Potutusi
Lesona 25 Mataio 22:15–46


Lesona 25

Mataio 22:15–46

Folasaga

A o taumafai Iesu e aoao atu i le malumalu, sa taumafai le au Faresaio ma le au Satukaio e maileia o Ia e ala i le fai atu o fesili faigata. Sa manuia Lona tali atu i a latou fesili ma aoao atu i latou i tulafono o le laueleele ma ia tausia ia poloaiga sili e lua.

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Mataio 22:15–22

Ua taumafai le au Faresaio e maileia le Faaola e ala i le fesili atu ia te Ia pe faatulafonoina le avatu o taulaga

  • O a ni tulafono taua ua faatuina e lo outou malo i lo outou atunuu? Aisea e te manatu ai e taua?

Fai i le vasega e mafaufau filemu pe i ai ni tulafono latou te le usitaia e pei ona tatau ai. A o suesueina e le vasega le Mataio 22:15–22, valaaulia i latou e vaavaai mo mea na aoao mai e Iesu keriso e uiga i le usiusitai i tulafono o le laueleele.

Faamanatu i le vasega o le vaiaso faaiu o le soifuaga o le Faaola, sa Ia aoao atu ai i aso taitasi i le malumalu i Ierusalema (tagai Luka 19:47; 22:53). Valaaulia se tagata e faitau leotele le Mataio 22:15 ma fai i le vasega e mulimuli ai ma vaavaai mo mea na taumafai le au Faresaio e fai i le Faaola.

  • O le a le uiga o le fasifuaitau “mailei ia te ia i ana upu”?

Fai atu i se tagata o le vasega e faitau leotele le Mataio 22:16–17, ma fai atu i le vasega e vaavaai pe na faapefea ona taumafai le au Faresaio e faasese le Faaola. Faamatala atu o le uputaulaga i le fuaiupu 17o lona uiga o lafoga, ma o Kaisara o le tupu o le Malo o Roma, lea sa pulea Isaraelu i lena taimi.

  • Na faapefea ona avea le fesili sa latou fai atu ia Iesu Keriso ma mailei e ono mafai ona laveia ai? (Pe ana faapea e fai atu le Faaola e sa’o le totogiina o lafoga i le Malo Roma, semanu ua manatu ia Iutaia o Ia o se e lagolagoina ia Roma ma ua le faamaoni ai i Ona lava tagata. Pe ana faapea e ta’u atu e le Faaola ia i latou e le tusa ai ma le tulafono le totogi o lafoga, semanu ua mafai e le au Faresaio ona tuuaia Iesu i le fouvale ma lipotia o Ia i taitai o Roma.)

Valaaulia se tagata e faitau leotele le Mataio 22:18–21 ma fai i le vasega e vaavaai pe sa faapefea ona tali atu le Faaola i le fesili a le au Faresaio. Faamatala atu o le fasifuaitau “o lenei o mea a Kaisara ia outou avatu ia Kaisara”fuaiupu 21e faasino i la tatou matafaioi ia usiusitai i tulafono faalemalo, e pei o le usitai i le totogiina o lafoga. Tuu i luga se tupe siliva ma fesili:

  • Aisea ua matua atoatoa ai le tali a le Faaola i le fesili a le au Faresaio?

  • O a upumoni e mafai ona tatou aoao mai le aoaoga a le Faaola e tatau ona tatou “avatu mea a Kaisara ia Kaisara”? (E ono faaaoga mai e le vasega ni upu eseese, ae ia mautinoa latou te faailoa maia le upumoni lenei: Ua faamoemoe le Alii e avea i tatou o ni tagatanuu lelei ma usitai i tulafono o le laueleele [tagai foi Mataupu Faavae o le Faatuatua 1:12].)

  • Aisea e te manatu ai e taua mo i tatou i le avea ai o ni soo o Iesu Keriso ona avea ma tagatanuu lelei ma usitai i tulafono o le laueleele? (Tagai i le MF&F 58:21.)

Valaaulia le vasega e faitau filemu le Mataio 22:22, ma vaavaai pe na faapefea ona tali atu le au Faresaio i le tali a le Faaola. Fai atu i tagata aoga e lipoti mai mea latou te maua.

