Potutusi
Lesona 102: Roma 12–16


Lesona 102

Roma 12–16

Folasaga

Na aoao atu e Paulo tagata o le Ekalesia i Roma e tuuina atu o latou tino o ni taulaga ola i le Atua ma ia usitai i poloaiga a le Atua. Na aoao atu foi e Paulo le Au Paia le ala e faalauiloa ai le filemu pe a tulai mai eseesega ona o mea e faamuamua e tagata. Ina ua faaiu le tusi, sa lapataia e Paulo i latou o e saili e faasese.

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Roma 12–13

Ua aoao atu e Paulo le Au Paia e tuuina atu o latou tino e fai ma taulaga ola i le Atua ma ia usitai i poloaiga a le Atua.

Aumai i le vasega ni koneteina tioata se lua o siepi eseese ma se ipu vai. Faaali le vai ma se koneteina se tasi.

  • Afai ou te liligiina le vai i le koneteina lea, e faapefea ona suia le siepi o le vai? (O le a siepi foi i le foliga o le koneteina.)

Liligi le vai i le koneteina. Ona liligi lea o le vai i le koneteina lona lua ma tau i ai le foliga foi o le vai i le siepi o le koneteina.

Faamatala i le faataitaiga lea o le vai e faatusa i tagata ma o koneteina e faatusa i talitonuga ma faiga eseese a le lalolagi.

  • O a tulaga matautia e mafai ona maua mai le mulimuli i talitonuga ma faiga a le lalolagi?

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Roma 12:1–2. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo mea na apoapoai e Paulo ia tagata o le Ekalesia i Roma e fai.

  • O le a le mea na apoapoai atu Paulo i tagata nei o le Ekalesia e fai?

Faamatala o le talosagaina o tagata o le Ekalesia e avatu o latou tino o “se taulaga ola” fuaiupu 14, sa faatusa e Paulo i le faiga i le Feagaiga Tuai o le ositaulagaina o manu. O nei manu o ni taulaga ua faapaiaina i le Atua.

  • O le a sou manatu o le a le uiga o le mea na ia tusia “tuuina atu o outou tino o se taulaga ola … i le Atua”? (fuaiupu 1). (E tatau i tagata o le Ekalesia ona faapaiaina i latou lava atoatoa i le Atua e ala i le lafoai o manaoga e tumu i le agasala.)

  • E faavae i le apoapoaiga a Paulo i le fuaiupu 1–2, o le a le mea o faamoemoe mai ai le Atua ia i tatou? (Fesoasoani i le vasega e faailoa mai le upumoni lea: Ua faamoemoe le Atua e faapaia o tatou ola mo Ia ma ia taofia le mulimuli atu i le lalolagi. Tusi lenei upumoni i luga o le laupapa.)

Faamatala i le Roma 12–13atoa, na aoao atu ai e Paulo tagata o le Ekalesia ia mataupu faavae e tele o le a fesoasoani ia i latou e faapaia ai o latou olaga i le Atua ma taofia ai mai le mulimuli atu i le lalolagi. Ina ia fesoasoani i le vasega ia iloa nisi o nei mataupu faavae, vaevae le vasega i ni vaega taitoatolu. Saunia ia tofu le tagata ma se pepa atoa o i ai faatonuganei i le pito i luga. (Ao le i amataina le vasega, lio se tasi o mau i pepa taitasi. Ia mautinoa e maua e tagata taitasi o vaega taitasi se pepa e eseese mau o lio ai.)

Ata
tufaaga

Tusi lesona a le Faiaoga Seminare o le Feagaiga Fou—Lesona 102

Roma 12:9–16

Roma 12:17–21

Roma 13:8–13

  1. Faitau le fuaitau o le mau o loo lio i le pito i luga o le pepa.

  2. Filifili se aoaoga se tasi a Paulo i fuaiupu e te faitauina, ma tusi i le avanoa o i lalo. Tusi foi pe mafai faapefea i le ola ai i lenei aoaoga ona fesoasoani tatou te faapaiaina ai o tatou olaga i le Atua ma taofia mai le mulimuli atu i le lalolagi. (Afai e le o oe o se tagata muamua e mauaina lenei pepa, faaopoopo ou mafaufauga i mea na tusia e le tagata muamua i lalo pe tusi e uiga i se isi aoaoga o i fuaiupu o loo lio.)

