Potutusi
Lesona 131: 2 Timoteo 1–2


Lesona 131

2 Timoteo 1–2

Folasaga

I lana Tusi e Lua ia Timoteo, sa aoao atu ai e Paulo faapea o le fefe e le mai le Atua ma sa fautuaina ai Timoteo ia aua nei fefe i lana molimau ia Iesu Keriso. Sa fautuaina e Paulo ia Timoteo ia onosai ma le faamaoni ia tofotofoga ma sa faatonuina o ia, e aoao atu le Au Paia ia salamo.

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

2 Timoteo 1.

Ua fautuaina e Paulo ia Timoteo ia aua nei ma i le talalelei

Tusi le upuFefe i le laupapa, ma fai i le vasega e mafaufau pe mafai faapefea ona tosina i tatou e le fefe Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le faamatalaga lenei mai ia Peresitene Gordon B. Hinckley:

Ata
Peresitene Gordon B. Hinckley

“O ai o ia i tatou e mafai ona ia faapea mai e lei matau lava o ia? ou te iloa e leai se tasi. o nisi na sili atu le matatau nai lo isi. o nisi ua mafai ona vave faatoilaloina, a o nisi ua saisaitia ai pea ma ua faatoilalolina e le matau, ma oo lava ina faiaina ai. tatou te mafatia i le matau i le tauemu matau i le toilalo, matau i le faaesea, matau i le pomalae po o le valea. o nisi ua matatau i mea o le a tutupu i le taimi nei, o nisi ua matatau i mea o le a tutupu i le lumanai. O nisi ua latou tauave le avega mamafa o le agasala ma toetoe a tuu atu e i latou mea uma ina ia saoloto ai mai na avega mamafa, ae ua matatau e suia o latou olaga” (“Ua le Foaiina Mai e le Atua Ia te i tatou le Agaga E Matau Ai,” Ensign, Feb. 1985, 2).

  • E tusa ai ma Peresitene Hinckley, e mafai faapefea ona tosina i tatou e le fefe?

  • E mafai faapefea ona faaaafia e le fefe lo tatou tomai e ola i le talalelei?

Valaaulia le vasega e vaavaai mo se mataupu faavae a o latou suesueina le 2 Timoteo 1e mafai ona fesoasoani ia i latou e faatoilalo ai le fefe.

Faamatala e lei leva ae maliu Paulo, sa ia tusia ai lana Tusi e Lua ia Timoteo a o faafalepuipui i Roma. Aotele le 2 Timoteo 1:1–5i le faamatala atu faapea na faaalia e Paulo lona manao e vaai ia Timoteo ma toe tomanatu i le faatuatua faamaoni o Timoteo.

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le 2 Timoteo 1:6 Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo mea na faamanatu atu e Paulo ia Timoteo e fai.

  • O le a le mea na faamanatu atu e Paulo ia Timoteo e fai?

Faamatala faapea “o le meaalofa a le Atua” e maua i le faaee atu o lima e peiseai e faasino i le Agaga Paia. O le “toe faamumu” o lona uiga o le toe tutu pe toe faaolaola (tagai fuaiupu 6, vaefaamatalaga a). Sa apoapoai atu Paulo ia Timoteo e toe faamumu le meaalofa o le Agaga Paia, po o le saili ma le faamaoni ia maua le Agaga Paia e faatasi ma ia.

Tusi le faamatalaga le uma lenei i luga o le laupapa: Ao tatou saili ma le faamaoni ia maua le Agaga e faatasi ma i tatou, …

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le 2 Timoteo 1:7–8. Fai i le vasega e mulimuli ai, ma vaavaai mo faamanuiaga e mafai ona maua mai le i ai o le Agaga faatasi ma i tatou.

  • E tusa ai ma le fuaiupu 7, o a faamanuiaga e mafai ona maua mai le maua o le Agaga e faatasi ma i tatou?

  • O a mea e fesoasoani nei faamanuiaga ia tatou faatoilaloina?

Faamatala sa faasino Paulo i le fefe faalelalolagi, lea e afua ai le popole, le mautonu, ma le osovale ma taitai ese ai mai le mea o faasino i ai tusi paia o “le matau i le Alii” (Faataoto 9:10). O le matau i le Alii o “le lagonaina lea o le migao ma le maofa mo Ia ma usitai i Ana poloaiga” (Taiala i Tusitusiga Paia, “Fear,” scriptures.lds.org).

