea e te manatu ai o le valaaulia o isi e o mai ia Keriso e mafai ona fesoasoani ai ia i tatou e latalata atili atu ai foi ia te Ia?

  • O ai na valaaulia oe e te sau i le Faaola ma Lana talalelei? Ua faamanuiaina faapefea lou olaga ua avea o se taunuuga?

Fautuaina le vasega e mafaufau ma le agaga tatalo po o ai e mafai ona latou valaaulia e o mai ia Iesu Keriso.

  • O le a se mea e mafai ona tatou faia e valaaulia ai isi ia o mai ia Keriso?

Faamatala o le valaaulia o uo ma tagata o le vasega e auai i le seminare o se tasi lea auala e mafai ai e tagata aoga ona valaaulia isi e “o mai ma vaai” pe o ai Iesu Keriso ma pe mafai faapefea e Lana talalelei ona faamanuiaina o latou olaga.

Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le Ioane 1:47–50. Fai i le vasega e mulimuli ai, ma vaavaai mo mea na oo i ai Natanielu ina ua ia feiloai atu i le Faaola (faamatala o le fasifuaitau “leai se pepelo” o lona uiga e le taufaasese).

  • O le a le mea na ta’u atu e le Faaola na afua ai ona tautino atu e Natanielu o Iesu o le Alo o le Atua?

  • E tusa ai ma le fuaiupu 50, o le a le mea na folafola atu e le Faaola ia Natanielu ona sa ia talitonu?

Faamatala atu faatasi ai ma Aneterea, Peteru, Filipo, ma isi, na avea ia Natanielu ma se tasi o Aposetolo a Iesu. Talu ai na gauai atu nei Aposetolo i le valaaulia e o mai ia Iesu Keriso, sa latou molimauina le tele o “mea silisili”fuaiupu 50, e aofia ai ia vavega ma aoaoga a Iesu Keriso ma Lona Toetu ma le Afio A’e i le lagi.

Faaiu i le molimau atu a o suesue e le vasega le Feagaiga Fou i lenei tausaga, o le a latou lagonaina le aioi faifai pea mai a le Faaola ia omai ia te Ia. Pe a latou faaaogaina ia aoaoga faavae ma mataupu faavae latou te aoaoina i le gasologa o le tausaga, o le a latou mauaina Lana fesoasoani i a latou avega ma, faapei o Aposetolo anamua, o le a faatumuina i se manao e fesoasoani i isi e omai foi ia te Ia.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

Mataio 11:29–30. “Ia outou amoina La’u amo”

Na aoao mai e Peresitene Howard W. Hunter ia faamanuiaga e maua pe a tatou amoina le amo a Keriso:

“I taimi faatusi paia, o le amo o se meafaigaluega e fesoasoani tele ia i latou e galueaiina le fanua. E mafai ai e le malosi o se manu lona lua ona tuufaatasi ma faaluaina ai le taumafaiga a se manu e tasi, e faasoa ai ma faaitiitia ai le galuega faigata a le suotosina po o se taavale toso. O se avega na lofituina pe atonu foi e le mafai e se toatasi ona tauave, e mafai ona tauaveina lelei e se toalua ua noatia faatasi i se amo masani. O Lana amo e manaomia ai se taumafaiga tele ma le maua’i, ae mo i latou ua liua moni, e faigofie le amo ma e mama ai foi le avega.

“Aisea e taulima ai na o oe avega o le olaga, na fesili ai Keriso, pe aisea e taulima ai i le lagolago faaletino lea e vave ona uma le malosi? I e mafatia i avega, o le amo a Keriso, o le mana ma le filemu o le tutu faatasi ma se Atua o le a maua ai le lagolago, paleni,ma le malosi e faafetaiaia ai o tatou luitau ma onosaia ai a tatou galuega i le olaga nei” (“O Mai ia te Au,” Liahona, Nov. 1990, 18; tagai foi “Ia Outou Amoina La’u Amo” [Liahona, Sept. 2013, 22–23] mo se ata o se amo ma se faamalamalamaga atili o lona faaaogaina ma le aoga).

Ioane 1:39, 46. “O mai ina matamata.”

Sa faamatala e Elder Neil L. Andersen o le Korama a Aposetolo e Toasefululua le ala e mafai ai ona tatou mulimuli i le faataitaiga a le Faaola e faasoa atu i isi le talalelei:

Na aoao mai e le Faaola ia i tatou le auala e faasoa atu ai le talalelei. Ou te fiafia i le tala ia Aneterea, o le na fesili, ‘Rapi e, o fea ea e te mau ai?’ Ioane 1:38. Na mafai lava e Iesu ona tali atu i le mea sa Ia nofo ai. Ae nai lo lena sa Ia fai atu ia Aneterea, “O mai ina matamata’[Ioane 1:39]. Ou te fia manatu faapea sa fai atu le Faaola, ‘O mai ina matamata e le gata i le mea ou te mau ai ae o le ala o loo ou ola ai. O mai ia ina vaai po o ai au. O mai ma ia lagonaina le Agaga.’ …

“I ai latou e faaalia se fiafia i a tatou talanoaga, e mafai ona tatou mulimuli i le faataitaiga a le Faaola e ala i le valaauliaina o i latou e ‘omai ia, ina matamata.’ O le a taliaina e nisi la tatou valaaulia, ae le taliaina e isi. Tatou te iloa uma lava se tasi sa tele ni taimi na valaaulia ai a o lei taliaina se valaaulia e ‘sau ma matamata.’ Tatou mafaufau foi ia i latou sa mafuta faatasi ma i tatou ae ua seasea tatou vaai i ai, ma valaaulia i latou e toe foi mai ma toe vaai tasi i ai”(“O Se Vavega,” Ensign po o se Liahona, Me 2013, 79).

Lolomi