Potutusi
Lesona 32: Mataio 27:1–50


Lesona 32

Mataio 27:1–50

Folasaga

O se vaega o le taupulepulega e fasiotia Iesu Keriso, na aumaia ai e taitai Iutaia ia Iesu ia Ponotio Pilato, le kovana o Roma. Na tuu atu e Pilato Iesu ina ia faatigainaina ma faasatauroina. Sa gauai atu Iesu ia puapuagatia ma maliu ina ia faataunuu ai le finagalo o Lona Tama.

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Mataio 27:1–25

Ua tuuina atu Iesu ia Pilato ina ia tausalaina ma faasatauroina

Fai atu i tagata o le vasega e mafaufau i le fesili lenei:

  • Afai e mafai ona avea oe ma molimau vaaitino i se tasi o mea faatusi paia na tupu, o le fea e te filifilia?

Valaaulia ni nai tagata e faasoa mai a latou tali. Faamatala i le taimi o le lesona, o le a suesue e le vasega se tasi o mea aupito sili ona taua na tuu i le talafaasolopito o le lalolagi. Valaaulia le vasega e mafaufau faapea o i latou o ni molimau vaaitino i le mea na tupu.

Tusi le faamatalaga le uma lenei i luga o le laupapa: O le aso na ou vaai ma lagonaina le …

Faasino i le faamatalaga e lei maea o i luga o le laupapa, ma faamatala o le a maua e tagata le avanoa e faamaea ai le faamatalaga i le faaiuga o le lesona e fua i mea latou te oo i ai i le taimi o la latou suesuega o le Mataio 27:1–50.

Faamanatu i le vasega ina ua pue faapagotaina Iesu, “na tuua o ia e le au soo uma, ae sosola” (Mataio 26:56). Sa tuua’ia e le faitaulaga sili o Kaiafa ma Saneterini ia Iesu i le upuleaga—o se solitulafono e mafai ona faasalaina i le oti i lalo o le tulafono a Iutaia, peitai, i lalo o le tulafono a Roma, e leai se malosiaga o Iutaia e fasioti ai se tagata ona o le upuleaga. O le mea lea, na saili ai taitai Iutaia e sue se solitulafono i lalo o le tulafono a Roma e ono faasalaina ai Iesu i le oti.

Otooto le Mataio 27:1–10 i le faamatala na tuu atu e taitai Iutaia ia Iesu ia Ponotio Pilato, le kovana Roma o Iutaia. Ina ua vaai atu Iuta i lenei mea, sa faanoanoa o ia i lana filifiliga e faalata ia Iesu, ma sa saili ai e toe faafoi atu le tupe sa ia mauaina mai taitai Iutaia, ona ia faauma ai lea o lona ola. Ona o tupe siliva o “le tau o le toto” (Mataio 27:6)ma o lea e le tusa ai ma le tulafono ona tuu i le mea e teu ai oloa, o lea na faaaoga ai e taitai Iutaia le tupe e faatau ai le fanua o le fai ipu o mea, ia sa tatanu ai tagata o nuu ese (po o tagata fai mai). Na ta’ua e Mataio lenei mea na tupu o se faataunuuga o se valoaga o loo maua i le Sakaria 11:12–13.

Valaaulia ni nai tamaiti aoga e feauauai i le faitauina leotele mai le Mataio 27:11–14. Fai i le vasega e mulimuli ai, ma vaavaai mo tuuaiga na faia e taitai Iutaia e uiga ia Iesu i luma o Pilato.

  • E tusa ai ma lefuaiupu 11, o le a le fesili na fai atu e Pilato ia Iesu?

Faamatala na tuuaia e taitai Iutaia ia Iesu i le faatupu faalavelave, po o le taumafai e faatoilalo le malo o Roma, ma fai mai ua Ia tautino o Ia lava o se tupu ma saili e faatu Lona lava malo.

  • E tusa ai ma le fuaiupu 14, aisea na matua maofa ai Pilato?

Fai i le vasega e mafaufau pe mata o le a sa latou tala ia Pilato e puipuia ai le Faaola pe ana fai sa maua so latou avanoa e tautatala atu ai. Valaaulia ni nai tagata aoga e faasoa mai o latou manatu i le vasega.

Otooto le Mataio 27:15–16e ala i le faamatala atu o tausaga taitasi i le taimi o le Tausamiga o le Paseka, o se agaifanua a le kovana Roma le tatalaina o se tagata solitulafono sa faasalaina. Sa faataga ona filifili e tagata se pagota se toatasi e tatalaina. O se tasi o pagota i le taimi o le faasalaina o Iesu o se tagata e igoa ia Parapa, o le sa faasalaina i le gaoi, o se tagata fouvale i le au taitai Roma, ma o se fasioti tagata foi.

