Lesona 44
Luka 2
Folasaga
Na malaga atu Iosefa ma Maria i Peteleema, lea na fanau mai ai Iesu. Sa usitai leoleo mamoe i le faatonuga a se agelu e saili ia Iesu ua faatoa fanau mai, ona latou folafola atu lea i isi o le fanau mai o Iesu. Sa faamanuia e Simeona ia Iesu i le malumalu, ma sa faasoa mai e Ana lana molimau faapea ua fanau mai le Faaola. “Ua tupu le poto ma le tino o Iesu, ua alofagia o Ia e le Atua atoa ma tagata” (Luka 2:52).
Fautuaga mo le Aoaoina Atu
Luka 2:1–20
Fanau Iesu i Peteleema
Fuafua e usu e le vasega le “Le Lalolagi ia Fiafia” (Viiga, no. 113) po o se isi pese o le Kerisimasi e avea o se vaega o le faigalotu.
Faaali atu le ata o le Ua Malaga Iosefa ma Maria i Peteleema (Tusi Ata o le Talalelei [2009], nu. 29; tagai foi LDS.org). Fai i le vasega e mafaufau pe o le a le tele o mea ua latou iloa e uiga i mea na tutupu i le li’o o le fanau mai o le Faaola.
Ina ia saunia le vasega e suesue le Luka 2:1–20, valaaulia i latou e faia le suega puupuu lea o le sa’o pe sese. (A o lei amataina le vasega, saunia sekopi o le suega puupuu mo tagata taitasi.)
Suega Sa’o-SeseLuka 2:1–20
Tusi lesona a le Faiaoga Seminare o le Feagaiga Fou
-
____ 1. Na o Maria ma Iosefa i Peteleema e totogi lafoga.
-
____ 2. Na tatau ona malaga Iosefa ma Maria i le 27 maila (44 kilomita) mai Nasareta i Peteleema.
-
____ 3. Sa faataoto e Maria le tamameamea o Iesu i se moega vaovao ona ua tumu le faletalimalo.
-
____ 4. Sa mulimuli ia leoleo mamoe i le fetu i le moega vaovao lea sa taoto ai Iesu.
-
____ 5. E le gata ia Maria ma Iosefa, o tagata muamua o i faamaumauga na vaai ia Iesu o leoleo mamoe.
-
____ 6. Na ta’u atu e le agelu i leoleo mamoe e aua nei ta’u atu i se tasi le mea na latou vaai i ai.
© 2015 Puletaofia e le Intellectual Reserve, Inc.Ua taofia aia tatau uma.
Valaaulia le vasega e vaavaai mo tali i le suega a o latou suesueina le Luka 2.
Valaaulia se tamaitiiti e faitau leotele le Luka 2:1–5. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai pe aisea na malaga ai Iosefa ma Maria i Peteleema.
-
Aisea na malaga ai Iosefa ma Maria i Peteleema? (Ta’u i ai o le Luka 2:1, vaefaamatalaga b ua faamanino mai ai sa manao Kaisara e lesitala, pe faitau, ia tagata. Na faia lenei mea mo faamoemoega o lafoga.)
Valaaulia le vasega e sue le Faafanua o le Tusi Paia nu. 11. “O Le Nuu Paia i Ona Po o le Feagaiga Fou,” e maua i le faaopoopoga i le Tusi Paia. Fai i le vasega e sue Nasareta ma Peteleema i le faafanua ma, faaoga le ki, e fuafua ai pe o le a le mamao na malaga ai Iosefa ma Maria. A uma ona tali mai le vasega, faamatala o le 85–900 maila (137–145 kilomita) le va o Nasareta ma Petelema a itiiti e fa i le lima aso e savavali ai, ma atonu e umi atu mo Iosefa ma Maria ona o le tulaga o Maria.
Fai i le vasega e mafaufau pe o le a so latou manatu o a tulaga talafeagai mo le fanau mai o le Tufuga ma le Faaola o le lalolagi.