  • E tusa ai ma le fuaiupu 8, o le a le mea na valaaulia e Paulo ia Timoteo e fai ma le malamalama e mafai ona fesoasoani le Agaga ia te ia e faatoilalo le fefe?

Fai i le vasega pe faapefea ona latou faamaeaina le faamatalaga o i le laupapa e faaaoga ai aoaoga a Paulo i le fuaiupu 7–8. Faaaoga upu a le vasega, faamaea le faamatalaga ina ia aumaia ai le mataupu faavae lenei: A tatou saili ma le faamaoni ia maua le Agaga e faatasi ma i tatou, e mafai ona tatou faatoilaloina le fefe ma le fefefe ai i a tatou molimau ia Iesu Keriso.

  • E mafai faapefea e le mana faalelagi, alofa, ma le faamasinoga lelei tatou te maua e ala i le Agaga ona fesoasoani ia i tatou e faatoilalo le fefe?

  • O a ni auala e mafai ai ona tatou faaalia tatou te le mama i la tatou molimau ia Iesu Keriso?

  • O anafea na fesoasoani ai le Agaga ia te oe e faatoilalo le fefe pe avatu ia te oe le lototele e te tu mausali ai i lau molimau ia Iesu Keriso?

Fai i le vasega e mafaufau pe o le a le mea e mafai ona e faia e valaaulia ai le Agaga e faatasi ma i latou ina ia mafai ai ona latou faatoilalo le fefe ma le mama ai ia latou molimau ia Iesu Keriso.

Aotele le 2 Timoteo 1:9–18i le faamatala atu faapea na apoapoai atu Paulo ia Timoteo ia tumau faamaoni i mataupu moni. Sa taua foi e Paulo faapea o le salalau o le liliuese sa tulai mai i le ekalesia (tagai 2 Timoteo 1:15).

2 Timoteo 2

Ua faatonu e Paulo ia Timoteo e onosai ma le faamaoni i faigata

Valaaulia le vasega e faitau lemu le 2 Timoteo 2:1, ma vaavaai mo le fautuaga a Paulo ia Timoteo.

  • O le a le fautuaga a Paulo ia Timoteo? (Faamatala tatou te maua le alofatunoa po o le fesoasoani faalelagi a Iesu Keriso e ala i lo tatou faatuatua [tagai Roma 5:2].)

  • Aisea e ono faigata ai i se tagata ona tumau malosi i lona faatuatua ia Iesu Keriso?

Faamatala sa fautuaina e Paulo ia Timoteo ia malosi e ala i le alofatunoa o Iesu Keriso aua sa ia iloa o le a oo Timoteo i mafatiaga ma sauaga o se soo o Keriso.

Faaali ia ata o se fitafita, se tagata taalo, ma se faifaatoaga. (Pe e mafai foi ona e valaaulia le vasega e tusi ni ata o nei tagata e toatolu i luga o le laupapa.)

Ata
ata, fitafita, tagata oso i laau faalava, faifaatoaga

Faamatala sa faaaoga e Paulo ia upu valiata o se fitafita, se tagata taalo, ma se faifaatoaga e aoao atu ai Timoteo i le ala e tumau malosi ai i le faatuatua tusa lava po o a faigata.

Kopi le siata lenei i le laupapa. Valaaulia le vasega e kopi ia latou api o le vasega po o api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia, pe avatu i se tufaaga:

Upu valiata

Faamatalaga

O le mea o loo aoao atu e lenei upu valiata e uiga i le tumau malosi i le faatuatua

Fitafita





Tagata





Faifaatoaga





Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le 2 Timothy 2:3–6. Fai i le vasega e mulimuli ai, ma vaavaai pe na faapefea ona faamatala e Paulo le fitafita, se tagata afeleti, ma se faifaatoaga. Faamatala o le upumea tiga (fuaiupu 3) e faasino i mafatiaga po o mea faigata (tagai fuaiupu 3, vaefaamatalaga a) ma o le fasifuaitau “finau mo le fia malo” (fuaiupu 5) e faasino i le tauva i se tausinioga faaafeleti (tagai fuaiupu 5, vaefaamatalaga a).

