Potutusi
Lesona mo Suesuega i le Aiga: Mataio 1–5 (Iunite 2)


Lesona o Suesuega i le Fale

Mataio 1–5 (Unit 2)

Anomea o Sauniuniga mo le Faiaoga o Suesuega i le Fale

Aotelega o Lesona o Suesuega i le Fale i Aso Taitasi

O le aotelega o loo i lalo o aoaoga faavae ma mataupu faavae ua aoaoina e tamaiti aoga ao latou suesue i leMataio 1–5 (iunite 2) e lei fuafuaina o se vaega e aoaoina o lau lesona. O le lesona e te aoaoina atu e taulai atu na o ni nai aoaoga faavae ma matupu faavae nei. Mulimuli i musumusuga a le Agaga Paia ao e mafaufau i manaoga o au tamaiti aoga.

Aso 1 (Mataio 1–2)

A o suesue le vasega e uiga i le gafa o le Faaola, sa latou aoaoina ai o Iesu Keriso o le Alo Paia o le Tama Faalelagi ma Maria. Mai le faataitaiga a le Au Makoi o e na o mai e ifo ia Iesu, sa aoaoina ai e le vasega afai tatou te saili ma le loto faamaoni ma le maelega i le Faaola, o le a taialaina i tatou e Ia. O le faitau e uiga i le ala na musuia ai Iosefa e ave lona aiga ma sosola i Aikupito mo le saogalemu, sa iloa ai e le vasega afai tatoi te nofouta i le Agaga, e mafai ona tatou maua faaaliga ma le taitaiga.

Aso 2 (Mataio 3)

A o faitau le vasega e uiga ia Ioane le Papatiso ma le papatisoga o Iesu Keriso, sa latou aoaoina ai upumoni nei: Tatou te faaalia le salamo faamaoni i le Alii pe a tatou suia o tatou manao ma taga e mulimuli i Ana aoaoga. O le papatisoga e ala i le faatofuina e se tasi e umia le pule e taua mo le faaolataga. O le Tama, o le Alo, ma le Agaga Paia o Tamalii maoti e tolu ia ma e eseese.

Aso 3 (Mataio 4)

A o faitau le vasega e uiga i le tali atu a le Faaola i faaosoosoga a le tiapolo, sa latou aoaoina ai a oo ina tatou manatua ma faaaoga ia upumoni e aoao mai i tusitusiga paia, e mafai ona tatou teena faaosoosoga a le tiapolo. Sa latou aoaoina ai foi e aumaia e Iesu Keriso le malamalama i olaga o i latou o e o i le pouliuli. Ina ua faitau le au aooga e uiga ia Peteru, Aneterea, Iakopo, ma Ioane, sa latou mauaina ai le upumoni lenei: Afai tatou te tali vave atu i valaaulia a le Faaola e mulimuli atu ia te Ia, e mafai e Ia ona faamauoa atili o tatou olaga nai lo le mea e mafai ona faia e i tatou lava.

Aso 4 (Mataio 5)

I le lesona lenei, e faitau ai e le vasega se vaega o le Lauga a le Faaola i luga o le Mauga. Mai lenei lauga, sa latou aoaoina ai upumoni nei: A o tatou atinae ia uiga faa-Keriso, o le a tatou maua le fiafia faateleina. O le faaleagaina e agasala a le lalolagi e mafai ona taofia ai i tatou mai le avea o se faamanuiaga i isi. O a tatou faataitaiga amiotonu e mafai ona uunaia ai isi e faalatalata atili atu i le Tama Faalelagi. Sa aoao foi le vasega e uiga i le tulafono maualuga na aoao mai e Iesu Keriso i Ona soo.

Folasaga

E mafai ona fesoasoani lenei lesona ia malamalama ai tagata aoao i le mea e tatau ona atoatoa ai faapei o lo tatou Tama i le Lagi. Ma le isi, a o toe iloiloina e le vasega ia tulafono maualuga a le Alii, e mafai ona latou mafaufau i auala e faaleleia atili ai le ala latou te usitai ai i poloaiga a le Alii.

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Mataio 5:17–48

Ua aoao atu e Iesu Keriso Ona soo i le ala e atoatoa ai e faapei o le Tama Faalelagi.

