Potutusi
Lesona 101: Roma 8–11


Lesona 101

Roma 8–11

Folasaga

Na aoao atu e Paulo ia faamanuiaga o le toe fanauina faaleagaga ma le gauai atu i le finagalo o le Tama Faalelagi. Na ia aoao atu foi e uiga i le teenaina e Isaraelu o le feagaiga a le Atua ma le faasalalauina o le talalelei i Nuuese.

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Roma 8

Ua faamatala e Paulo ia faamanuiaga o le toe fanauina faaleagaga

Amata le lesona i le fai atu o fesili nei:

  • O le a se tofi?

  • Afai e mafai ona e maua ni meatotino a se tagata, o meatotino a ai o le a e filifilia ma pe aisea foi?

  • O ai e masani ona mauaina ni meatotino a se tagata?

Fai i le vasega e mafaufau i faamanuiaga e mafai e se tagata ona maua o se suli o mea uma o i le Tama Faalelagi? Valaaulia le vasega e vaavaai a o latou suesueina le Roma 8:1–18mo mea e tatau ona tatou faia e maua ai mea uma o i le Tama Faalelagi.

Valaaulia ni tamaiti aoga e feauauai i le faitauina leotele o le Roma 8:1, 5–7, 13. Fai i le vasega e mulimuli ai, ma vaavaai mo mea na aoao atu e Paulo e uiga i le savavali “i la le tno,” po o le faamatuu atu i le manao ia agasala, ma mulimuli “i la le Agaga” fuaiupu 5.

  • O le a le uiga o le “loto i la le tino”? (fuaiupu 6). (O le taulai atu e faamalie ia faanaunauga ma tuinanau o le tino faaletino.)

  • O le a le uiga o le “loto i la le agaga”? (fuaiupu 6).

Faamatala o le “fasiotia o amioga a le tino” ( fuaiupu 13 ) o lona uiga o le faaumatia pe faatoilalo ia vaivaiga, faaosoosoga, ma agasala tau i o tatou tino faaletino (tagai fuaiupu 13, vaefaamatalaga b; Mosaea 3:19).

  • O le a le mataupu faavae e mafai ona tatou aoao mai le fuaiupu 13e uiga i mea e mafai ona fesoasoani ia i tatou e faatoilalo ai le lolo atu i le tagata o le lalolagi i le agasala? (Fesoasoani i tamaiti e faailoa mai le mataupu faavae lenei: Afai tatou te mulimuli i le faatosinaga a le Agaga, e mafai ona tatou faatoilaloina le lolo atu o le tagata o le lalolagi i le agasala. Tusi lenei mataupu faavae i luga o le laupapa.)

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Roma 8:14–16. Fai i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai pe o faapefea ona faasino atu Paulo ia i latou o e mulimuli i le Agaga.

  • O faapefea ona faasino atu Paulo ia i latou o e mulimuli i le Agaga? (Faamatala o le upu fanau i le talaaga lenei o lona uiga o atalii ma afafine [tagai MF&F25:1].)

Tau i ai o le fasifuaitau “Agaga o tamafai” fuaiupu 15). Faamatala o “o tatou agaga”fuaiupu 16 , o lona uiga o o tatou tino agaga, sa foafoaina e le Tama Faalelagi, ua avea ai tagata uma o se atalii/afafine agaga o le Tama Faalelagi. Peitai, o le osia o feagaiga ma le Atua e ala i sauniga ma tausia na feagaiga e toefanauina faaleagaga ai tagata pe vaetamaina, e fai ma Ona atalii ma afafine i le feagaiga o le talalelei. O le mafutaga ma le Agaga Paia e tau mai ai o ia tagata e le gata o fanau agaga a le Atua ona o le mana o le foafoaga, ae o i latou foi o Ana fanau o le feagaiga.

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Roma 8:17–18. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai po o a mea e mafai ona avea ai fanau o le feagaiga a le Atua.

  • O a mea e mafai e fanau o le Feagaiga a le Atua ona avea ai? (Tusi le mataupu faavae lea i luga o le laupapa, ae tuu se avanoa mo le upu faamaoni: Afai o i tatou o ni fanau o le feagaiga faamaon i a le Atua, e mafai ona avea i tatou ma suli faatasi ma Iesu Keriso i mea uma o i le Tama Faalelagi.)

  • O le a le suli-faatasi? (O se tasi e mauaina se tofi tutusa ma isi suli.)

