I le aso tolu ina ua mavae le maliu o Iesu Keriso, sa faasilasila atu ai e agelu i le tuugamau Lona Toetu i se vaega o fafine. Ina ua faalogo i le lipoti a fafine, sa le talitonu nisi o le au soo i le mafai ona Toetu o le Faaola. Sa malaga ni soo se toalua i Emau ma, e aunoa ma le iloaina o le Alii toetu, sa talanoa ma Ia i le ala. Mulimuli ane sa faaali atu Iesu i Ana Aposetolo ma isi, ma faaali atu ia i latou Lona tino toetu, ma poloaiina i latou e folafola atu le salamo ma avea ma molimau ia te Ia.
Ua faasilasila atu e agelu i se vaega o fafine ua toetu Iesu Keriso
Afai e le mafai ona e faaali atu le vitio, valaaulia le vasega e mafaufau faapea sa latou i ai i le tuugamau ina ua tuu ai Iesu iina, ma sa vaai i le maa ua fuli atu i luma o le faitotoa. Fai i ai e manatu i mafaufauga ma lagona atonu na latou maua iina. Valaaulia se tamaitiiti e faitau leotele le Luke 24:1–4. Fai i le vasega e mulimuli ai ma vaavaai mo mea na maua e fafine ina ua latou toe foi atu i le tuugamau i le tolu aso mulimuli ane.
A uma ona faaali le vitio pe faitauina iafuaiupu 1–4, fesili:
O le a le mea na maua atu e fafine i le tuugamau?
Mata o a ni au taga pe afai na e vaai i agelu o tutu ai i le tuugamau ua matala?
Valaaulia se tamaitiiti e faitau leotele le Luka 24:5–8. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo mea na tau atu e agelu i fafine. Valaaulia le vasega e lipoti mai mea latou te maua.
Otooto leLuka 24:9–10i le faamatala atu faapea na tuua e fafine le tuugamau ma ta’u atu i le au soo mea sa latou vaai ma faalogo i ai.
Fai i se tagata e faitau leotele leLuka 24:11ma fai i le vasega e vaavaai mo tali a le au Aposetolo i upu a fafine. Valaaulia tagata e lipoti mai mea latou te maua.
Faamatala ina ua uma ona faalogo atu i lipoti a fafine, sa taufetuli Peteru ma Ioane i le tuugamau ma iloa ai ua leai le tino o Iesu (tagai Luka 24:12; Ioane 20:1–4).
Ua talanoa atu le Alii i soo e toalua i le auala i Emau
Fai i le vasega e mafaufau i se taimi na latou tauivi ai e talitonu i se manatu faavae o le talalelei, pei o soo i le tala lea.
Faamatala o leLuka 24:13tatou te aoao ai na tuua e soo e toalua ia Ierusalema “i le aso lava lea,“ ma malaga atu ai pe tusa ma le 6-7.5 maila (10–12 kilomita) “i se nuu e igoa o Emau.” O le suesueina o le mea na la oo i ai i le ala i Emau e mafai ona fesoasoani tatou te iloa ai le ala e faamalolosia ai a tatou molimau ia Iesu Keriso ma Lana talalelei.
Valaaulia se tagata e faitau leotele le Luka 24:14–17, ma fai i le vasega e vaavaai po o ai na faatasi atu i soo e toalua a o la savavali.
O ai na faatasi atu i soo a o la malaga?
Aisea na le iloa ai e soo ia Iesu? (Faamatala o le upu punitia [fuaiupu 16] o lona uiga ua taofia pe ufitia.)
Ta’u i ai o le vitio lea, tatou te le faalogo ai i mea na aoao atu e Iesu i soo a o latou savavali. Valaaulia se tamaitiiti e faitau leotele le Luka 24:27ma fai i ai e vaavaai mo mea na aoao atu e Iesu i le au soo.
O a mea na aoao atu e Iesu i le au soo? O le a se mea faigaluega na Ia faaaogaina e aoao ai e uiga ia te Ia lava?
E tusa ai ma le Luka 24:32, na faapefea ona aafia ia soo e toalua i aoaoga a le Faaola mai tusi paia?
O le a le uiga o le “mu loto i totonu” o soo? (Ua molimau atu i ai le Agaga Paia o aoaoga e uiga ia Iesu i tusi paia e moni ia.)