Valaaulia ni tamaiti aoga e feauauai i le faitauina leotele o le Mataio 27:17–25. Fai i le vasega e mulimuli ai ma vaavaai pe o le a le mea na fesili atu ai Pilato i le motu o tagata sa potopoto ai i le maota o le kovana.

  • E tusa ai ma fuaiupu 17 ma le 21, o le a le mea na fesili atu ai Pilato i le motu o tagata?

  • O a mafuaaga na ono i ai ia Pilato e ofo atu ai e tatala Iesu ae le o Parapa?

  • Aisea na iu ai ina tatala e Pilato ia Parapa ae tuu atu Iesu e faasatauroina?

Mataio 27:26–50

Sa faamafatiaina Iesu, tauemuina, ma faasatauroina

Fai i se tagata e faitau leotele le Mataio 27:26, ma valaaulia le vasega e vaavaai mo mea na faia ia Iesu a o lei auina atu o Ia ina ia faasatauroina.

  • O le a le uiga o le ia faamafatiaina? (O le sasaina faafia.)

Atonu e te manao e faaali se tamai maa e maamaai lona pito ma faamatala sa faaaogaina se sasa mo le faamafatiaina ma e tele ina i ai ni mea maamaai (e pei o ni fasi maa, uamea, po o ponaivi) e fili faataasi i ni fuati se tele. O lenei ituaiga o faasalaga e masani ona faasaosao mo i latou o ni auauna, a o tagata o le toto tautamalii pe o tagata saoloto o Roma, sa sasaina i aiuamea. E toatele tagata sa lei mafai ona ola pe a faamafatiaina ona o le matautia o manua faaletino e oo i ai.

Valaaulia ni tamaiti aoga e feauauai i le faitauina leotele o le Mataio 27:27–32. Fai i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo mea na fai e fitafita Roma ia Iesu.

  • O a mea na faia e fitafita Roma e tauemu ai ia Iesu?

  • O le a sou manatu na avane ai e fitafita se tasi e tauaveina le satauro mo ia? (Semanu e matuai vaivai faaletino Iesu ina ua uma ona oo i tiga e le mafuatiaina ma alu le tele o le toto a o puapuagatia i Ketesemane ma a o faamafatiaina o Ia.)

  • O le iloa ai o Iesu o le Alo o le Atua ma le Faaola o le lalolagi, mata o a ni ou lagona pe ana faapea e faatonuina oe e amo le satauro o Iesu?

Valaaulia se tagata e faitau leotele le Mataio27:33–34, ma fai i le vasega e vaavaai pe o le a le mea na musu Iesu e fai a o lei faasatauroina.

  • O le a se mea na musu Iesu e fai? (Inuina le mea na ofo atu ia te ia.)

O le ofoina atu o se meainu o le faataunuuga o le valoaga o loo maua i le Salamo 69:21. Atonu e te manao e faamatala o le vineka “na fefiloi ma le laau oona”(Mataio 27:34), pe e pei ona tusia e Mareko, “uaina ua fefiloi ma le muro” (Mareko 15:23), sa ofoina atu e pei ona masani ai o se vaifaagase e faamama ai le mafatiaga o se tagata o le a oti. O le musu e inu, na filifilia tonu e Iesu ia aua nei faagaseina ai Ona senesori ma sa faaalia ai lona naunautai e tumau lona mafaufau manino i toega o Ona puapuaga togiola.

Fai i ni nai tagata o le vasega e feauauai e faitau leotele mai le Mataio 27:35–45, ma fai i le vasega e vaavaai mo nisi mea na faia e tagata e tauemu ai pe faaosoosoina ai Iesu.

  • Na faapefa ona tauemuina pe faaosoosoina e tagata ia Iesu?

  • O le iloa ai o Iesu e i ai le mana e laveai ai o Ia lava, aisea e te manatu ai e lei sau o Ia i lalo mai le satauro?

Valaaulia le vasega e faitau filemu le Mataio 27:46, ma vaavaai mo mea na fetalai atu ai Iesu a o i ai i luga o le satauro.

  • O le a le fetalaiga a Iesu? (“Lo’u Atua e, lo’u Atua e, se a ea le mea ua e tuulafoai mai ai ia te au?”)

Ina ia fesoasoani i tagata aoga ia malamalama i lenei mataupu faavae, valaaulia se tagata e faitau leotele le saunoaga lenei a Elder Jeffrey R. Holland o le Korama a Aposetolo e Toasefululua.