Valaaulia se tamaitiiti e faitau leotele le Luka 2:6–7. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga ma vaavaai mo tulaga o le fanau mai o Iesu.
-
E ui i le tulaga taua tulagaese o le Alo Pele e Toatasi o le Atua i le tino, o a tulaga na i ai Lona fanau mai?
Valaaulia ni tamaiti e feauauai i le faitauina leotele o le Luka 2:8–14. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai pe na faapefea ona faasilasila mai le soifua mai o le Faaola. Valaaulia tagata o le vasega e lipoti mai mea ua latou mauaina. Faaali le ata Ua Faaali Atu le Agelu i Leoleo Mamoe (Tusi Ata o le Talalelei, nu. 31; tagai foi LDS.org).
-
E tusa ai ma lefuaiupu 10, o le a se mea ua mafai ona tatou iloa ona ua fanau mai le Faaola? A maea ona tali mai tamaiti aoga, tusi le upumoni lea i le laupapa: Talu ai ua fanau mai le Faaola i le lalolagi, ua mafai nei ona tatou maua le olioli sili.
A o faaauau pea ona suesue e le vasega le Luka 2, valaaulia i latou e vaavaai mo faataitaiga pe faapefea e le iloa ai o le fanau mai o le Faaola ona aumaia le olioli i isi.
Valaaulia se tamaitiiti e faitau leotele le Luka 2:15–20. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai pe na faapefea ona tali atu leoleo mamoe i le savali a le agelu.
-
O a fasifuaitau o ta’u mai ai pe na faapefea ona tali atu leoleo mamoe i le savali a le agelu? (Atonu e te manao e fautua atu ia maka e le vasega ia fasifuaitau fuaiupu 15 ma “ua latou faataalise atu” i le fuaiupu 16.)
-
O le a le mea na maua e leoleo mamoe o se molimau, po o se tautinoga, ona sa latou usitaia lenei savali?
-
O le a le mea sa faia e leoleo mamoe ina ua uma ona latou maua la latou molimau ia Iesu Keriso?
-
Aisea e te manatu ai sa faasoa atu e leoleo mamoe i isi le mea sa latou oo i ai?
-
O le a se mataupu faavae e mafai ona tatou aoaoina mai i lenei tala e uiga i le mea na tupu pe a tatou maua a tatou lava molimau ia Iesu Keiso? (Faaaoga a latou lava upu, e tatau i le vasega ona faailoa mai se mataupu faavae e pei o lea: A tatou maua a tatou lava molimau ia Iesu Keriso, tatou te mananao e faasoa atu i isi la tatou molimau.
Valaaulia le vasega e mafaufau i se tiami na latou lagonaina ai se manao e faasoa atu a latou molimau ia Iesu Keriso ma Lana talalelei i isi. Fautuaina i latou e mafaufau pe o le a le mea na faaosofia ai lena manao. Valaaulia ni nai tagata aoga e faasoa mai i le vasega o latou aafiaga.
Luka 2:21–39
Ua tautino atu e Simeona ma Ana o Iesu o le Faaola o le laloalgi
Otooto le Luka 2:21–24 i le faamatala atu ina ua mavae le fanau mai o Iesu, na tuuina atu o Ia e Maria ma Iosefa i le malumalu e tusa ai ma le tulafono a Iutaia (tagai Esoto 13:2). E toalua ni tagata i le malumalu i lena aso na iloaina o le tamameamea o Iesu o le Mesia. Valaaulia ia alii talavou o le vasega e faitau lemu le tala ia Simeona i le Luka 2:25–32. (Atonu e manaomia ona e faamatala atu le fasifuaitau “sa faatalitali atu o ia i le faamafanafanaina o Isaraelu” i le fuaiupu 25e faasino i le faatalitali atu mo le Mesia e afio mai.) Valaaulia tamaitai talavou e faitau lemu le tala ia Ana i leLuka 2:36–38 (ma afai e tatau ai, faamatala o le “valugafulu ma le fa” i le fuaiupu 37 o lona uiga e 80). A o faitau e le vasega a latou fuaiupu na tofi i ai, valaaulia i latou e vaavaai mo tali i fesili nei:
-
Na faapefea e le malamalama i le fanau mai o le Faaola ona aumaia le olioli i lenei tagata?
