Potutusi
Lesona 135: Eperu 1–4


Lesona 135

Eperu 1–4

Folasaga

Na aoao e Paulo le Au Paia e uiga i le natura moni o Iesu Keriso. Na ia aoaoina foi i latou e uiga i le Togiola a Iesu Keriso ma nisi o faamanuiaga e oo mai o se taunuuga o le Togiola. Na faasoa mai e Paulo le aafiaga o Isaraelu anamua sa feofeoai solo i le vao e aoao ai le Au Paia i mea e ao ona latou faia e ulu atu ai i le malologa o le Alii.

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Eperu 1

Ua aoao mai Paulo e uiga i le natura o Iesu Keriso

Faitau leotele ia tulaga nei:

  1. Ua lelava se tamaitai talavou i le avea ai i taimi uma ma “teine lelei” ona e le auai faatasi ai ma ana uo i nisi o a latou gaoioiga. O loo mafaufau o ia e faataatiaese ona tulaga faatonuina ina ia avea ai o se tasi o le vaega.

  2. Ua iloa e se alii talavou o loo auauna atu i se misiona talai, o le galuega faifeautalai e sili atu le faigata nai lo le mea na manatu i ai, ma o loo ia mafaufau ai e toe foi i le fale.

  • O a mea e tutusa ai nei tulaga?

  • O a nisi o mafuaaga e ono mafaufau ai tagata e faamatuu atu a latou taumafaiga e fai le mea ua latou iloa e sa’o?

Ia folasia faapuupuu atu le tusi a Eperu e ala i le faamalamalama atu e faapea, i lalo o uunaiga a faafitauli eseese, o nisi tagata Iutaia na liliu mai (na ta’ua o tagata Eperu) sa faamamulu ese mai fonotaga a le Ekalesia ma toe foi atu i le saogalemu o faiga masani o tapuaiga faaIutaia, lea sa le’i aofia ai se talitonuga ia Iesu Keriso (tagai Eperu 10:25, 38–39). Sa tusia e Paulo le tusi lenei e uunaia ai nei tagata o le Ekalesia ia tumau faamaoni ia Iesu Keriso.

Valaaulia tamaiti aoga e vaavaai mo upumoni a’o latou suesue i le Eperu e mafai ona fesoasoani ia latou tumau faamaoni ai ia Keriso pe afai latou te ono lagona le fia faamatuu atu .

Valaaulia tamaiti aoga e faitau filemu le Eperu 1:1–3, 10, ma vaavaai mo aoaoga faavae na aoao atu e Paulo i le Au Paia Iutaia e uiga ia Iesu Keriso.

A lava loa le taimi, valaaulia nisi o tamaiti aoga e tusi i luga o le laupapa upumoni na latou mauaina. E ono faaaoga e tamaiti aoga ni upu eseese, ae ia mautinoa e tusia i luga o le laupapa ia faamatalaga e tutusa ma upumoni nei:

O Iesu Keriso na foafoaina le lagi ma le lalolagi (tagai Eperu 1:2, 10).

E fetalai mai Iesu Keriso mo le Tama (tagai Eperu 1:2).

O Iesu Keriso o le suli o le Tama (tagai Eperu 1:2).

O Iesu Keriso o le faatusa moni o le Tama (tagai Eperu 1:3).

O loo faatumauina e Iesu Keriso mea uma i Lana afioga mana (tagai Eperu 1:3).

Ua tafiese e Iesu Keriso a tatou agasala (tagai Eperu 1:3).

E nofotupu Iesu Keriso i le itu taumatau o le Tama (tagai Eperu 1:3).

Atonu e manaomia ona faamalamalama atu o le fuaitau “matua tusa lava ma le Tama” o lona uiga o Iesu Keriso o le faatusa faaletino ma le faaleagaga o le Tama Faalelagi ma ua i ai Ona uiga paia, ae o le fuaitau “o loo faatumauina e ia mea uma lava i lana afioga mana” e faaalia ai o Iesu Keriso ua i ai le malosi uma.

  • E mafai faapefea e le iloaina o nei upumoni ona fesoasoani i se tasi o loo tauivi e tumau faamaoni ia Iesu Keriso ma Lana talalelei?

Valaaulia tamaiti aoga e mafaufau loloto po o fea o nei upumoni e mafai ona aoga ia i latou pe afai e faaosoosoina i latou e liliu ese mai le faia o le finagalo o le Alii.