Faamatala i le vasega e tolu minute latou te faamaea ai le gaoioiga e pei ona faatonu atu i le pepa. I le iuga o le tolu minute, valaaulia i latou e pasi atu a latou pepa i le isi tagata i la latou vaega. Toe fai le gaoioiga lea ina ia faitau tagata taitasi ma tusi o latou manatu i mau uma e tolu. Ia mautinoa e toe maua e tagata a latou lava pepa pe a uma.

Tuu atu i le vasega se taimi ia lava e toe iloilo ai faamatalaga o i a latou pepa. Valaaulia ni tagata e lipoti mai se mea sa latou aoaoina e uiga i le auala e mafai ai ona tatou faapaia o tatou ola i le Atua ma taofia mai le mulimuli i le lalolagi.

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Roma 13:14. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga ma vaavaai mo mea na faatonuina e Paulo le Au Paia e fai.

  • O le a sou manatu o le a le uiga o le fasifuaitau a Paulo “ia outou oofu i le Alii o Iesu Keriso”?

  • E mafai faapefea e aoaoga sa tatou suesueina i le Roma 12–13ona fesoasoani ia tatou avea ai e faapei o Iesu Keriso? (A uma ona tali mai tagata, toe faamanatu le upumoni sa tusia talu ai i luga o le laupapa ina ia faitau faapea: Afai tatou te faapaia o tatou ola i le Atua ma taofia mai le mulimuli atu i le lalolagi, e mafai ona tatou avea atili e faapei o Iesu Keriso.

  • Ua avea faapefea le Faaola ma faataitaiga o le faapaiaina o le ola o se tasi i le Atua ma taofia mai le mulimuli atu i le lalolagi?

  • E mafai faapefea ona tatou taofia le mulimuli atu i tulaga faatonuina o le lalolagi? (Atonu e te manao e avatu ni nai faataitaiga patino e pei o le tausiga o le aso Sapati, ituaiga o laei, pe atonu o manatu i mataupu faaleaganuu pe faaagafesootai ia e feteenai ma mataupu faavae o le talalelei.)

Fai i le vasega e mafaufau e uiga i se tasi latou te iloa o loo taumafai e faapaia lona ola i le Atua ma taofia mai le mulimuli i le lalolagi.

  • O ai na e mafaufau i ai? Aisea?

  • O a ni auala na avea atili ai lenei tagata e faapei o le Faaola?

Valaaulia le vasega e tusi ia latou api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia po o api o le vasega se auala se tasi e mafai ona latou faapaia ai o latou ola i le Atua ma taofia ai mai le mulimuli atu i le lalolagi. Fautuaina le vasega e faaaoga mea sa latou tusia.

Roma 14:1–15:3

Ua fautuaina e Paulo ia tagata o le Ekalesia e taumamao mai feteenaiga i mataupu e faamuamua e le tagata lava ia

Fai i le vasega e sii o latou lima pe afai e tali mai ioe i soo se fesili o fesili nei: E mafai ona e suia nisi o nei fesili ina ia atagia atili ai le aganuu o loo e ola ai. Afai e te faia, filifili ni faataitaiga o ni mataupu o filifiliga faaletagata lava ia, ae le o ni mataupu o le usiusitai e faamanino ai poloaiga. O tali i nei fesili uma o le ioe.

  • Pe talia mo se Au Paia o Aso e Gata Ai ona (1) mulimuli i mea e ai e se tagata e le ai aano o manu? (2) ai sukalati? (3) ofu vaepupuu i nofoaga faitele? (4) faaaoga o tekinolosi i le Sapati? (5) auai i faafiafiaga o aso malolo ia e afua mai i isi tu masani faalelotu pe faaleaganuu?