Mataio 22:23–34

Ua aoao atu e le Faaola le au Satukaio e uiga i le faaipoipoga ma le Toetu

Faamatala e le gata i le au Farasaio, ae sa taumafai foi le au Satukaio e maileia le Faaola i Ana upu a o Ia aoao atu i totonu o le malumalu. Ina ia fesoasoani ia malamalama le vasega i talitonuga o le au Satukaio, valaaulia i latou e faitau filemu i le“Sadducees” o i le Bible Dictionary. Fai i le vasega e vaavaai mo mea sa talitonu ai le au Satukaio ma sa lei talitonu ai foi,

  • O a talitonuga na teena e le au Satukaio?

Valaaulia se tagata e faitau leotele le Mataio 22:23–28, ma fai i le vasega e vaavaai mo auala sa taumafai ai le au Satukaio e faasese le Faaola.

  • E faapefea ona e otootoina le fesili na tuu atu e le au Satukaio i le Faaola?

Faamatala na faaaogaina sese ma le loto i ai e le au Satukaio se agaifanua o le Feagaiga Tuai lea na fuafua e tausi ai fafine ua oti a latou tane(tagai Teuterenome 25:5–6; Bible Dictionary, “Levirate marriage”). Sa latou taumafai e soona faamamafa lenei agaifanua e tauvaleaina ai le aoaoga faavae o le Toetu.

Valaaulia se tamaititi e faitau leotele le Mataio 22:29–30 ma fai atu i le vasega e vaavaai mo le tali a le Faaola i le fesili a le au Satukaio.

  • Na faapefea ona tali atu le Faaola i le fesili?

Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega ia malamalama i le tali a le Faaola, valaaulia se tagata e faitau leotele le saunoaga lea mai ia Elder Bruce R. McConkie o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

Ata
Elder Bruce R. McConkie

“E le o faafitia e [Iesu Keriso] ae faatapulaaina le manatu faavae o loo i ai o le a i ai faaipoipoga ma le tuuina atu i faaipoipoga i le lagi. O loo Ia fetalai faapea ‘o latou’ (le au Satukaio) ua popole, e tusa ai ma lo ‘latou’ (‘o fanau a lenei lalolagi’) popolega, o le iunite faaleaiga e le ma o le a le faaauauina i le toetutu. …

“‘O lea, pe a latou [i latou o le a le, e le, pe le mafai ona ola i le tulafono o le faaipoipoga e faavavau] o ese mai le lalolagi, e le faaipoipo pe tuuina atu i le faaipoipoga’[MF&F 132:16].``

“O lona uiga, e leai se faipoipoina po o se tuuina atu i le faaipoipoga i le lagi mo i latou sa fetalai ai Iesu; aua o i latou ia e le talitonu i se toetutu, ae faapea foi isi upumoni faaola” (Doctrinal New Testament Commentary, 3 vols. [1965–73], 1:606).

Ina ia fesoasoani ia malamalama atili le vasega i le savali a le Faaola i le Mataio 22:29–30, faamatala sa faaalia e le Faaola le tele o upumoni taua e tusa ai ma le faaipoipoga e faavavau i le Perofeta o Iosefa Samita. Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:15–17. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo mea na faaalia e le Alii ia Iosefa Samita e uiga i le faaipoipoga.

  • O ai ia na fetalai le Faaola o le a le “faaipoipo e le tuuina atu foi i le faaipoipoga” (fuaiupu 16) i le Toetutu?

  • O le a le upumoni na aoao atu e le Faaola i le Mataio 22:30 ma le Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:15–17e uiga i le faaipoipoga i le olaga pe a mavae le olaga nei? (E ono faaaoga e tagata ni upu eseese, ae ia mautinoa latou te faailoa mai le upumoni lea: O i latou e lei faamauina i le pule o le perisitua i o latou taitoalua i le olaga nei po o sauniga sui i malumalu, o le a le faaipoipoina i le lalolagi a sau.

Valaaulia se tagata e faitau leotele le Mataio 22:31–33 ma fai i le vasega e vaavaai mo isi upumoni na aoao atu e le Faaola i le au Satukaio e uiga i le Toetutu.

  • O le a le fetalaiga a le Faaola i le fuaiupu 32 o loo ta’u mai ai e moni le Toetu?

  • Na faapefea ona tali atu tagata ina ua latou faalogo o aoao atu e le Faaola nei aoaoga faavae?

Mataio 22:34–40

Ua aoao atu le Faaola e uiga i poloaiga sili e lua

Valaaulia le vasega e tusi i a latou api o le vasega po o a latou api talaaga o suesuega o tusitusiga paia ni poloaiga se tele e mafai ona latou mafaufau i ai i se minute se tasi. Fai i le vasega e lipoti mai pe fia poloaiga sa mafai ona latou tusia.