Faamalamalama atu o se autu i le tusi a Eperu o le silisili ese o Iesu Keriso. Mo se faataitaiga, i le Eperu 1:4–14, na faaaila ai e Paulo o Iesu Keriso e silisili nai lo o agelu. I mataupu o loo sosoo ane ai, sa faaauau ona ia faaali atu le maoae ma le silisili ese o Keriso.

  • E mafai faapefea e le iloa o Iesu Keriso e silisili nai lo o mea uma, ona fesoasoani i se tasi o loo tauivi ia tumau faamaoni ia te Ia?

Uunai tamaiti aoga ia faaauau ona vaavaai mo lenei autu a’o latou suesue i vaega o loo totoe o le Eperu.

Eperu 2

Ua aoao mai Paulo o Iesu Keriso o le Tautai o lo tatou faaolataga

Fai atu i tamaiti aoga e mafaufau pe faapefea ona latou filifilia se kapeteni po o se taitai mo au po o vaega eseese latou te ono auai ai (mo se faataitaiga, au afeleti, vaega finau [mataupu], vaega o talafaatino, po o kalapu i le aoga).

  • O a ni agavaa e te vaavaai i ai pe a filifilia se kapeteni po o se taitai?

Faamalamalama atu, i le Eperu 2, na faamalamalama atili ai e Paulo le natura ma le faasinomaga o Iesu Keriso i tagata Iutaia liliu mai ina ia fesoasoani ia latou iloa le pogai e tatau ai pea ona latou mulimuli ia Iesu Keriso. Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Eperu 2:10 . Fai atu i le vasega ia mulimuli i le faitauga, ma vaavaai pe na faapefea ona faatatau atu Paulo ia Iesu Keriso.

  • O le a le mea ua avea ai Iesu Keriso ma kapeteni? (Tusi le upumoni lenei i luga o le laupapa: O Iesu Keriso o le Kapeteni o lo tatou faaolataga.)

  • O a ni auala ua avea ai Iesu Keriso ma Kapeteni o lo tatou faaolataga?

Vaevae tamaiti aoga i ni paga, ma tofi se tamaitiiti aoga se toatasi e faitau le Eperu 2:8–13 ae o le isi tamaitiiti aoga e faitau le Eperu 2:14–18. Valaaulia tamaiti aoga e vaavaai mo fuaitau o loo faamatala ai le mafuaaga sa agavaa ai le Faaola e avea ma Kapeteni o lo tatou faaolataga. (Faamalamalama atu o le fuaitau “ina ia faia e ia se togiola mo agasala a le nuu” i le fuaiupu 17 o lona uiga na togiola Keriso mo a tatou agasala, ua mafai ai ona tatou faalelei, pe aumaia i se sootaga taugalemu ma le Tama Faalelagi.)

A ua lava loa se taimi, fai atu i tamaiti aoga e lipoti atu mea sa latou mauaina ia latou paga. Ona fesili atu lea i le vasega:

  • E tusa ai ma le fuaiupu 9, o le a le mea ua faia e Iesu Keriso mo tagata uma?

  • E tusa ai ma le fuaiupu 14, o ai na faatoilalo e le Faaola e ala i Lana Togiola?

Ia faailoa atu e le gata ina sa faatatau atu Paulo i le Faaola o le Kapeteni o lo tatou faaolataga, ae sa ia taua foi o Ia o se “faitaulaga sili e alofa ma faamaoni” (fuaiupu 17). Sa faatusa e Paulo ia Iesu Keriso i se faitaulaga sili Iutaia ona o le faitaulaga sili sa faapea o se fautua i le va o tagata ma le Atua.

  • E tusa ai ma le fuaiupu 17, o le a le mea na mafai ai e Iesu ona avea ma se faitaulaga sili alofa ma faamaoni?

  • E tusa ai ma le fuaiupu 18, aisea na mafai ai e le Faaola ona fesoasoani ia i tatou? (Tagai foi i le Alema 7:11–13.)

Faamatala atu i le Eperu 4:14–16 na tuuina mai ai e Paulo se malamalamaaga faaopoopo i lana aoaoga e uiga i le ala ua avea ai le Faaola ma se faitaulaga sili alofa ma faamaoni. Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele nei fuaiupu. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo le mea na avea ai Iesu Keriso ma se faitaulaga sili maoae. Valaaulia tamaiti aoga e lipoti mai mea latou te maua.