-
Na faapefea ona molimau atu o ia ia Iesu Keriso?
A uma ua lava se taimi, valaaulia se alii talavou e tu i luga, ma otooto mai le tala na ia faitauina, ma lipoti mai ana tali i le fesili na avatu muamua. Ua Faamamaluina e Simona le Pepe o Keriso (Tusi Ata o le Talalelei, nu. 32; tagai foi LDS.org).
Otooto leLuka 2:33–35i le faamatala atu sa faamanuia foi e Simeona ia Maria ma Iosefa.
Valaaulia se tamaitai talavou e tu i luga, otooto mai le tala na ia faitauina, ma lipoti mai ana tali i fesili na avatu muamua.
Valaaulia le vasega e faamatala mai pe faapefea e le iloaina o le Faaola ua fanau mai e mafai ai ona aumaia le olioli ia i tatou. Valaaulia i latou e lagona le fiafia e faasoa mai a latou molimau i le vasega e uiga ia Iesu Keriso.
Otooto leLuka 2:39i le faamatalaina ina ua uma nei mea na tutupu, sa toe foi atu Maria, Iosefa, ma Iesu i Nasareta.
Luka 2:40–52
Ua aoao atu le taulealea o Iesu i le malumalu
Valaaulia le vasega e tusi ia latou api po o api talaaga mole suesueina o tusitusiga paia se vaega se tasi e mananao e faaleleia ai. Valaaulia ni nai tagata e fiafia i ai e faasoa mai i le vasega mea sa latou tusia. (Faamanatu i le vasega ia aua nei faasoa maia ni mea e patino tele pe le faalauaiteleina.)
-
E mafai faapefea e le iloaina o le ituaiga tagata e i ai Iesu ina o talavou, ona fesoasoani ia te oe o se talavou?
Faamatala e itiiti lava ni faamatalaga o i ai e uiga i le talavou o Iesu, ae o mea ua tusia e mafai ona avea o se faamanuiaga tele ma taiala ia i tatou a o tatou saili e faaleleia atili i tatou lava. Ao suesue e le vasega le vaega o totoe o le Luka 2, valaaulia i latou e vaavaai mo upumoni e mafai ona fesoasoani tatou te iloa ai po o a vaega e tatau ona tatou taulai i ai a o tatou taumafai e faaleleia atili i tatou lava.
O Iesu o loo Tatalo faatasi ma Lona Tina (Tusi Ata o le Talalelei, nu. 33; tagai foi LDS.org). Valaaulia se tamaitiiti e faitau leotele le Luka 2:40. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai pe na faapefea e Luka ona faamatala mai le soifuaga faatamaitiiti o Iesu. Faamatala o letupuo lona uiga ua tupu a’e pe ua faateleina. Valaaulia tagata e lipoti mai mea ua latou mauaina.
Valaaulia ni nai tamaiti aoga e feauauai i le faitauina leotele mai o le Luka 2:41–47. Fai i le vasega e mulimuli ai, ma vaavaai po o a mea na fai e Iesu ina ua 12 Ona tausaga.
-
Aisea na nofo ai Iesu i le malumalu? (Valaaulia le vasega e faitau se vaega o le Faaliliuga a Iosefa Samita, Luka 2:46 o loo maua ile Luka 2:46, vaefaamatalaga i, ma vaavaai pe na faapefea e le Faaliliuga a Iosefa Samita ona faamanino le mea na fai e Iesu i le malumalu ma pe faapefea e lea faamaninoga ona fetaui lelei ma le faamatalaga o le mea na tupu o i le Luka2:47.)
Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Luka 2:48–50. Fai i le vasega e mulimuli ai ma vaavaai pe o le a le tala a Iesu ia Maria ma Iosefa ina ua la maua o Ia.
Nai lo le fai atu i se tagata e faitau mai le Luka 2:48–50, atonu e te manao e faaali le “Young Jesus Teaches in the Temple” (2:30) mai le The Life of Jesus Christ Bible Videos, o loo maua i le LDS.org.
![](https://www.churchofjesuschrist.org/imgs/https%3A%2F%2Fassets.churchofjesuschrist.org%2F4e%2F99%2F4e998a68cd3a8afa891e9ccfbf69ce2d81d07c3b%2F4e998a68cd3a8afa891e9ccfbf69ce2d81d07c3b.jpeg/full/!250,/0/default)
-
O le a le tala a Iesu ia Maria ma Iosefa ina ua la maua o Ia?
-
O le a se mea ua faaalia mai i lenei tala e uiga i le malamalama o Iesu i Lona faasinomaga moni ma Lona uiga i Lona talavou?
Valaaulia se tamaitiiti e faitau leotele le Luka 2:51–52. Fai i le vasega e mulimuli ai, ma vaavaai mo auala na soifua ae ai Iesu.
-
O le a le uiga o le ”tupu le poto”? ? (Atiinae le poto.) Ua tupu le “tino”? (Atiinae faaletino.) Ua faateleina le “alofagia e le Atua”? (Atiinae faaleagaga.) Ua faateleina le “alofagia e … tagata”? (Atiinae faaagafesootai.)
-
E fua i le fuaiupu 52, e faapefea ona e faaupuina se mataupu faavae e mafai ona taialaina ai i tatou e mulimuli i le faataitaiga a Iesu? (E tatau ona faailoa mai e le vasega se mataupu faavae e pei o lea: E mafai ona tatou mulimuli i le faataitaiga a Iesu i le mauaina o le poto ma le tuputupu ae faaletino, faaleagaga, ma faaagafesootai.
-
Aisea e taua ai mo i tatou ona atiinae i nei vaegataitasi e fa? (Ina ia avea ai i tatou o ni tagata e paleni lelei.)
-
Pe ua faamanuiaina oe a o e taumafai e mulimuli i le faataitaiga a Iesu e ala i le atiinaeina o oe lava i nei vaega?
Tusi ulutala nei i le laupapa ma valaaulia le vasega e kopi ia latou api po o api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia: Faaleatamai, Faaletino, Faaleagaga, ma leFaaagafesootai Fai i le vasega e tusi i lalo o nei vaega taitasi se sini mo le atiinaega patino o le tagata lava ia. Uunaia ia tagata aoga e faatino nei sini. Faaiu i le faasoa atu o lau molimau e uiga i mataupu faavae na faailoa mai i le lesona o le aso.
(O tali i le suega puupuu o: 1. Sao; 2. Sese; 3. Sao; 4. Sese; 5. Sao; 6. Sese.)
Toe Faamanatuina o Mau Tauloto
O le faifai soo e fesoasoani i tagata aoga e manatua ai le mea e maua ai mau tauloto. Faaaoga ia kata o mau tauloto, pe fai i tagata e fai ni a latou lava kata e tusi ai upu tatala po o uiga i le isi itu o kata avanoa po o ni fasipepa ma tusi o mau i le isi itu. Vaevae le vasega i ni paga. Fai i ai e suesue e le tasi le isi e faaaoga ai kata. Valaaulia le vasega e faaaoga soo nei kata e suesue ai i latou lava ma le tasi ma le isi. E mafai ona e faaaogaina ni faaataataga i luga o kata e fai ai ni gaoioiga o suega mau ma le vasega (tagai “suega mau” i le faaopoopoga o lenei tusi lesona.)