Valaaulia le vasega e mafaufau pe o a mea atonu na aoao e soo mai ia Iesu i le faaaogaina tusitusiga paia e aoao atu ai i laua nai lo le na ona faaali atu pe o ai Ia. E mafai ona e fai atu i ni nai tagata o le vasega e faasoa mai ni o latou manatu.
O le a se mea e mafai ona tatou aoao mai i nei fuaiupu e uiga i a tatou lava suesuega o tusitusiga paia? A maea ona tali mai tamaiti aoga, tusi le mataupu faavae lea i le laupapa: A tatou suesue i tusitusiga paia, ua tatou valaaulia le Agaga Paia e aoao i tatou e uiga ia Iesu Keriso.
E le gata i le mu o o tatou loto, ae o le a se isi mea e mafai ona e faamatalaina e mafai ona tatou oo i ai a o molimau mai le Agaga Paia ia Iesu Keriso?
Fai i le vasega e sue se mau sa fesoasoani ia i latou e lagonaina ai le aoao atu o le Agaga Paia e uiga ia Iesu Keriso. Valaaulia i latou e faasoa mai a latou mau ma aafiaga o mea sa latou lagonaina. Atonu foi e te manao e faasoa atu se mau sa fesoasoani ia te oe lava ia.
Faamanatu i le vasega e ui ina taua le faitau o le Feagaiga Fou mo togi o le seminare, ae e sili atu ona taua le suesue i tusitusiga paia i se faiga e mafai ai e le Agaga Paia ona faamalolosia a tatou molimau i le Faaola.
Saunia ni kopi o se faailogatusi e i ai le saunoaga lea a Elder D. Todd Christofferson o le Korama a Aposetolo e Toasefululua (pe valaaulia tagata aoao e tusi le saunoaga i se faailogatusi avanoa):
Tusi lesona a le Faiaoga Seminare o le Feagaiga Fou
Ata
Elder D. Todd Christofferson
“O le faamoemoega tutotonu o tusitusiga paia uma o le faatumuina lea o o tatou agaga i le faatuatua i le Atua le Tama ma Lona Alo, o Iesu Keriso. …
“… O le faatuatua e oo mai mai le molimau a le Agaga Paia i o tatou agaga, Agaga i le agaga, a o tatou faalogo i le afioga a le Atua. Ma e matua le faatuatua a o tatou faaauau pea ona taumamafa i le upu. …
“… Suesue ma le faaeteete, ma le totoa i tusitusiga paia. Mafaufau loloto ma tatalo i ai. O tusitusiga paia o faaaliga, ma o le a latou aumaia isi faaaliga faaopoopo” (D. Todd Christofferson, “O Le Faamanuiaga o Tusitusiga Paia,” Ensign po o le Liahona, Me 2010, 34, 35).
Fai atu i se tamaitiiti e faitau leotele le saunoaga a Elder Christofferson. Valaaulia le vasega e mulimuli ai ma vaavaai mo auala e mafai ona latou faaleleia atili ai a latou suesuega patino o tusitusiga paia.
Valaaulia le vasega e faatu se sini e suesue a latou tusitusiga paia i ni auala e valaaulia ai le Agaga Paia e faateleina lo latou faatuatua ma le malamalama ia Iesu Keriso. E mafai ona e fautuaina atu latou te tusia lenei sini i tua o le faailogatusi ina ia mafai ai ona latou faaaogaina e fai ma faamanatu i le taimi o a latou suesuega o tusitusiga paia.
Ua faaali atu Iesu i Ona soo ma faaali atu ia i latou Lona tino toetu
Valaaulia ni tagata se toalua e aumai a la tusitusiga paia i luma o le vasega e fesoasoani e faatino se vaaiga e faaalia ai faifeautalai o agai atu i le faitotoa o se fale o se tagata. Faatonu i laua e tuitui. Faafoliga e tatala se faitotoa ma faafeiloai i la’ua. Fai i ai e faailoa atu i la’ua. A uma, fai atu se tala e pei o lea:
“E i ai sa’u fesili. E toatele ou te iloa e le talitonu i se ola pe a mavae le oti. Fai mai nisi o i latou e talitonu ia Iesu Keriso ae e le talitonu na toetu mai o Ia ma se tino faaletino. Fai mai o loo soifua pea o Ia ma na o se tino o se agaga. O le a so outou talitonuga e uiga i le Toetu o Iesu Keriso?”