  • E faavae i mea ua e aoaoina mai le Eperu 2:14–18 ma le 4:14–16, aisea ua mafai ai ona malamalama lelei Iesu Keriso ia i tatou ma faanoanoa i o tatou vaivaiga ma le atoatoa uma? (Fesoasoani i tamaiti aoga e faailoa mai le upumoni lenei: Ona sa puapuagatia Iesu Keriso ma faaosoosoina i mea uma, ua malamalama lelei ai o Ia ia i tatou ma mafai ona fesoasoani ia i tatou i taimi o faigata. Tusi lenei upumoni i luga o le laupapa.)

  • E tusa ai ma le Eperu 4:16, o le a le mea e mafai ona fesoasoani ai le malamalama i lenei upumoni ia tatou faia?

  • O le a sou manatu i le uiga o le faalatalata atu ma le faamalosi i le nofoalii o le alofa tunoa?

Valaaulia tamaiti aoga e faasoa mai o latou lagona e uiga i auala e mafai ai e upumoni i le Eperu 2 ona fesoasoani ia i latou ia maua le mautinoa i a latou faaiuga e mulimuli ia Iesu Keriso i le avea ai ma o latou taitai.

Eperu 3–4

Ua aoao mai e Paulo le auala e mafai ona tatou ulu atu ai i le malologa o le Alii

Valaaulia tamaiti aoga e tusi ia latou api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia po o api o le vasega se mea e mafua ai ona latou atuatuvale pe popole faaletino pe faaleagaga.

  • E mafai faapefea ona tatou maua le filemu ma le malologa mai nei ma isi puna o vevesi ma atuatuvale?

Faamanatu i tamaiti aoga sa feagai le Au Paia Iutaia ma sauaga ona o le ola i le talalelei. Faamalamalama atu, i le Eperu 3 ma le 4, sa ta’ua ai e Paulo se aafiaga mai le Feagaiga Tuai e aoao ai le Au Paia i auala e maua ai le filemu i lenei olaga ma le olaga a sau.

Faamalamalama atu, ina ua uma ona faasaolotoina mai Aikupito, sa faaoso e tagata Isaraelu anamua le toasa o le Alii ma sa faapea ona le faatagaina ai i latou e ulu atu i le malologa o le Alii (tagai Numera 14; Iakopo 1:7–8; Alema 12:33–37; 13:6, 12–13, 28–29). Valaaulia tamaiti aoga e faailoga le fuaitau “lo’u malologa” i le Eperu 3:11.

Faailoa atu sa faamalamalama mai e Elder Bruce R. McConkie o le Korama a Aposetolo e Toasefulua le uiga o le ulu atu i le malologa o le Alii. Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le saunoga lenei a Elder McConkie, ma fai atu i tamaiti aoga e faalogologo po o le a le uiga o le ulu atu i le malologa o le Alii.

Ata
Elder Bruce R. McConkie

“O au paia faamaoni e ulu atu i le malologa o le Alii a’o i ai i lenei olaga, ma o le tumau ai i le upumoni, latou te faaauau ai pea i lea tulaga faamanuiaina seia latou malolo ma le Alii i le lagi. … O le malologa o le Alii, i le faatatauga i tagata i le olaga nei, o le maua lea o le malamalama atoatoa i le paia o le galuega maoae o aso e gata ai. … O le malologa o le Alii, i le faavavau, o le maua lea o le ola e faavavau, ia maua le atoatoaga o le mamalu o le Alii. (MF. & F. 84:24.)” (Mormon Doctrine, 2nd ed. [1966], 633).

  • O le a le uiga ia i tatou o le ulu atu i le malologa o le Alii i lenei olaga? Pe a tatou oti?

Faitau leotele le Eperu 4:1 ma fai atu i tamaiti aoga e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo le mea na popole ai Paulo o le a le faia e nisi o tagata o le Ekalesia.

  • O le a le mea sa popole ai Paulo? (Ona o le a le ulu atu nisi o tagata o le Ekalesia i le malologa o le Alii.)

Tusi mau nei i luga o le laupapa: Eperu 3:7–8, 12–15, 18–19; 4:2–3, 6–7, 11. Fai atu i le vasega e faitau filemu ia fuaiupu nei, ma vaavaai mo le mea na aoao mai e Paulo i auala e mafai ona tatou ulu atu ai i le malologa o le Alii. (Uunaia tamaiti aoga e faitau le Faaliliuga a Iosefa Samita o le Eperu 4:3 i le faaiuga o le Tusi Paia.) A mavae se taimi, fai atu i tamaiti aoga e lipoti mai mea na latou mauaina.