  • E tusa ai ma aoaoga a Paulo i le fuaiupu 3–4, o le a le mea e fai e se fitafita lelei? (Tusi le mea lenei i le pusa muamua i lalo o le “Faamatalaga” o i le siata: O se fitafita lelei e onosai ma le loto ia i i faigata a faataatia ese isi mataupu ina ia faamalieina lona pule.

  • O le a le uiga i le fuaiupu 5faapea o le a le “faapaleina” se e tauva vagana ua taumafai o ia, pe tauva e tusa ma “le tulafono”? (Tusi le mea lea i le pusa lona lua i lalo o le “Faamatalaga”: E mafai ona manumalo se tagata taalo i le na o lona usitai i tulafono.

  • E tusa ai ma le fuaiupu 6, o le a le taui mo se faifaatoaga o le e galue malosi ina ia selesele i fua o ana faaeleeleaga? (Tusi le mea lea i le pusa lona tolu i lalo o le “Faamatalaga”: E tatau i se faifaatoaga ona galue malosi ina ia olioli i fua o ana galuega.

Valaaulia le vasega e faamaea a latou siata i le tusia i le koluma lona tolu mea o aoao mai e upu valiata taitasi e uiga i le tumau malosi i le faatuatua. Fai i ni nai tagata e lipoti mai a latou tali.

Faamatala na fai mai Paulo na ia oo i le tele o tofotofoga ona o ia o se soo o Keriso (tagai 2 Timoteo 2:9). Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le 2 Timoteo 2:10–12. Fai i le vasega e mulimuli ai, ma vaavaai mo mea na fai mai Paulo na afua ai ona ia onosaia na faigata. Faamatala “o le au filifilia” (fuaiupu 10) e faasino i tagata faamaoni o le Ekalesia ma o le upu onosai i le fuaiupu 12 e faasino i le onosaia ma le tumau ai pea (tagai fuaiupu 12,vaefaamatalaga a).

  • E tusa ai ma upu a Paulo i le fuaiupu 10 ma le 12, aisea sa ia naunau ai e onosaia faigata ma tumau faamaoni ia Iesu Keriso?

  • O le a le mataupu faavae e mafai ona tatou aoao mai ia Paulo e uiga i mea e mafai ona tutupu ao tatou onosaia faigata ma tumau faamaoni i le Alii? (E ono faaaoga e le vasega ni upu eseese ae e tatau ona faailoa maia le mataupu faavae e pei o lea: A o tatou onosaia faigata ma tumau faamaoni i le Alii, e mafai ona tatou fesoasoani ia i tatou lava ma isi ia maua le faaolataga e ala ia Iesu Keriso. Tusi lenei mataupu faavae i le laupapa.)

  • E mafai faapefea e le onosai faamaoni i o tatou lava tofotofoga ona fesoasoani i isi ia maua le faaolataga e ala ia Iesu Keriso?

Aotele le 2 Timoteo 2:13–19 i le faamatala atu faapea sa fautuaina Timoteo e Paulo e faamanatu atu i le Au Paia e aloese mai le fefinauai ma ia “o ese i le amioleaga” (fuaiupu 19).

Faaali ata o ni koneteina eseese, e pei o se pesini, se iputi, ma se tuuteu. Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le 2 Timoteo 2:20 Fai i le vasega e mulimuli ai, ma vaavaai po o a ituaiga o ipu o “i se fale tele.”

  • E tusa ai ma Paulo, o a ituaiga ipu e “i se fale tele”?

Faamatala sa faaaoga e Paulo ituaiga ipu eseese, po o koneteina, o se upu valiata mo tagata o le aiga, po o le Ekalesia, a Iesu Keriso. Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le 2 Timoteo 2:21 Fai i le vasega e mulimuli ai, ma vaavaai pe o a mea e mafai ai ona avea se tasi ma “ipu … tauleleia mo le faaaogaina e le matai.”

  • E tusa ai ma Paulo, o le a le mea e mafai ona tatou faia ina ia tauleleia ai “mo le faaaogaina e le matai”?

Tau i ai o le fasifuaitau “faamama ia te ia ai nei mea” (fuaiupu 21) e faasino i le mama aiai mai mea leaga (tagai fuaiupu 19).