  • E tusa ai ma le fuaiupu 17, o le a le mea e tatau e fanau o le feagaiga a le Atua ona fai ina ia avea ai ma suli faatasi ma Keriso?

Faamatala o le “tiga faatasi ma [Iesu Keriso]”fuaiupu 17e le faapea ia tatou mafatia i le mea sa faia e le Faaola o se vaega o Lana taulaga togiola. Ae, e faapei o le Faaola, e tatau ona tatou faafitia i tatou lava mai mea eleelea uma, tausi poloaiga, ma onosaia ma le faamaoni mea faafeagai (tagai Mataio 16:24; Faaliliuga Iosefa Samita, Mataio 16:26 [i le faaopoopoga i le Tusi Paia]). Faaopoopo le upufaamaonie faamaea ai le mataupu faavae oi le laupapa. Tusi se siata e tolu koluma i le laupapa. Faaigoa le koluma muamuaMea e Manaomia, koluma i le ogatotonu Mea Faafeagai, ma le koluma lona tolu Tofi. Lisi tali a le vasega i fesili nei i koluma talafeagai.

  • O a ni mea e manaomia ona tatou fai ina ia faitaulia ai o fanau faamaoni o le feagaiga a le Atua?

  • O a ni faataitaiga o mea faafeagai atonu tatou te oo i ai a o tatou taumafai e ola o ni fanau faamaoni o le feagaiga a le Atua?

  • O a faamanuiaga e mafai ona tatou maua mai le Tama Faalelagi pe a tatou taumafai e ola o ni Ana fanau faamaoni o le feagaiga? (O se tasi o tali e mafai ona i ai o le, e mafai ona tatou avea e faapei o le Tama Faalelagi [tagai Roma 8:17, vaefamatalaga a].)

Fai i le vasega e mafaufau i le lisi o i le laupapa:

  • A uma ona faitau aoaoga a Paulo i le fuaiupu 18, o le a sou manatu e faapefea ona faatusatusa mea e manaomia mo le avea ma suli faatasi ma Keriso i faamanuiaga? Aisea?

Faamatala i le Roma 8:19–30, tatou te faitau ai na aoao atu Paulo e fesoasoani le Agaga ia i tatou i o tatou vaivaiga ma fesoasoani ia i tatou ia iloa mea tatou te tatalo atu ai. Sa tatou faitauina foi o Iesu Keriso na tofia i le muai olaga e avea ma Faaola o fanau a le Atua (tagai Faaliliuga Iosefa Samita, Roma 8:29–30 [i le faaopoopoga i le Tusi Paia]).

Manatua: I le Roma 8:29–30, o le uputofia anamuao lona uiga na muai faauuina pe tofia. O le a suesue e le vasega nisi o aoaoga a Paulo e uiga i le muai faauuina i le lesona o le Efeso 1.

Valaaulia ni tamaiti aoga e feauauai i le faitauina leotele o le Roma 8:28, 31–39. Fai i le vasega e mulimuli ai, ma vaavaai mo upumoni na aoao atu e Paulo e uiga i le alofa o le Atua e tusa ai ma mea faafeagai, luitau, ma puapuaga o le olaga nei. Tau i ai o le Faaliliuga a Iosefa Samita o le Roma 8:31 ua suia le fasifuaitau o le “faasagatau mai” i le “manumalo” (tagai fuaiupu 31, vaefaamatalaga a).

  • O a ni upumoni e mafai ona tatou aoao mai i nei fuaiupu? (E ono faailoa mai e le vasega ni upumoni eseese, e aofia ai mea nei: Afai tatou te alolofa i le Atua, o le a galulue faatasi mea uma mo lo tatou lelei. O Iesu Keriso e mafai ai ona tatou faatoilaloina luitau uma ma puapuaga o le olaga nei. E leai se mea e mafai ona tuueseeseina mai i tatou mai le alofa o le Atua, lea ua faaalia i le Togiola a Iesu Keriso.

  • E mafai faapefea ona fesoasoani Iesu Keriso ma Ana aoaoga tatou te faatoilaloina ai luitau ma puapuaga o le olaga nei?

  • Mafaufau i luitau ma puapuaga o le olaga nei na e oo i ai, o le fea o nei faamatalaga i fuaiupu nei e sili ona taua ia te oe? Aisea?

  • Na faapefea ona e iloa le alofa o le Atua i le lotolotoi o luitau ma puapuaga?