Tala ma Faamatalaga o Talaaga
Luka 2:7. “Ua fanau e ia lana tama ulumatua”
Na aoao mai e Elder D. Todd Christofferson o le Korama a Aposetolo e Toasefululua mea nei e uiga i tulaga o le fanau mai o le Faaola:
“Ua tatou iloa le ofoofogia o le Alo o le Atua, le Ieova Sili o le Feagaiga Tuai, e tatau ona fanau mai i lenei lalolagi i tulaga e aupito sili ona maualalo. Semanu ua lava le maualalo o le faletalimalo, ae ua le o se faletalimalo. Ae o se falemanu, ma sa faataoto le pepe i le vaovao o se moega vaovao lea e masani ona fafaga ai manu. E tusa lava foi, o le faamaualaloina silisili e tatau ia Iesu ona gauai atu i le olaga faitino uma, tusa lava foi pe na fanau mai o Ia i ni tulaga e aupito silisili ona matagofie. Tatou te taufai maofa faatasi ma Paulo i le ’auina mai e le Atua o lona lava Alo ua tino tagata agasala’[Roma 8:3]—ia avea o Ia ma pepe; ia avea o Ia o se taulealea ona avea ai lea o se tamatane, e mafatia i ‘faaosoosoga, ma tiga o le tino, ma le fia’ai ma le fiainu, ma le lailoa’ [Mosaea 3:7] e oo lava i le oti.
”E faapefea ona Ia pule i luga i le lagi, o le Tufuga o le lalolagi, e tatau ona ioe e fanau mai ’e tusa ma la le tino’ (1 Nifae 11:18) ma le lalolagi lenei o lona tuugaaao (tgai 1 Nifae 17:39)i le mativa, e teenaina ma sauaina ma, i le iuga, e faasatauroina?” (“O Le Faamaualaloina o le Atua ma le Tagata” [First Presidency’s Christmas devotional, Dec. 7, 2014], lds.org/broadcasts).
Luka 2:19. “A o Maria ua taofi ia upu uma, ua mafaufau ai i lona loto”
E ui ina taua lo tatou faasoa atu o a tatou molimau i isi, ae na aoao mai e Peresitene Boyd K. Packer o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e tatau ona tatou faasoa atu o tatou aafiaga paia i na o taimi e musuia ai i tatou e fai:
“E le o se atamai le tautala pea lava i aafiaga tulaga ese faaleagaga. E tatau ona puipuia ma le faautauta ma faasoa atu i le na o le taimi lava e musuia ai e le Agaga lava ia oe e faaaoga ia manuia ai isi. …
“Na ou faalogo ia Peresitene Marion G. Romney o fautuaina ia peresitene o misiona ma o latou faletua … , ’Ua ou iloa afai ou te talanoa ma le manatu mamafa e uiga i mea paia, o le a le faatuatuaina au e le Alii.’
“O i tatou, ou te talitonu, e tatau ona tausisia na mea ma mafaufau loloto i ai i o tatou loto, pei ona fai mai Luka sa faia e Maria e tusa ai ma mea paia sa siosiomia ai le fanau mai o Iesu” (“O Le Lamepa o le Alii,” Ensign, Ian. 1983, 53).
Luka 2:47. “Ua matua ofo uma lava e na faalogo ia te Ia i Lona poto ma Ana upu e tali”
Na aoao mai e le Perofeta o Iosefa Samita mea nei e uiga i le talavou o Iesu Keriso:
A o tamaitiiti lava o ia, sa ia te Ia le poto uma e tatau ai ma mafai ai e Ia ona pulea ma faafoea le malo o Iutaia, ma sa mafai ai ona felafolafoai ma fomai aupito atamamai ma maoae o le tulafono ma tapuaiga, ma faafoliga ai a latou teori ma faiga e pei e faavalevalea pe a faatusatusa i le poto sa ia te Ia; ae sa o Ia lava o se tamaitiiti, ma sa lei i ai le malosi faaletino e puipuia ai Lona lava tagata; ma sa mafai ona maalili, fia ’ai ma oti” (History of the Church, 6:608).