Faamatala e ui o nisi amioga ua manino le manaomia pe faasaina e ala i poloaiga mai le Alii, ae o isi ua tuu mai lava i le faamuamua po o le faautautaga a tagata taitoatasi o le Ekalesia. E mafai ona aofia i nei mataupu nisi o filifiliga i vaega e pei o faafiafiaga, laei, taumafa, tausiga o le aso Sapati, ma tulafono a matua mo le fanau. Ua saunia e le Alii tulaga faatonuina ma poloaiga e taiala ai a tatou filifiliga i nisi o nei mataupu, e pei o le ofuina o ofuvae vaepupuu e talafeagai, ae o nisi o faaiuga ua tuu mai lava i le faautautaga a le tagata lava ia. Atonu o nisi taimi e faavae ai faaiuga a tagata o le Ekalesia i na vaega o musumusuga mo o latou tulaga po o manaoga patino.

Valaaulia le vasega a o latou suesueina le Roma 14:1–15:3e vaavaai mo upumoni ua aoao mai e Paulo e uiga i le auala e tatau ona tatou taulimaina ai mataupu e faamuamua e le tagata i le Ekalesia.

Aotele le Roma 14:1–5i le faamatala atu o se tasi o mataupu o faamuamua faaletagata sa feagai ma tagata o le Ekalesia i ona po o Paulo e faatatau i mea e ai e se tagata. O nisi tagata sa lei i ai ni mea ai sa faasa. O isi sa le ’aia ni aano o manu ae sa na o mea e tutupu i le laueleele o se faaauauina o tulafono o mea e ai i lalo o le tulafono a Mose, e ui ina sa lei toe manaomia nei faasa (tagai fuaiupu 2, vaefaamatalaga a). E le gata i lea, sa filifili nisi tagata o le Ekalesia e faaauau pea ona tausia o aganuu, faiga, ma aso malolo faa-Iutaia.

  • O a faafitauli e te manatu na ono tulai mai i tagata o le Ekalesia ao faia e tagata ni faaiuga eseese faaletagata lava ia i nei mataupu?

Valaaulia le vasega e faitau le Roma 14:3, ma vaavaai mo faamuamua faaletagata lava ia i mea e ai atonu na taitai atu ai nisi tagata o le Ekalesia e fai.

  • O a faafitauli na feagai ma tagata o le Ekalesia? (O nisi tagata o le Ekalesia na inoino ma faamasinosino i isi tagata o e eseese a latou filifiliga ma i latou.)

  • Aisea e te manatu ai o le mea lea na tupu?

Tusi le mau faasino lenei i luga o le laupapa: Roma 14:10–13, 15, 21. Valaaulia ni tamaiti e feauauai i le faitauina leotele o fuaiupu nei. Fai i le vasega a mulimuli ai, ma vaavaai po o a mea na aoao atu e Paulo i tagata o le Ekalesia e taofia ai mai le faia o lenei mataupu o faamuamua a le tagata lava ia. Faatonu le tagata o le a faitauina le fuaiupu 15 e faitau foi le faamatalaga mai le Faaliliuga a Iosefa Samita o le Roma 14:15 (i le Roma 14:15, vaefaamatalaga a).

  • E faavae i mea na aoao mai e Paulo i le fuaiupu 13, o le a le upumoni e mafai ona tatou aoao mai e uiga i mea e tatau ona tatou taofia mai le faia i mataupu e le o talanoaina e ni poloaiga patino. O tali a tagata o le vasega e tatau ona atagia ai le upumoni nei: I mataupu e le o talanoaina e ni poloaiga patino, e ao ina tatou taofia mai le faamasinoina o filifiliga a isi.

  • Aisea ua avea ai o se faafitauli pe a vaai maualalo tagata o le Ekalesia pe tausalaina isi tagata o le Ekalesia o e faia ni filifiliga ese i mataupu e le o manaomia e se poloaiga pe faasa ai se amio patino?

Ta’u i ai o le fasifuaitau “se mea e tausuai ai poo se mea e tautevateva ai” i le fuaiupu 13. Faamatala e faasino lenei mea i le faatosinaina o se isi tagata ia tautevateva faaleagaga pe pau i a latou taumafaiga e talitonu ia Iesu Keriso ma ola i Lana talalelei.