Ata
Elder Jeffrey R. Holland

“Faatasi ai ma le talitonuga maumaututu uma o lou agaga ou te molimau atu ai … mae lei tuulafoaiina foi e se Tama e atoatoa lona atalii i lena ituaso. Ioe, o lou lava talitonuga patino, i le galuega atoa i le olaga nei a Keriso, atonu e lei sili atu ona latalata le Tama i Lona atalii nai lo nei toe taimi e le maonosaia o mafatiaga. E ui o lea, … sa aveesea ai e le Tama mai ia Iesu mo sina taimi puupuu, le mafanafana o Lona agaga, le lagolago a Lona i ai patino iina” (“Sa Leai se Tasi na i ai Faatasi ma Ia,” Ensign or Liahona, Me 2009, 87–88).

  • Aisea e te manatu ai na aveese mai e le Tama Faalelagi Lona Agaga mai ia Iesu i le taimi lea?

Ina ia fesoasoani i le vasega e faailoa mai le upumoni mai le fuaiupu 46, faitau le vaega o totoe o le saunoaga a Elder Holland:

“Sa manaomia, ioe sa totonugalemu i ai le taua o le togiola, e faapea o lenei atalii e atoatoa o le e le i i ai se upu leaga mai lona fofoga e lei faia foi se sese e lei pai foi i se mea e le mama, sa tatau ona iloa pe faapefea ni lagona o tagata—i tatou, i tatou uma—lava pe a latou faia ia ituaiga o agasala. Aua o lana Togiola e le iu ma e faavavau, sa tatau ona Ia iloa pe faapei le oti faaletino ma le faaleagaga, ia iloa pe faapei pe a aveesea le Agaga o le Atua, ma tuua toatasi ai le tagata, ma atuatuvale ma ua leai se faamoemoe ” (“Sa Leai se Tasi na I ai Faatasi ma Ia,” 88).

  • E fua i leMataio 27:46 ma le saunoaga a Elder Holland, e faapefea ona e aoteleina le mea na oo i ai le Faaola o se vaega o le Togiola? (E ono faaaoga e le vasega ni upu eseese, ae ia mautinoa latou te faailoa maia le upumoni lenei: e avea o se vaega o le Togiola, sa lagonaina e Iesu le aveesea mai o le Agaga o le Tama Faalelagi)

  • E tusa ai ma le saunoaga a Elder Holland, aisea na oo ai Iesu Keriso i le aveesea o le Agaga? (Ina ia lagonaina ai pe faapei le maliu faaleagaga.)

Faamatala tatou te oo i le oti faaleagaga, po o le aveesea o le Agaga o le Tama Faalelagi, pe a tatou agasala. Molimau atu ona sa oo Iesu Keriso i le maliu faaleagaga i le Faatoaga o Ketesemane ma i luga o le satauro, o lea ua mafai ai ona fesoasoani mai o Ia ia te i tatou pe a tuueseeseina i tatou mai le Agaga o le Tama Faalelagi ona o a tatou filifiliga le lelei. E mafai foi ona fesoasoani mai o Ia ia te i tatou pe a tatou lagonaina le tuuatoatasi.

Valaulia le vasega e faitau filemu le Mataio 27:50 ma le vaega mai le Faaliliuga a Iosefa Samita, Mataio 27:54, o loo maua i le Mataio 27:50, vaefaamatalaga a,ma vaavaai po o le a le isi fetalaiga a le Faaola a o i ai i luga o le satauro.

  • E tusa ai ma le Faaliliuga a Iosefa Samita o lenei fuaiupu, aisea na mafatia ai Iesu i mea uma sa Ia faia? (E tatau i le vasega ona faailoa mai le upumoni lenei: Sa usitai Iesu Keriso e fataunuu ai le finagalo o le Tama Faalelagi.)

Faamanatu i le vasega le lesona talu ai, lea na latou suesueina ai le Mataio 26 ma aoao ai e uiga i puapuaga o le Faaola i Ketesemane ma Lona naunau e gauai atu Lona loto i le finagalo o Le Tama. Atonu e te manao e fautua atu e tusi e tagata le Mataio 26:39 e fai ma mau fefaasinoai i autafa o le Mataio 27:50 e fesoasoani latou te manatua ai na faia e Iesu le mea na Ia folafola mai e fai.

  • Aisea na finagalo ai le Tama ia oo Iesu i mafatiaga na Ia oo i ai, e amata mai i Ketesemane ma faaiu ai i luga o le satauro?