A o lei amataina le vasega, tusi le fesili lenei i luga o le laupapa: O le fea poloaiga e te manatu e sili ona faigata mo tagata ona tausia? A amata le vasega, fai i le vasega e tali atu i le fesili. Lisi a latou tali i luga o le laupapa.

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Mataio 5:48. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo se poloaiga e faigata ona tausi. Atonu e te manao e fautua atu ia maka e le vasega le Faaliliuga a Iosefa Samita i le Mataio 5:48, vaefaamatalaga a.

  • O faapefea ni ou lagona ona o le poloaiga ia atoatoa?

  • O le a sou manatu i le uiga o le ia atoatoa?

Valaaulia le vasega e faitau filemu Mataio 5:48, vaefaamatalaga b,, ma vaavaai mo le uiga o le upu atoatoa, mai fai atu ia i latou e lipoti mai mea latou te maua. Faamatala o le atoatoa po o le matuai atinaeina atoa, o lona uiga o le avea e faapei o le Tama Faalelagi.

A o faaauau pea ona suesue e le vasega le Lauga a le Faaola i luga o le Mauga i le Mataio 5, valaaulia i latou e vaavaai mo mataupu faavae latou te manaomia ona mulimuli ai ina ia agai ai i luma ia atoatoa e pei o lo tatou Tama i le Lagi.

Otooto le Mataio 5:17–20 e ala i le faamatala atu na aoao mai e le Faaola na sau o Ia e faataunuu le tulafono a Mose, ae le o le faaumatia, pe aveesea, soo se upumoni e faavavau i le tulafono a Mose. Na toefuatai mai e Iesu Keriso le atoaga o le talalelei lea na leiloa ona o le amioleaga ma le liliuese, faasa’o aoaoga pepelo, ma faataunuuina ia valoaga na faia e perofeta o le Feagaiga Tuai. Na iu lava, e avea o se vaega o le Toefuataiga o le atoaga o le talalelei, sa le toe faaauauina nisi vaega o le tulafono a Mose, e pei o le peritomeina ma taulaga e osia i manu.

Faamatala o le Mataio 5:21–48 e aofia ai aoaoga a le Faaola e uiga i tulafono eseese ma tu ma agaifanua sa atinae e Iutaia pe faaopoopo i lalo o le tulafono a Mose. A o faamatala e Iesu Keriso le uiga moni o tulafono, sa Ia aoao atu se ala maualuga o le amiotonu. E tatau i tagata o Lona malo ona ola i le tulafono maualuga. O nei tulafono maualuga e maua mai ai le taitaiga e fesoasoani ai i soo o Iesu Keriso e aloese mai le solia o poloaiga a le Atua.

Ina ia fesoasoani ia manatua e tagata aoga nisi o mea sa latou aoaoina e uiga i le tulafono maualuga i la latou lesona e aoao i le aiga, atonu e te manao e tusi ia fuaiupu nei i luga o le laupapa: Aua e te fasioti tagata. Aua e te mulilua.

Fai i le vasega e faamatala mai pe o a mea na aoao atu e Iesu Keriso i Ona soo e uiga i nei tulafono. (Afai e le mafai ona manatua e le vasega, valaaulia i latou e vaai i le Mataio 5:21–26 ma le Mataio 5:27–30, ma faatusatusa.)

  • O a ni tulaga matautia o le le taofiofia o lo tatou ita?

  • Aisea e taua ai le taofiofi o o tatou mafaufauga?

Otooto le Mataio 5:31–37 i le faamatala atu sa aoao mai le Alii e uiga i le faate’a o le ava, faaipoipoga, ma le faia o tautoga.

Valaaulia le vasega e mafaufau faapea ua fai atu se paaga i le aoga ni mea leaga ma le le alofa e uiga ia i latou. Fesili i le vasega pe faapefea ona latou tali atu.

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Mataio 5:38. Fai i le vasega e mulimuli ai, ma vaavaai pe o a mea na aoao mai e le tulafono a Mose e uiga i le faasalaina o tagata mo a latou agasala po o faatausuai. Fai atu ia i latou e lipoti mai mea latou te mauaina. Faamatala o le fasifuaitau “mata i le mata, ma se nifo i le nifo” o lona uiga i lalo o le tulafono a Mose,o le faasalaga e tatau ona fetaui ma le matuia o le solitulafono.