  • E mafai faapefea e tagata o le Ekalesia e aai i ni meaai patino ona faatosinaina isi e tautevateva pe pauu faaleagaga?

  • O le a le mea na fautuaina e Paulo ia tagata o le Ekalesia e fai pe afai o la latou filifiliga patino e mafai ona faataumaoia ai faaleagaga se tasi? (Na fautuaina e Paulo le Au Paia ina ia magafagafa i le aafiaga o isi ona o a latou lava faiga faaletagata lava ia, ma ia naunau e lafoai tagata e ono mafai ona faatosina ai isi e tautevateva faaleagaga.)

  • O le a le upumoni e mafai ona tatou aoao mai le faatonuga a Paulo e tusa ai ma faatinoga i mataupu e le o talanoaina e ni poloaiga patino? (Fesoasoani i le vasega e faailoa mai le upumoni lea: I mataupu e le o talanoaina e ni poloaiga patino, e tatau ona tatou magafagafa pe faapefea ona aafia isi i a tatou filifiliga. Manatua: O se upumoni faapea o le a talanoaina atili i le loloto i le 1 Korinito 8.)

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Roma 14:19. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga ma vaavaai mo mea na fautuaina e Paulo ia tagata o le Ekalesia e tulimatai.

  • E mafai faapefea e le mulimuli i le fautuaga a Paulo e tusa ai ma mataupu o mea e faamuamua e le tagata lava ia ona faatosinaina ai le filemu ma le faagaeetiaina faatasi o tagata o le Ekalesia?

Faamanatu i le vasega mataupu o mea e faamuamua e le tagata lava ia na lisiina muamua. Fai i le vasega e faamatala pe mafai faapefea e tagata o le Ekalesia ona mulimuli i le fautuaga a Paulo i mataupu e pei o nei.

Roma 15:4–16:27

Ua faaiu e Paulo lana tusi i Roma

Faamatala a o agai atu Paulo i le faaiuga o lana tusi, sa ia tuuina mai se fautuaga faaopoopo i tagata o le Ekalesia i Roma. Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Roma 15:4. Fai atu i le vasega ia mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo mea na aoao mai e Paulo pe aisea na tusia ai tusi paia.

  • O le a le upumoni e mafai ona tatou aoao mai le fuaiupu 4 pe aisea na tusia ai tusi paia? (O tali a tagata o le vasega e tatau ona atagia ai le upumoni lenei: Na tusia tusi paia e aoao ai i tatou ma aumaia ai le faamoemoe.

Faamatala ona faapupula mai lea e Paulo o lenei upumoni e ala i le sii mai o le tele o mau i le Feagaiga Tuai e faamautinoa ai i le Au Paia e faapea o le galuega faafaifeautalai i Nuuese sa tusa ai lava ma le fuafuaga a le Atua (tagai Roma 15:9–12).

Aotele le vaega o totoe o le Roma 15–16 i le faamatala atu sa faaiu e Paulo lana tusi e ala i le faamatalaina o ana taumafaiga e folafola atu le talalelei. Sa ia lapatai mai foi e uiga ia i latou o e matuaia fevaevaeaiga, aoao atu mataupu pepelo, ma saili e faasese i isi (tagai Roma 16:17–18).

Faaiu e ala i le molimau atu i upumoni sa talanoaina i le lesona lenei.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

Roma 12:1. “Tuuina atu o outou tino o se taulaga ola”

Na aoao mai e Peresitene Russell M. Nelson o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e uiga i le ituaiga o taulaga e mafai ona tatou ofo atu i le Atua:

“Ua poloaiina pea i tatou ia tatou faia taulaga, ae le toe faia i le faamaligi o toto o manu. E faataunuuina le taulaga silisili e mafai ona tatou avatu, i le tatou taumafai lea ia avea i tatou ma tagata e sili ona paia. Tatou te faia lena mea e ala i le usiusitai i poloaiga a le Atua. O lona uiga, ua felavesai tumau le tulafono o le usitai ma le taulaga. … A tatou usiusitai i ia tulafono faapea ma isi poloaiga, e i ai se mea matagofie e oo ia i tatou. Tatou te pulea lelei i tatou lava! E avea i tatou ma soo! E avea i tatou ma ni tagata paia—faapei o lo tatou Alii!” (“Lesona mai ia Eva,” Ensign, liahona Ian. 1988, 88).