Ina ia toe faamanatu ma fesoasoani ia lagonaina e le vasega le upumoni ma le taua o nei mea na tutupu, aoaoga faavae, ma mataupu faavae sa latou aoaoina mai le Mataio 27, atonu e te manao e faaali le vitio o le Mormon Messages “None Were with Him” (4:25). O loo aofia ai i lenei vitio se tulaga maoae o le Faasatauroga o le Faaola ma le Toetu ma se vaega mai le “None Were with Him” (Ensign po o le Liahona, May 2009, 86–88), o se saunoaga o le konafesi aoao ia Aperila 2009 na saunoa i ai Elder Jeffrey R. Holland o le Korama a Aposetolo e Toasefululua. E mafai ona maua le vitio i luga o LDS.org.

Faamatala o se tasi o ala sili e faaalia ai i le Alii lo tatou lotofaafetai mo mea sa ia mafatia ai mo i tatou o le ola amiotonu. Toe vaai i le faamatalaga e lei uma na e tusia i luga o le laupapa i le amataga o le vasega. “O le aso sa ou vaai ai ma lagonaina …” Valaaulia le vasega e faamaea le fasifuaitau i a latou api po o api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia. A uma ua lava se taimi, atonu e te manao e valaaulia ni nai tagata e faasoa mai mea sa latou tusia.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

Mataio 27:15–21. Parapa po o Iesu?

O le igoa Parapa e uigalua “atalii o le tama.” Sa tuufeei atu le motu o tagata, o le toatele lava o e sa faamatua’ia e faitaulaga sili ma toeaina, mo le tatalaina mai o Parapa, ae teena le Alo moni o le Tama. I se isi itu, tatou te faapei uma lava o Parapa—o i tatou o atalii e tumu i le agasala a ua faasaolotoina ona sa faasalaina i le oti le Alo moni o le Tama. O Parapa o se tagata gaoi, fasioti tagata, ma se faalata, a o Iesu le Keriso e atoatoa. O i latou na faasalaina le Faaola i le oti, sa tuu atu i ai se filifiliga manino, ae sa latou filifili e fai le mea leaga.

Sa aumaia i le tulafono a Mose se faata’imuaga o le faasaolotoina o Parapa i le tele o seneturi a o lei tupu. Sa aoao mai e le tulafono a Mose e taitasi i le tausaga, i le Aso o le Togiola, sa filifili ai e le faitaulaga sili ni ’oti se lua. E avea le tasi ’oti ma ’oti-talioti ma sa faasola ola i le vao, a o le isi e “mo le Alii” ma sa fasimate e fai ma taulaga mo agasala a tagata (tagai Levitiko 16:8–10). Ona ave lea e le faitaulaga sili o le toto mai le ’oti ua mate i le Paia o Paia o le falefetafai. Na te sausauina i luga o le tapuni o le atolaau o le feagaiga (ua faaigoaina o le nofoa o le alofa), o le faatusa o le faia o le togiola mo agasala a Isaraelu.

Na faamatala e Gerald N. Lund o le na avea mulimuli ane o se Fitugafulu, pe na faapefea ona muaifaamalumalu mai e mea na tutupu i le Aso o le Togiola le ofoina atu e le Faaola o Lona toto: “O Keriso, o le tamai mamoe a Ieova o se Faitaulaga Sili, na faamaligiina lona lava toto e ulu atu ai i le Paia o Paia faalelagi lea na faatauina ai e lena toto mai a latou agasala i latou o e o le a talitonu ia te ia ma usitai i Ana poloaiga. (Tagai Epe. 9:11–14, 24–28; 10:11–22; MF&F 45:3–5.)” (O Iesu Keriso, o le Ki i le Ata o le Faaolataga [1991], 67).

Mataio 27:26. O le a le uiga o le ia faamafatiaina?

Na faamalamalama mai e Elder Bruce R. McConkie o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, le uiga o le faamafatiaina:

“O lenei faiga faamanu, o se mea e muamua i le faasatauroga, e aofia ai le talai o lavalava o le tagata, saisai o ia i se pou po o se fausaga, ona sasaina lea o ia i se ‘sasa e faia i fusi pa’u ua tuu i ai fasi pulusila ma ponaivi e faamamafa ai. E tuua ai le tagata ua tigaina ma mafatia ua lavatoto, vaivai, ma o nisi lava taimi ua oti” (Doctrinal New Testament Commentary, 1:807).

I se isi taimi, na toe saunoa ai Elder McConkie faapea “e toatele na oti mai le na o le faamafatiaina, ae o [Iesu Keriso] na tulai mai i puapuaga o le faamafatiaina lea sa mafai ona maliu ai i se oti matautia i luga o le satauro mataga o Kalevario (“O Le Mana Faamama o Ketesemane,” Ensign, May 1985, 9–10).

Lolomi