  • E faavae i le faaaogaina e Paulo o ipu e fai ma upu valiata, o le a le mataupu faavae e mafai ona tatou aoao mai i mea e mafai ona tatou faia ia auauna atili ai i le Alii? (E tatau ona faailoa mai e tamaiti aoga se mataupu faavae faapenei: Afai tatou te faamamaina i tatou lava mai mea leaga, e mafai ona tatou auauna lelei atu i le Alii.)

  • O le a se mea e mafai ona tatou fai e faamama ai i tatou lava mai mea leaga?

Valaaulia le vasega e faitau lemu le 2 Timoteo 2:22, ma vaavaai po o a isi mea e mafai ona tatou faia e faamama ai i tatou lava ai mea leaga. Fai atu i tamaiti aoga e lipoti mai mea ua latou mauaina.

  • E mafai faapefea e le faamamaina o i tatou lava ai mea leaga ona fesoasoani tatou te auauna atili ai i le Alii?

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau le saunoaga lenei a Elder Jeffrey R. Holland o le Korama a Aposetolo e Toasefululua: Fai i le vasega e faalogologo pe faapefea ona faatatau le mataupu faavae lea ia i latou o e auauna atu i le Alii o ni faifeautalai:

Ata
Elder Jeffrey R. Holland

“E leai se faifeautalai e le o mafai ona salamo mai ni agasala o feusuaiga po o gagana masoa po o le matamata i ata ponokalafi e faamoemoe e luiina isi ia salamo mai na mea! E le mafai ona e faia lena mea. O le a le faatasi le Agaga ma oe ma o le a apili na upu i lou faa’i a o e tautala atu ai. E le mafai ona outou malaga i ala ua ta’ua e Liae o le ‘ala faasaina’ [1 Nifae 8:28] ma faamoemoe e taitai isi i le ‘ala lauitiiti ma le vaaapiapi’ [2 Nifae 31:18] e le—mafai ona faia faapena.

“… Pe o ai lava oe ma pe o le a se mea na e faia, e mafai ona faamagaloina oe. … O le vavega o le faamagaloga; o le vavega o le Togiola a le Alii o Iesu Keriso. Ae e le mafai ona outou faia e aunoa ma se tautinoga malosi i le talalelei, ma e le mafai ona outou faia e aunoa ma le salamo i le mea e manaomia ai. Ua ou talosagaina outou … ia mataalia ma ia mama. Pe a manaomia ai, ua ou talosagaina outou ia e mataalia ma ia e mama“ (”Ua Tauto Tatou Uma,“ Ensign po o le Liahona, Nov. 2011, 45).

  • Aisea e taua ai ona mama mai agasala pe a folafola atu le talalelei?

Faaiu i le molimau atu i le moni o lenei mataupu faavae. Valaaulia le vasega e mafaufau i soo se agasala atonu e manaomia ona salamo ai ina ia mafai ai ona latou auauna lelei atu i le Alii.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

2 Timoteo 1:7. “Aua ua le foaiina mai e le Atua ia te i tatou le Agaga e matau ai”

Na aoao mai e Peresitene Gordon B. Hinckley e uiga i le pogai ma aafiaga o le fefe:

“E ao ina tatou iloa o le matau e le sau mai le Atua, peitai o lea uiga aati ma lepeti e sau mai le fili o le upumoni ma le amiotonu. O le matau o le [tuufaafeagai] lena o le faatuatua. E matautia naua ona aafiaga ma e faaumatia.

“‘Aua ua le foaiina mai e le Atua ia te i tatou le Agaga e matau ai, a o le Agaga e faamalosi ai, ma alofa ai, ma mafaufau tonu ai’ (2 Timoteo 1:7).

“O ia mataupu o ni vailaau sili o le matau lea na te aveese lo tatou malosi a e lafotuina i tatou i le toilalo i nisi taimi. Ua latou tuuina mai ia i tatou le mana.

“O le a le mana? O le mana o le talalelei o le mana o le upumoni, o le mana o le faatuatua, o le mana o le perisitua” (“Ua le Foaiina mai e le Atua ia te i tatou le Agaga e Matau ai,” Liahona, Fep. 1985, 2).