Roma 13:1–7. “Ia usiusitai i faipule silisili”

O le Faaliliuga a Iosefa Samita o le Roma 13:1–7o loo tau mai ai faapea o faamatalaga a Paulo i nei fuaiupu e faatatau i le mulimuli e le gata i pule faalemalo ae faapea foi i pule faale Ekalesia. Mo se faataitaiga, i le Faaliliuga a Iosefa Samita, Roma 13:1, sa faaopoopo ai e le Perofeta o Iosefa Samita ia upu “i le ekalesia”: “E leai se pulei le ekalesiaae o le Atua.”

I le Faaliliuga a Iosefa Samita, Roma 13:4, “pelu” sa suia i le “uamea.” Ma i le Faaliliuga a Iosefa Samita, Roma 13:6, “taulaga” (lafoga) sa suia i “a outou faapaiaga.”

O le fautuaga a Paulo ia “usiusitai i faipule silisili” Roma 13:1 ua atagia mai ai le mataupu faavae o le faatuatua lona sefulu ma le lua: “Matou te talitonu i le usiusitai i tupu, peresitene, faipule, ma faamasino, i le usiusitai, faamamaluina, ma le lagolagoina o le tulafono.” O le faamatalaina o pule faalemalo faapea “ua faauuina e le Atua” ma “auauna a le Atua” (Roma 13:1, 6), sa faalauiloa mai ai e Paulo e faapea o i latou uma o e umia tulaga o le pule e tali atu i le Atua, a ua latou umia le pule i na o mea lava ua faatagaina ai e le Atua (tagai Ioane 19:11). sa faamanatu atu foi e Paulo i le Au Paia o le fua mai o galuega lelei, o le a le tatau ai ona latou fefefe i le pule a taitai sa latou usitai i ai. Ae, o le faia “o mea e lelei,” o le a maua ai e le Au Paia le tauleleia a taitai (tagai Roma 13:2–4).

Roma 14:1–15:3. O mataupu e le i tuu mai ai ni poloaiga patino

Sa taua e Elder Dallin H. Oaks o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e faapea, nai lo le aoao atu o tulafono patino i nisi o mataupu, ae aoao atu e taitai ma faiaoga o le Ekalesia ia aoaoga faavae ma mataupu faavae o le talalelei. Ona ia saunoa lea i mea nei:

“O faiaoga … ua tatau ona taofia lo latou aoaoina atu o tulafono patino po o le faaaogaina. Mo se faataitaiga, latou te le aoao atu ni tuafono mo le fuafuaina pe o le a le sefuluai atoa, ma e latou te le saunia foi se lisi o mea e fai ma mea e le faia mo le faapaiaina o le aso Sapati. A uma loa ona aoao atu e le faiaoga le aoaoga autu ma mataupu faavae e o faatasi ai, o le faatinoina po o tulafono, o le tiutetauave lava lena o tagata taitoatasi ma aiga”(“Aoaoina Atu o le Talalelei,” Ensign, Nov. 1999, 79).

Na lapatai mai Peresitene Dieter F. Uchtdorf o le Au Peresitene Sili e uiga i tulaga matautia o le faatagaina o manatu o tagata taitoatasi i mataupu faavae e avea ma aiaiga mo isi.

“O nisi taimi ua mamao tele le faaamatalaina o mataupu faavae paia—o le tele lava e mai tagata e le musuia—lea e faafaigata atili ai mataupu, faaitiitia ai le mama atoatoa o upumoni paia i faaopoopoga e faia lava e tagata. O se manatu lelei o se tasi tagata—atonu o se mea e lelei mo ia—e iu lava ina toto ma mauaa, ma avea ai o se mea ua faamoemoe e tatau ona fai. Ma faasolosolo ai lava ina leiloloa ia mataupu faavae o le faavavau i totonu o le lavelave o ‘manatu lelei’” (“O Le Alofa o le Atua,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2009, 21).

Lolomi