Tuu se taimi i tagata ia e toalua e tali ai le fesili.
Ta’u i ai o le Luka 24:36–39 o se mau tauloto ma e mafai ona fesoasoani e aoao atu ai le Toetu moni o Iesu Keriso. Saunia se matalalaga mo le fuaitau lea e ala i le faamatala atu faapea o soo na faatasi ma Iesu i le ala i Emau, na toe foi loa lava i Ierusalema ma faamatala atu le mea na la oo i ai i Aposetolo ma isi soo (tagai Luka 24:33–35). A o la talatalanoa, sa faaali atu i ai le Faaola (tagai fuaiupu 36).
Valaaulia se tasi o tagata sa fesoasoani e faatino le vaaiga lea e faitau leotele le Luka 24:36–39. Fai i le vasega e mulimuli ai mo se faamaoniga o Iesu na toetu moni lava ma e i ai se tino o aano ma ivi.
Ata
O Iesu o loo Faaali Atu Ona Manu’a
O le a se mea na valaaulia e Iesu Ona soo e fai e fesoasoani ai ia latou malamalama o Ia ua le na o se agaga ae e i ai se tino faaletino? Mafaufau e faaali atu le ata O Iesu o loo Faaali Atu Ona Manua (Tusi Ata o le Talalelei [2009], nu. 60; tagai foi i le LDS.org].)
O le a sou manatu o a ni ou lagona pe ana e i ai ina ua faaali atu Keriso i Ona soo?
Faafetai i tagata sa fesoasoani e faatino le tala ma fai i ai e nonofo i lalo. Valaaulia se tamaitiiti e faitau leotele le Luka 24:40–43. Fai i le vasega e mulimuli ai, ma vaavaai pe o a isi mea na faia e Iesu e faaali atu ai e i ai Lona tino toetu e mafai ona pa’i i ai (pe faaletino)
O le a se isi mea na faia e le Faaola e faaali atu ai e i ai lona tino toetu?
O a ni aoaoga faavae e mafai ona tatou aoao mai i nei fuaiupu? (E ono faailoa mai e le vasega ni aoaoga faavae eseese, ae ia mautinoa e faamamafa o Iesu Keriso e i ai se tino toetu o aano ma ivi. Tusi lenei aoaoga faavae i le laupapa.)
Aisea e taua ai ona malamalama ma talitonu i lenei aoaoga faavae?
Fai atu i se tagata o le vasega e faitau leotele le faamatalaga lenei:
“E ala i le Togiola a Iesu Keriso, o le a toetutu ai tagata uma—faasaoina mai le oti faaletino (tagai 1 Korinito 15:22). O le Toetu o le toe tuufaatasia o le agaga ma le tino i se tulaga atoatoa, ola pea, e le toe oo i ai se ma’i po o le oti (tagai Alema 11:42–45). …
“O se malamalama ma le molimau i le toetu e mafai ai ona e maua le faamoemoe ma le vaaiga a o e feagai ma luitau, tofotofoga, ma faamanuiaga o le olaga. E mafai ona outou maua le mafanafana i le faamautinoaga o loo soifua le Faaola ma e ala mai i Lana Togiola, ’ua motusia e ia noataga o le oti, o le a leai ai se manumalo o le tuugamau, ma o le a tofatumoanaina le tui o le oti i faamoemoega o le mamalu’ (Alema 22:14)” (Faamaoni i le Faatuatua: O se Tusitaiala o le Talalelei [2004], 139, 140).
O a ni nai faataitaiga o tofotofoga faapea o le faamoemoe mo lo tatou lava toetutu e mafai ona fesoasoani ai ia tatou tumau?
Fai i ni nai tagata e molimau mai i le Toetu o le Faaola ma faamatala mai pe aisea e taua ai le aoaoga faavae o le Toetu ia i latou.
Valaaulia se tamaitiiti e faitau leotele le Luka 24:44–53. Fai i le vasega e faalogologo i upu a le Faaola e faapei o i latou o nisi o le vaega o soo sa faatasi ma Ia ma mafaufau pe o a aoaoga e sili ona anoa ia i latou. Valaaulia ni nai tagata e faasoa mai o latou mafaufauga e uiga i aoaoga i nei fuaiupu.