Valaaulia le vasega e tusi ia latou api po o api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia mea ua latou manatu ua uunaia ai i latou e fai faapea, e ala ia Iesu Keriso, e mafai ai ona latou faatoilaloina o latou luitau ma puapuaga. Fautuaina i latou e faaaoga mea sa latou tusia.

Roma 9–11

Ua aoao atu Paulo e uiga i le teenaina e Isaraelu o le feagaiga a le Atua ma le avaeina atu o le talalelei i Nuuese

Fai atu i tagata o le vasega e mafaufau pe faapefea ona latou tali mai i tulaga nei:

  1. Ua oulua o ma lou epikopo e asiasi i se alii talavou e malolosi lona aiga i le Ekalesia, ae o ia e leai. Ina ua taumafai ma le agalelei lou epikopo e fesoasoani i le alii talavou ia malamalama i taunuuga o le le ola i le talalelei, fai mai le alii talavou, “Aua le popole. Ua uma ona ou papatiso, o loo toaaga foi ou matua. O le a le taofia lava e le Atua se faamanuiaga mai ia te au.”

  2. Talu ai nei sa e faauo atu ai i se tamaitai talavou o se isi tapuaiga. Ua fesili mai o ia i tulaga faatonuina o loo e ola ai. Ina ua uma ona e faamatala atu i ai nisi o tulaga faatonuina a le Alii, sa ia fai mai, “Ou te le malamalama pe aisea tou te faia ai na mea uma. Na pau lava le mea e te faia ia faaolaina ai oe o le talitonu lea ia Iesu Keriso.”

Valaaulia le vasega e vaavaai o upumoni a o latou suesueina le Roma 9–11ia e mafai ona fesoasoani latou te malamalama ai i mea e manaomia e maua ai faamanuiga o le talalelei.

Valaaulia se tagata e faitau le faamalamalamaga lea e uiga i aoaoga a Paulo i le Roma 9–11

E pei ona tusia i le Roma 9–11, sa faaaogaina e Paulo le faaupuga Isaraelu ma tagata Isaraelu ae le o Iutaia O fanau o le feagaiga a le Atua e taua i nisi taimi o le aiga o Isaraelu. I taimi o le Feagaiga Fou, sa filifilia ai e le Atua e na tupuga mai ia Iakopo, po o Isaraelu, e avea ma vaega o Lana feagaiga ma Aperaamo (tagai Roma 9:4–5), lea sa aofia ai faamanuiaga sili e pei o le talalelei, pule o le perisitua, ola e faavavau, fanau o le faavavau, se nuu o le tofi, ma le tiutetauave o faamanuiaga o le lalolagi i le talalelei.

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Roma 9:6, 8 a. Fai i le vasega e mulimuli ai, vaavaai mo mea na aoao atu e Paulo e uiga i tagata o le aiga o Isaraelu.

  • O le a sou manatu o le a le uiga o le tala a Paulo “e le o Isaraelu i latou uma lava”? ( fuaiupu 6 ). (E toatele Iutaia na talitonu sese faapea o lo latou gafa e ala ia Aperaamo ua mautinoa ai lo latou maua o faamanuiaga o le feagaiga.)

Faamatala o le Roma 9:25–30, tatou te faitau ai na aoao atu e Paulo ia tagata o Nuuese o e sa auai i le Ekalesia ua mafai ona latou maua o faamanuiaga uma o le feagaiga ma avea ai ma e amiotonu i le faatinoina o le faatuatua ia Iesu Keriso.

Valaaulia ni nai tamaiti aoga e feauauai i le faitauina leotele o le Roma 9:31–33; 10:1–4. Fai i le vasega e mulimuli ai, ma vaavaai pe na faapefea e nisi o Isaraelu i ona po o Paulo ona saili ia amiotonu i luma o le Atua. Faamatala o le “tulafono o le amiotonu” (Roma 9:31) e faasino i le tulafono a Mose; o le “maa e tausuai ai” (Roma 9:32, 33) o Iesu Keriso; ma “o le amiotonu mai le Atua” (Roma 10:3) e faasino ia Iesu Keriso ma Lana talalelei.

  • E tusa ai ma le Roma 9:31–33, na faapefea e nisi o Isaraelu ona saili e avea ma e amiotonu i luma o le Atua? (I le faatinoina na o galuega o le tulafono a Mose)

  • E tusa ai ma le Roma 10:3–4, o a mea na teena e nei Isaraelu? (O Iesu Keriso ma le amiotonu lea e mafai ona o Ia.)