Faamatala i le faa-Iutaia ua latou aoao atu faapea o le tulafono a Mose o loo i ai poloaiga e 613. Valaaulia se tasi e faitau leotele le Mataio 22:35–36. Fai i le vasega e mulimuli ai, ma vaavaai mo le fesili na tuu atu e se tasi o le au Faresaio i le Faaola e faatatau i nei poloaiga.

  • O le a le fesili na tuu atu e le Faresaio i le Faaola?

A o lei vaavaai le vasega mo le tali a le Faaola, valaaulia i latou e li’o se poloaiga i la latou lisi ua latou manatu o le poloaiga “sili,” po o le aupito sili ona taua. Fai i ni nai tagata e lipoti atu pe o le fea poloaiga sa latou lioina ma faamatala pe aisea na latou lioina ai.

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Mataio 22:37–40. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai pe na faapefea ona tali atu le Faaola i le fesili a le Faresaio.

  • O le a le poloaiga silisili? O le a le poloaiga silisili lona lua? (Faamatala o na poloaiga e lua o loo maua i le tulafono a Mose [tagai Teuterenome 6:5; Levitiko 19:18]. Ia faamatala foi o le faatonuga a le Alii “ia alofa i lou tuaoi” e faasino i le ala tatou te taulimaina ai isi.)

  • Aisea e te manatu ai o nei poloaiga ua faapea o poloaiga aupito silisili?

  • O le a le uiga i le fuaiupu 40 faapea “ona poloaiga e lua ua autu ai le tulafono uma ma le au perofeta”? (Fesoasoani ia malamalama le vasega o poloaiga uma na faaalia e le Atua i le tulafono a Mose ma perofeta o le Feagaiga Tuai, sa fuafua ina ia fesoasoani ai i tagata e faaalia ai lo latou alolofa mo le Atua ma o latou tuaoi.)

  • Afai na fuafua poloaiga uma e fesoasoani ai ia tatou tausia ia poloaiga sili e lua, o le a le mataupu faavae e mafai ona tatou aoaoina mai le fuaiupu 40 e uiga i le taua o le tausia o poloaiga uma a le Atua? (A maea ona tali mai tamaiti aoga, tusi le mataupu faavae lea i le laupapa: Afai tatou te alolofa moni i le Atua ma alolofa i o tatou tuaoi e pei o i tatou lava, o le a tatou taumafai e tausia poloaiga uma a le Atua.

Ina ia faapupula lenei mataupu faavae, valaaulia le vasega e tilotilo i le lisi o poloaiga sa latou faia i a latou api o le vasega po o api talaaga o le suesueina o tusitusiga paia. Fai i ai e tuu se fetu i autafa o poloaiga e faaalia ai le alofa mo le Atua ma se faatafafa i autafa o poloaiga e faaalia ai le alofa i o tatou tuaoi. (O nisi poloaiga e mafai ona makaina i se fetu ma se faatafafa.) Fai i le vasega e filifili se poloaiga se tasi mai a latou lisi ma faamatala mai pe mafai faapefea i le usitai i lena poloaiga ona tatou faaalia lo tatou alolofa i le Atua, lo tatou alolofa i o tatou tuaoi, po o mea uma e lua.

  • O a ou lagona ina ua e filifili e te usitai i se poloaiga faapitoa e faaalia ai lou alofa i le Atua ma se tasi tagata?

Faasoa atu lau molimau i le mataupu faavae faapea afai tatou te alolofa moni i le Atua ma alolofa i o tatou tuaoi pei o i tatou lava, o le a tatou tausia poloaiga uma a le Atua. Valaaulia le vasega e mafaufau i se poloaiga e mafai ona latou usitaia ma le faamaoni atili e faaalia ai lo latou alolofa mo le Tama Faalelagi po o se isi tagata, ma fautuaina i latou e faatu se sini e faia. Valaaulia i latou e tusi o latou manatu i a latou api o le vasega po o api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia.

Mataio 22:41–46

Ua fesili le Faaola i le au Faresaio pe o le a so latou manatu ia Keriso

Faamatala ina ua manuia le tali atu o le Faaola i fesili a le au Faresaio ma le au Satukaio, sa Ia tuu atu i le au Faresaio ni nai fesili.