Faaiu i le molimau atu i upumoni sa outou talanoaina.
Ina ia fesoasoani i le vasega e tauloto le Luka 24:36–39, vavae le vasega i ni vaega se fa. Tofi i vaega taitasi se fuaiupu mai lenei fuaitau, ma faatonu tagata i vaega taitasi e galulue faatasi e tauloto a latou fuaiupu. A uma ni nai minute, fai i vaega taitasi e tauloto mai la latou fuaiupu i le faasologa o fuaiupu. Atonu e te manao e valaaulia ni tagata e toe tauloto mai a latou fuaiupu mo nai nisi periota seia masani tagata uma i le fuaitau atoa.
Na ta’ua e Luka sa faigata i Aposetolo e toasefulu tasi ona talitonu i fafine o e sa molimau atu ua toetu Iesu mai le tuugamau. E ui e i ai tagata na toe faaola mai mo se taimi mai le oti ma o le a iu ina toe oti o ni tagata, ae o Iesu Keriso o le uluai tamalii lea ua toetu mai. Na faamalamalama mai e Peresitene Gordon B. Hinckley:
“E lei tupu lava se mea faapea muamua. Sa na o le oti e aunoa ma se faamoemoe. O lea ua i ai le ola e faavavau. E na o se Atua lava e mafai ona faia lenei mea. O le Toetu o Iesu Keriso o se faatumutumuga sili lea o mea na tutupu i Lona soifuaga ma lana misiona. O le maa laualuga o le Togiola. O le ositaulagaina o Lona soifua mo tagata uma sa lei atoatoa e aunoa ma Lona toetu mai mai le tuugamau, ma le mautinoa lelei o le Toetu mo i latou uma o e sa savalia le fogaeleele.
“Mai i manumalo uma o le faasologa o lenei olaga, e leai lava se sili atu, e leai se mea e aofia ai le lalolagi atoa, e leai se mea e matuai faavavau ona taunuuga e pei o le manumalo o le Alii na faasatauroina, o le na afio mai mai le tuugamau i lena taeao o le uluai Eseta.
“O i latou na molimau i lena mea na tupu, o i latou uma sa vaai ma faalogo ma talanoa ma le Alii Toetu, sa molimauina le moni o lenei vavega aupito silisili o vavega uma. Sa soifua ma maliliu Ona soo i auga seneturi i le folafolaina atu o le upumoni o lenei galuega ofoofogia.
“I nei mea uma matou te faaopoopo atu foi la matou molimau o Ia o le na maliu i le satauro i Kalevaria na toetu mai i le mamalu matagofie o le Alo o le Atua, le Matai o le ola ma le oti” (“Molimau Faapitoa a Keriso,” Ensign, Apr. 2001, 15, po o le Liahona, Ape. 2001, 16–17).
Luka 24:36–43. “O le agaga e leai ni aano ma ni ivi, pei o au nei ua outou vaavaai i ai”
Na saunoa Elder Tad R. Callister o le sa galue i le Au Peresitene o Fitugafulu, i le mea lea e uiga i manatu pepelo faapea o le Toetu o le Faaola e mo sina taimi:
“Ina ua mavae le Toetu o le Faaola, sa Ia faailoa atu i Ona soo ma fetalai atu, ’Ia outou tagotago mai ia te au, ma ia vaavaai mai; aua o le agaga e leai sona aano ma ni ivi, pei o au nei ua outou vaavaai i ai’ (Luka 24:39). Na fai mai nisi o lenei tulaga o se faailoga faaletino le tumau ma ina ua afio ae o Ia i le lagi, na Ia tuu ese Lona tino ae afio atu i Lona tulaga o se agaga. Peitai ua tau mai ia i tatou e tusitusiga paia e le mafai lea tulaga. Na aoao mai Paulo, ’Ua tatou iloa ua toetu mai Keriso nai e ua oti, e le toe maliu lava o ia; e le toe pule le oti ia te ia’ (Roma 6:9). I se isi faaupuga, o le taimi lava na toetu ai Keriso, e le mafai lava ona toe tuueseeseina Lona tino mai Lona agaga; a leai o le a tigaina o Ia i le oti, o le taunuuga tonu lava lea na aoao mai ai Paulo e le toe tupu pe a mavae Lona Toetu mai” (“Iosefa Samita—Perofeta o le Toefuataiga,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2009, 35).