Faamatala e pei ona tusia i le Roma 10:8–13, sa faamalamalama mai e Paulo pe faapefea ona maua “le amiotonu i le faatuatua” (Roma 9:30). Valaaulia ni nai tamaiti aoga e faitau leotele ma feauauai le Roma 10:8–13. Fai i le vasega e mulimuli ai, ma vaavaai pe faapefea ona maua lenei tulaga o le amiotonu.

  • O le a se mea e mafai e se tasi ona fai ia maua ai le amiotonu lea e maua mai i le faatuatua?

Faamatala o le upu Eleni ua faaliliuina o le tautino i le fuaiupu 9 o se faailoga o le faailoaga ua le taofia o le taliaina, po o se feagaiga, ma le upu Eleni ua faaliliuina o le talitonu ua tau mai ai se tautinoga faatuatuaina. O lenei faatuatuaga loloto i le Faaola e taitai atu ai tagata e faailoa ma le le taofia lo latou taliaina o Ia i auala ua Ia filifilia. O nei auala faauuina e aofia ai le usiusitai i poloaiga a le Atua, salamo, ma le mauaina o sauniga faaola e pei o le papatisoga ma le meaalofa o le Agaga Paia.

  • E tusa ai ma aoaoga a Paulo, o le a le mea e tatau ona tatou faia pe a tatou mananao e maua faamanuiaga o feagaiga a le Atua, e aofia ai le faaolataga? (Fesoasoani i tamaiti aoga e faailoa mai le mataupu faavae lenei: Afai tatou te talia ma usitai ia Iesu Keriso ma Lana talalelei, e mafai ona tatou maua o faamanuiaga o feagaiga a le Atua ma faasaoina ai. Tusi le mataupu faavae lenei i luga o le laupapa.)

Tau atu sa faaaoga e nisi tagata le Roma 10:9, 13e fai mai ai na pau le mea e tatau ona tatou faia ia faaolaina ai o le tautau gutu atu lea o lo tatou talitonuga ia Iesu Keriso. Faamanatu i tagata o le vasega le tulaga lea sa tuuina atu i le amataga o le lesona.

  • E mafai faapefea e upumoni o i lenei lesona ona fesoasoani ia te oe e tali atu ai i tulaga nei?

Aotele le vaega o totoe o le Roma 10–11 i le faamatala atu na aoao atu e Paulo o le faalogo i le afioga a le Atua o le ute lea i le atinaeina o le faatuatua ia Keriso. Sa ia faaaogaina se talafaatusa o le faapipiiina o lala mai se olive vao i se olive lelei e faatusa i le vaetamaina o Nuuese i le aiga o Isaraelu (tagai foi Iakopo 5:3–14). Sa ia aoao atu foi o le talalelei o le a toe ofoina atu ia Iutaia.

Faaiu i le moilmau atu e uiga i upumoni na talanoaina i lenei lesona.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

Roma 8:14–17. “O i tatou o fanau a le Atua”

Na molimau mai la Elder Jeffrey R. Holland o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e uiga i lo tatou tofi paia o ni fanau a le Atua:

“Ua silafia e lou Tama oi le Lagi lou igoa ma silafia lou tulaga. Na te faafofogaina au tatalo. Na te silafia ou faamoemoega ma au miti, e aofia ai ou poplega ma atugaluga. Ma ua Ia silafia le mea e mafai ona e oo i ai e ala i le faatuatua ia te Ia. Talu ai ona o lenei tofi paia, ua tutusa uma ai oe faatasi ma ou uso ma tuagane faaleagaga i Lana silafaga ma ua faamanaina e ala i le usiusitai ina ia avea ma suli moni i Lona malo e faavavau, o se “[suli] o le Atua, ma [suli]-faatasi ma Keriso” [Roma 8:17]. Saili ina ia malamalama i le taua o nei aoaoga faavae(“I Tamaitai Talavou,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2005, 28).

“O loo tautala le mau e uiga ia i tatou o ni ‘fanau a le Atua’ e sili atu i lo le na o se itu e tasi (Roma 8:16). Muamua, o tagata soifua uma lava o se atalii/afafine agaga faapelepele o le Tama Faalelagi (tagai Malaki 2:10; Galuega 17:29; Eperu 12:9; ‘O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2010, 129). Lona lua, ua ‘toefanauina’ i tatou o ni fanau a le Atua e ala i se sootaga faalefeagaiga ina ua tatou faaali atu lo tatou faatuatua ia Iesu Keriso, salamo, ua papatisoina ma talia le Agaga Paia [ma isi sauniga] (tagai John 1:12; Kalatia 3:26–29; Mosaea 5:7; MF&F 11:30; [MF&F84:33–38;] Mose 6:65–68)” (Tusi lesona a le Tagata Aoga o le Feagaiga Fou [Church Educational System manual, 2014], 348).