Fai atu i se tagata o le vasega e faitau leotele le Mataio 22:41–42, ma fai atu i le vasega e vaavaai mo mea na fesili ai le Faaola i le au Faresaio.

  • O a fesili na tuu atu e Iesu Keriso i le au Faresaio?

  • Na faapefea ona tali le au Faresaio?

Faamatala o le toatele o Iutaia na iloa o le Keriso, po o le Mesia o le a tupuga mai i le Tupu o Tavita. Sa talitonu le au Faresaio o le a faapaleina le Mesia ma tupu o Isaraelu ma fesoasoani ia i latou e faatoilalo ia fili mai fafo (e pei o Roma), ma maua ai lo latou saolotoga, e pei ona sa faia ai muamua e le Tupu o Tavita. Sa aoao atu e le Faaola ia le au Faresaio e tusa ai ma a latou lava tusitusiga paia, o Keriso sasili atu i le na ole atalii o Tavita—o Ia foi o le Alo o le Atua. Po o le, e pei ona faaalia mulimuli ane ia Ioane le Soo Pele, o Keriso “o le aa ma le fanau a Tavita”(Faaaliga 22:16); O Ia o le Alii o Tavita ma lona tupuaga.

Valaaulia le vasega e mafaufau pe faapefea ona latou tali atu i le fesili “Se a so outou manatu ia Keriso?” Faaiu e ala i le faasoa atu o lau molimau o le Faaola.

Ata
aikona o le mau tauloto
Mau Tauloto—MF&F 22:36–39

Tuu atu i tagata o le vasega se taimi e tusi ai upu mai le Mataio 22:36–39 i luga o kata o faamatalaga po o ni fasi pepa. Valaaulia le vasega e o ma ave a latou kata, ma tilotilo i ai mai lea taimi ma lea taimi i le gasologa o le aso e fesoasoani ai ia latou manatua e tausi ia poloaiga muamua ma le lua.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

Mataio 22:21. “O lenei, o mea a Kaisara ia outou avatu ia Kaisara”

O le fasifuaitau “o lenei o mea a Kaisara ia outou avatu ia Kaisara” i le Mataio 22:21 ua faasino i lo tatou matafaioi e usitai i tulafono faalemalo e pei o le totogiina o lafoga. Peitai, o le a le mea tatou te faia pe a feteenai tulafono faalemalo ma tulafono a le Atua? Na saunia e Elder Dallin H. Oaks o le Korama a Aposetolo e Toasefululua le fautuaga lenei:

“O se vaega o lenei mea, o le a tatau ai i nisi o taimi ona tatou luiina tulafono o le a faapea ona faaleaga ai lo tatou saolotoga e faatino ai la tatou tapuaiga, o le faia e faalagolago i a tatou aia tatau faavae o le saoloto e faatino tapuaiga” (“Faapaleniina o le Upumoni ma le Faapalepale,” Ensign, Feb. 2013, 27).

Na aoao mai foi e Elder Dallin H. Oaks e faapea a oo ina faatagaina e tulafono faalemalo amioga e tumu i le agasala, e noatia lava i tatou e usitai i tulafono a le Atua:

“O la tatou mataupu faavae o le faatuatua e sefululua o loo taua ai lo tatou talitonuga i le usiusitai i pulega o malo ma le usiusitai, faamamaluina, ma le lagolagoina o le tulafono.’ Ae e le mafai e tulafono faaletagata ona taumamaina ni amioga ia ua tautino mai e le Atua e le mama. O le tuuto atu i le mea e aupito sili ona faamuamua—ia alofa ma auauna atu i le Atua—e manaomia ai lo tatou faalagolago atu i Lana tulafono mo lo tatou tulaga faatonuina o le amio. Mo se faataitaiga, ua tatou tumau i lalo o le poloaiga paia e aua le mulilua pe faitaaga e tusa lava po o na amioga ua le o toe avea ma se solitulafono i lalo o tulafono a setete po o atunuu o loo tatou aumau ai. E faapena foi i tulafono ua faatagaina ai le faaipoipoga o itupa e tasi e le suia ai lava le tulafono a le Atua o le faaipoipoga po o ana poloaiga ma a tatou tulaga faatonuina e faatatau i ai” (“Leai ni Atua Ese,” Ensign or Liahona, Nov. 2013, 75).