Sa faamatala e Elder David A. Bednar o le Korama a Aposetolo e Toasefululua le ala e ese ai le fefe faaleatua mai le fefe i le lalolagi:

“E ese mai ai ae fesootai lava i le mata’u lea e tele ina tatou oo i ai, lea e faamatalaina e tusitusiga paia o le ‘mata’u ia fiafia mai ai o ia’ (Eperu 12:28) po o le ‘mata’u i le Alii’ (Iopu 28:28; Faataoto 16:6; Isaia 11:2–3). E le pei la o le mata’u faalelalolagi lea e tupu ai le te’i ma le atuatuvale, o le mata’u i le Atua o se puna lea o le filemu, faamautinoaga, ma le talitonuga.

“Ae e mafai faapefea e soo se mea e fesootai ma le mata’u ona faagaeetiaina pe aoga i le faaleagaga?

“O le mata’u amiotonu o loo ou taumafai e faamatala atu e aofia ai se lagona loloto o le migao, faaaloalo, ma le maofa mo le Alii o Iesu Keriso (tagai Salamo 33:8; 96:4), usiusitai i Ana poloaiga (tagai Teuteronome 5:29; 8:6; 10:12; 13:4; Salamo 112:1), ma le tulimatai atu i le Faamasinoga Mulimuli ma le faamasinotonu i Lona aao” (“O lea Na latou Faafilemu Ai lo latou Matatau,” Ensign po o le Liahona, Me 2015, 48).

2 Timoteo 1:7–8. “O lenei, aua e te mā i le molimau i lo tatou Alii.”

Sa faasoa mai e Sister Bonnie L. Oscarson, le peresitene aoao o Tamaitai Talavou, le tala lea ia Marie Madeline Cardon, o se talavou liliu mai i Italia o le sa faaalia le lototoa i le puipuia o lona faatuatuaga fou:

“Sa ou faitau talu ai nei i le tala ia Marie Madeleine Cardon, o lē, faatasi ai ma lona aiga, sa mauaina le savali o le talalelei toefuataiina a Iesu Keriso mai uluai faifeautalai na valaauina e galulue i Italia i le 1850. O ia o se tamaitai talavou e 17 pe 18 ona tausaga i le taimi na latou papatiso ai. I se tasi Aso Sa, a o faia se sauniga tapuai i lo latou fale i luga o mauga o Italia i matu, na potopoto faataamilo ai se vaega faatupu vevesi o alii, e aofia ai ma nisi o faifeau i le lotoifale, ma amata ona taufonō, feei, ma tauvalaau atu e aumai i fafo faifeautalai. E leai sou manatu sa latou naunau ia aoao i le talalelei—sa latou faamoemoe ia faaoolima. O Marie talavou sa savali atu i fafo e faafetaia’i ma le au faatupu vevesi.

“Sa faaauau pea ona latou fe’ei atu i upu masoa ma faatonu atu e aumai i fafo faifeautalai. Sa sii e Marie i luga lana Tusi Paia ma faatonu i latou e o ese. Sa ia tau atu ia i latou o loo i lalo faifeautalai i lana puipuiga ma e le mafai ona latou faatamaia se lauulu se tasi mai o latou ulu. Faalogologo i ana lava upu: ‘Sa tutu ma le maofa tagata uma. … na faatasi le Atua ma a’u. Sa Ia tuuina mai na upu i lo’u gutu, aua e le mafai ona ou faia na upu. Na faafuasei ona filemu mea uma. Na tutu ma le le mautonu na alii malolosi matamataita i luma o se teineitiiti auvaivai, gatete, ae sa le fefe.’ Na talosagaina e faifeau le au faatupu vevesi e o ese, ma sa latou o ma le filemu ma le maasiasi, fefefe, ma le faanoanoa. Na faamaeaina e le vaega toalaiti le latou sauniga ma le filemu.

“E mafai ona e vaai faalemafaufau atu i lena tamaitai talavou lototoa, e tutusa lona matua ma le toatele o outou, na tu atu i le au faatupu vevesi ma puipui i lona talitonuga fou ma le lototele ma le tuuto?” “O Tagata e Puipuia le Folafolaga,” Ensign po o le Liahona, Me 2015, 14–17.

Lolomi