E le gata ina mafai e le Agaga ona faamautu o i tatou o fanau o le feagaiga a le Atua, ae e mafai foi ona faamautu i o tatou agaga o i tatou lava o fanau moni faapelepele a le Atua ma sa tatou nonofo faatasi ma Ia a e tatou te lei fananau mai.

Roma 3:15. “O le Agaga o tamafai”

“O le vaetamaina o se mea masani i le lalolagi o Roma, ma o se manatu faavae foi e masani ai le aufaitau a Paulo. O se tagata e vaetamaina faaletulafono se tasi ma faee atu i luga o lena tagata aia tatau uma ma avanoa e maua e se tamaitiiti na fanau mai faalenatura. O le mea lea, a tatou maua ‘le Agaga o tamafai’ (Roma 8:15) e ala i le ulu atu i feagaiga o le talalelei, e avea i tatou ma fanau a le Atua ma ‘suli faatasi ma Keriso’ (Roma 8:17)” (Tusi lesona a le Tagata Aoga o le Feagaiga Fou [Church Educational System manual, 2014], 348).

I le Tusi a Mamona, o loo aoao mai ai foi e le Tupu o Peniamina le ala e mafai ai ona avea i tatou ma “fanau a Keriso” (tagai Mosaea 5:5–10). Na aoao mai e Peresitene Iosefa Filitia Samita e faapea o Iesu Keriso foi ua “avea ma o tatou Tama” aua ua Ia “ofo mai mo i tatou le ola, ola e faavavau, e ala i le togiola lea sa ia faia mo i tatou.” Sa faamatala mai e Peresitene Samita, “E avea i tatou ma fanau, atalii ma afafine o Iesu Keriso, e ala mai ia tatou feagaiga o le usiusitai ia te ia” (Doctrines of Salvation, comp. Bruce R. McConkie, 3 vols. [1954–56], 1:29).

Roma 8:31–32. “Afai ua au ma i tatou le Atua, o ai se e faasagatau mai?”

“Na aoao mai Paulo e faapea o le Togiola a Keriso ua faaalia ai ‘o le Atua [e] mo i tatou’ ma ua tautino mai ia i tatou ma lo tatou ola manuia e faavavau. Aua na foai mai e le Atua Lona Alo Pele e Toatasi mo i tatou, ua mafai ai ona tatou mautinoa o le a faaauau pea ona galue le Atua mo lo tatou faaolataga ma saunia i tatou ia avea ma suli o mea uma e finagalo o Ia e aumai ia i tatou. Na faapena foi ona apoapoai mai Elder Jeffrey R. Holland i tagata o le Ekalesia:

“‘Mafaufau i le tau e le mafai ona malamalama i ai o le Faasatauroga ma le Togiola, ou te folafola atu ia te outou o le a le fulitua mai lava o Ia ia i tatou i le taimi nei. … Uso e ma tuafafine, po o le a lava ou faanoanoaga, faamolemole aua e te fiu’ (‘O Mea Malepelepe e Fonofonoina,’ Ensign po o leLiahona, Me 2006, 71)” (Tusi lesona a le Tagata Aoga o le Feagaiga Fou [Church Educational System manual, 2014], 350).

Roma 8:29–30; 9:11; 11:2, 5, 7, 28. O le tofia anamua, muai faauuina, ma le filifilia

“I le Roma 8:29–30,o le faaupuga Eleni ua faaliliuina o le tofia anamua o lona uiga ‘tofia pe fuafuaina muamua’ ma e faasino i le muai faauuina na maua e nisi tagata, e faavae i le muai silafia e le Atua, ia mulimuli ia Iesu Keriso ma avea e faapei o Ia (tagai foi Efeso 1:3–4; 1 Peteru 1:2). “O le muai faauuina e le faapea ua mautinoa ai o le a maua e tagata taitoatasi ni valaauga patino po o tiutetauave. O nei avanoa e oo mai i lenei olaga o se taunuuga o le faaaogaina ma le amiotonu o le saolotoga, e pei lava o le oo mai o le muai faauuina o se taunuuga o le amiotonu i le muai olaga” (‘Muai faauuina,’ Faamaoni i le Faatuatua: O Se Tusitaiala o le Talalelei [2004], 69; tagai foi Alema 13:3–4)” (Tusi lesona a le Tagata Aoga o le Feagaiga Fou [Church Educational System manual, 2014], 350).