  • O le a lou manatu o le uiga o le fuaitau “pe afai tatou te taofi mau lava i lo tatou muai faatuatua e oo i le gataaga” (Eperu 3:14)?

  • O le a sou manatu i le uiga o le “aua tou te faamaaa i o outou loto”? (Eperu 3:15; 4:7 (Ia tatala pea lou loto, lotomalie, ma usitai i le Atua ma Ana poloaiga.)

  • O le a le mea na aoao mai e Paulo e uiga i le auala e ulu atu ai i le malologa o le Alii? (Mai tali a tamaiti aoga, tusi le mataupu faavae lenei i luga o le laupapa: Afai tatou te tumau faamaoni i le Faaola ma ia le faamaaa o tatou loto, o le a tatou ulu atu i le malologa o le Alii.)

  • E mafai faapefea e le tatalaina pea o o tatou loto i faamoemoega ma le fuafuaga a le Atua mo i tatou, ona saunia i tatou e ulu atu i le malologa o le Alii?

  • E mafai faapefea ona faamanuiaina i tatou i lenei olaga i le saili e ulu atu i le malologa o le Alii?

Fai atu i tamaiti aoga e mafaufau loloto pe na fesoasoani faapefea le faamaoni i le Faaola ma le tatalaina pea o o latou loto ia te Ia, latou te maua ai le malologa e ui lava i faafitauli ma atuatuvalega latou te ono oo i ai. Valaaulia ni nai tamaiti aoga e faasoa mai o latou manatu i le vasega.

Valaaulia tamaiti aoga e tusi ia latou api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia, se mea o le a latou faia e tumau faamaoni ai ia Iesu Keriso ma tatala pea o latou loto ia te Ia.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

Eperu 1:3. O Iesu Keriso “ua matua tusa lava” ma Lona Tama

Na aoao mai e Peresitene Iosefa F. Samita le mea lenei e uiga i faatusa o Iesu Keriso

”O Iesu Keriso o le Alo o le Atua, ‘ua matua tusa lava’ ma le peresona o Lona Tama (Eperu 1:3). Sa ia savalia le fogaeleele e faapei o se tagata, o se tagata atoatoa, ma faapea mai i se tali i se fesili ua tuuina atu ia te Ia: ‘O le ua vaai mai ia te Au, ua vaai o ia i le Tama’ (Ioane 14:9). O lenei lava mea ua tatau ona faaleleia le faafitauli mo se maliega o se mafaufau loloto ma le migao. O le faaiuga e le ma teteeina, afai o le Alo o le Atua e matuai tusa lava (o lona uiga, e pei lava) o le peresona o Lona Tama, o lona uiga la o Lona Tama o foliga o se tagata; aua o foliga ia o le Alo o le Atua, e le gata i Lenei olaga, ae a o lei fanau mai i le tino, ma ina ua mavae Lona toetu. O foliga lava foi ia na faaali atu ai le Tama ma le Alo, o ni peresona e toalua, ia Iosefa Samita, a o sefulufa tausaga o se tamaitiiti, sa ia maua ai lana uluai faaaliga” (Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia:Iosefa F. Samita [1998], 334).

Eperu 4:4, 10. O le aso Sapati o le faailo ma le faailoga o le malologa o le Alii

Na faamalamalama mai e Elder Bruce R. McConkie o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

“O le Aso Sapati o le faailo ma le faailoga o le malologa o le Alii. O i latou o e ua ulu mai i le malologa o le talalelei e tausia le paia o le Aso Sapati o se vaega o la latou amioga amiotonu ma le tapuaiga moni. I lena aso latou te malolo ai mai a latou galuega faalelalolagi, e pei ona sa faia e le Atua mai le faatinoga o le foafoaga, o se faailoga ma se molimau ua latou ulu atu i le malologa o le Alii i lenei olaga, i ai ni molimau o le talalelei, ma tepa taulai atu i lena malologa o le Alii ‘o le malologa lea o le atoatoaga o lona mamalu’ i le faavavau. (MF. & F. 84:24.)” (Doctrinal New Testament Commentary, 3 vols. [1965–73], 3:151).

Lolomi