Vaevae le vasega i ni paga. Valaaulia se paga e tasi e faitau le Mataio 5:39–42 ma le paga lona lua e faitau le Mataio 5:43–47. Fai atu i ai e vaavaai mo le tulafono maualuga. A uma ua lava se taimi, fai i le vasega e talanoaina fesili nei ma a latou paga (atonu e te manao e faaali atu fesili nei i luga o le laupapape avatu i se tufaaga.):

E tusa ai ma le Faaola, o le a le tulafono maualuga?

O le a le mea o aoao mai e le tulafono maualuga pe faapefea ona tatou tali atu i e faatausuai mai ia i tatou?

A uma ua lava se taimi, valaaulia ni nai tamaiti aoga e faasoa mai i le vasega a latou tali.

Valaaulia se tamaitiiti aoga e toe faitau leotele le Mataio 5:45. Fai i le vasega e mulimuli ai, ma vaavaai po le a le mea e tupu pe afai tatou te alolofa i o tatou fili ma faia mea lelei ia i latou o e inoino mai.

  • O le a le mea e tupu pe a tatou alolofa i o tatou fili ma faia mea lelei ia i latou o e inoino mai?

  • O le iloa ai o i tatou uma o fanau agaga a le Atua, o le a sou manatu i le uiga o i lenei fuaiupu o le avea ma fanau a lo tatou Tama o i le Lagi? (O lona uiga ia faapei o Ia ma ia avea ma suli i Lona malo.)

  • Na faaaoao mai faapefea e le Faaola le alofa i Ona fili ma faia mea lelei i isi i le taimi o Lona soifua?

Valaaulia le vasega e toe mafaufau i mea sa latou aoaoina i le Mataio 5 e uiga i mea e manaomia ona tatou faia e atoatoa ai faapei o le Tama Faalelagi.

  • O nisi o mea e manaomia ona tatou faia ia atoatoa ai faapei o lo tatou Tama i le Lagi? (E ono faaaoga e le vasega ni upu eseese, ae e tatau ona latou faailoa maia se mataupu faavae e pei o lenei: A o tatou mulimuli i aoaoga a le Faaola ma poloaiga, e mafai ona tatou atoatoa e faapei o lo tatou Tama o i le Lagi.

Faamanatu i le vasega e na o Iesu Keriso lava ma Lona alofa tunoa e mafai ai ona tatou atoatoa (tagai Moronae 10:32).

Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega ia malamalama i le faagasologa o le atoatoa, valaaulia se tagata o le vasega e faitau leo tele le saunoaga lenei mai ia Elder Russell M. Nelson o le Korama a Aposetolo e Toasefululua.

Ata
Elder Russell M. Nelson

“Tatou te le manaomia ona faanoanoa pe afai o a tatou taumafaiga lelei agai atu i le atoatoa, e foliga mai nei e matua faigata ma e le muta. O loo faatalitali le atoatoaga. E oo mai lona atoatoaga pe a maea le Toetu ma e na o le Alii lava e ala ai. E faatalitali mai mo i latou uma o e alolofa ia te Ia ma tausia Ana poloaiga” (“Atoatoaga O Lo o Faatalitali,” Liahona, Ian. 1996, 103).

  • E tusa ai ma Elder Nelson, o afea tatou te taunuu ai i le atoatoaga?

  • E mafai faapefea ona fesoasoani lenei saunoaga i se tasi ua lagona le lofituina ma le lotovaivai ona o lona le atoatoa?

Fautuaina le vasega e faaauau ona usitai i poloaiga a le Atua ina ia i’u ai ina faapei o lo tatou Tama Faalelagi.

Iunite e Sosoo Ai (Mataio 6:1–13:23)

Ina ia fesoasoani e saunia tagata aoga mo le isi iunite, valaaulia i latou e mafaufau i fesili nei: O le a le Tulafono Faaauro? O le a le mea na aoao mai e le Alii e uiga i le faamasinoina o isi? O le a le mea e tupu ia i latou o e auauna atu i matai e toalua? O le a le mea sa tatau ona faia e tagata ina ia faamaloloina ai e le Faaola? Faamatala o le isi iunite o le a maua ai e le vasega le avanoa e aoao ai i tali i nei fesili ma aoao ai e uiga i mea na faatonuina ai e le Faaola Ana Aposetolo.

Lolomi