O loo faamatala mai e le Lomifefiloi o le Tusi Paia o le filifilia o “se faaupuga faatelosia e tau mai ai le filifiliga a le Atua o le aiga o Isaraelu ia avea ma nuu o le feagaiga faatasi ai ma avanoa ma tiutetauave, ina ia avea i latou ma auala o faamanuiaga i le lalolagi atoa. …

“O e filifilia na tofia ‘a o lei faavaeina le lalolagi,’ ae e leai se tasi ua filifilia ma le le faatuaoia i le ola e faavavau. E tatau i tagata taitoatasi, mo ia lava, ona faalogo ma usitai i le talalelei ma maua ona sauniga ma feagaiga i aao o auauna a le Alii ina ia maua ai le faaolataga. Afai e filifilia se tasi ae le galue, e mafai ona faapea ua le aoga lona filifiliga, e pei ona taua e Paulo i le 2 Kori. 6:1.

“… O se ‘filifiliga o le alofa tunoa’ o loo taua i le … Rom. 11:1–5e faasino i se tasi o tulaga i le olaga nei; o lona uiga, o le fanau mai i se taimi, i se nofoaga, ma i tulaga o le fesootai lelei ai le tagata ma le talalelei. Na faia lenei filifiliga i le muai olaga. O i latou o e faamaoni ma filiga i le talalelei i le olaga nei e maua e sili atu filifiliga manaomia i lenei olaga ma avea ai ma e filifilia a le Atua. O i latou nei e maua le folafolaga o se atoaga o le mamalu o le Atua i le faavavau (MF&F 84:33–41)” (Bible Dictionary, “Election”; tagai foi Alema 13:3–4).

Sa faamatala e le Perofeta o Iosefa Samita e faapea “o le filifilia le faatuaoia o tagata i le ola e faavavau [muai taunuuga] sa lei aoaoina atu e Aposetolo. Na filifilia lava e le Atua pe muai tofia, o i latou uma o le a faasaoina, e ao ina faasaoina ia Iesu Keriso, ma e ala i le usiusitai i le Talalelei” (i le History of the Church, 4:360). O lona uiga o tagata uma o le a faasaoina o le a maua le faaolataga e ala i le Togiola a Iesu Keriso ae le o se isi lava ala.

Roma 11:25. “O le atoatoaga o Nuuese”

Na faamatala e Elder Bruce R. McConkie o le Korama a Aposetolo e Toasefululua le uiga o le “atoatoaga o Nuuese”:

“Sa i ai se vaitau na tofia mo Iutaia e faalogo ai i le upu, ona i ai lea o se vaitau o taimi mo Nuuese e faamuamua ai. O le taimi o Nuuese o le vaitau e oo atu ai le talalelei ia i latou i se tulaga faamuamua, ma o le a faaauau pea lea tulaga seia latou maua se avanoa atoa e talia ai le upumoni, pe i se isi faaupuga, seia oo i le atoatoaga o Nuuese. Ona toe oo atu ai lea ole savali i Iutaia, o lona uiga, i Iutaia o se malo ma o se nuu” (Doctrinal New Testament Commentary, 3 vols. [1965–73], 2:290).

E tele seneturi a o lei tusia e Paulo lana tusi, na aoao atu ai Nifae i ona uso e faapea, o le a ala mai i le atoatoaga o Nuuese i aso e gata ai o le a avatu ai le talalelei i ana fanau ma fanau a ona uso. O lea e oo mai ai i latou “i le iloa lelei o lo latou Togiola, atoa foi ma sauniga lava a lana mataupu, ina ia latou iloa le ala e o atu ai ia te ia ma ia faaolaina ai” (1 Nifae 15:14). O lenei faapotopotoina mai o fanau a Liae o se vaega o le faapipiiina o lala moni i aso e gata ai, i le laau o le olive e pei ona valoia e Paulo ma Senosa (tagai Roma 11:23–25; Iakopo 5:52, 60, 63, 67–68).

Ina ua faaali atu le agelu o Moronae i le Perofeta o Iosefa Samita i le 1823, fai mai Moronae “ua lata ona oo mai le atoatoaga o Nuuese” (Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:41).

Lolomi