Mataio 22:23–30. Faaipoipoga i le Toetutu

O se ki taua e malamalama ai i upu a le Faaola o le manatua lea o upu na fetalai atu ai i le au Satukaio, o e na ‘fai mai e leai se toetutu’ (Mataio 22:23). O le mea lea, o le fesili na latou tuu atu i le Faaola e lei faamaoni—latou te lei naunau moni e iloa e uiga i faaipoipoga i le Toetutu. O le tali a le Faaola e faapea “a oo i le toetu latou te le fai ava, pe nofo tane” (Mataio 22:30; faaopoopo le faatusilima) e faasino i tagata taitoatasi o loo tuufesili, o i latou ia o Satukaio, aua fai mai le au faifesili “sa ia te i matou se au uso e toafitu” (Mataio 22:25; faaopoopo le faatusilima). Mo i latou e le faaipoipo mo le faavavau, e le tumau le faaipoipoga i tala atu o lenei olaga (tagai MF&F 132:15–17). I nei aso e gata ai, sa faaalia mai ai e le Alii e faapea e mafai ona faavavau le faaipoipoga i le na ona ulufale atu i ai e tusa ai ma Lana tulafono, e faatino e se tasi ua i ai le pule, ma faamauina e le Agaga Paia o Folafolaga (tagai MF&F 132:19).

“O se tasi ki e malamalama ai i upu a le Faaola o le iloa lea ina ua faasino atu e le au Satukaio i upu a Mose (tagai Mataio 22:24), sa latou faasino atu i le mea ua ta’ua i nisi taimi o le ‘faaipoipoga faasa-levi.’ E tusa ai ma le tulafono a Mose, a oti se tane ae tuua lana ava e leai se fanau, e tatau ona faaipoipo lona uso i le ava a le ua maliu ma tausia o ia ma tausia se fanau mo le tane ua maliu (tagai Teuteronome 25:5; Bible Dictionary, “Levirate marriage)” (New Testament Student Manual [Church Educational System manual, 2014], 66–67).

Mataio 22:35–40. O Poloaiga Sili e Lua

Na saunoa Peresitene Ezra Taft Benson e uiga i poloaiga sili muamua ma le lua:

“Ia alofa i le Atua ma lou loto atoa, agaga, mafaufau, ma le malosi ua aofia uma ai ma siomia uma ai. E le o se taumafaiga faavaeluatai. O le tautinoga atoatoa o o tatou tagata— faaletino, faalemafaufau, faalelagona, ma faaleagaga—i se alofa o le Alii.

“O le lautele, loloto, ma le maualuga o lenei alofa o le Atua ua oo ifo i vaipanoa uma o le olaga o le tagata. O o tatou faanaunauga, pe faaleagaga pe faaletino, e ao ina mauaa i se alofa i le Alii. E ao ona taulai atu o tatou mafaufauga ma le valevalealofa i le Alii …

“Aisea na tuu faamuamua ai e le Atua le poloaiga muamua? Aua sa Ia silafia afai tatou te alolofa moni ia te Ia o le a tatou mananao e tausia uma isi Ana poloaiga. …

“Pe a tatou faamuamua le Atua, o isi mea uma lava o le a oo atu i o latou tulaga tatau po o le aveese foi mai o tatou olaga. O lo tatou alofa mo le Alii o le a pulea mea o loo manaomia mai lo tatou alofa, o mea o loo manaomia mai ai o tatou taimi, o mea tatou te fiafia i ai o loo tatou tulituliloaina, ma le faatulagaga o a tatou mea e faamuamua.

E tatau ona tatou tuu le Atua e faamuamua i lo isi tagata uma lava i o tatou olaga. …

“E tatou te faamanuia tele i o tatou uso a tagata pe a tatou faamuamua le tulafono muamua(“O Le Poloaiga Sili—Alofa i le Alii,” Ensign, Me 1988, 4–6; tagai foi Mareko 12:28–34).

Mataio 22:45. “Afai la ua ta’ua o ia e Tavita o le Alii, pe faapefea ona fai o ia mona atalii?”

Na aoao mai Elder James E. Talmage o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e faapea o Iesu Keriso o le Ieova:

“O Iesu le Keriso o le Alo o Tavita i le tulaga o le gafa i la le tino. … Ae talu ai o Iesu na fanau mai i le tino i seneturi na mulia’i faapea o le ‘taulotoaiga o taimi’ o Ia o le Ieova, o le Alii ma le Atua, a o lei iloa Tavita, Aperaamo, po o Atamu i le lalolagi”(Jesus the Christ, 3rd ed. [1916], 552).

Lolomi