Laipelí
Lēsoni 10: 1 Nīfai 6 mo e 9


Lēsoni 10

1 Nīfai 6 mo e 9

Talateú

Naʻe pehē ʻe Nīfai, “He ko hono kotoa ʻeni ʻo ʻeku taumuʻá ke u lava ʻo fakalotoʻi ʻa e kakaí ke nau haʻu ki he ʻOtua ʻo ʻĒpalahamé, mo e ʻOtua ʻo ʻAisaké, mo e ʻOtua ʻo Sēkopé ʻo moʻui” (1 Nīfai 6:4). Naʻá ne tauhi ha lekooti ʻe 2: ko e ngaahi peleti iiki mo e ngaahi peleti lalahi ʻa Nīfaí. Naʻe fekauʻi ia ʻe he ʻEikí ke ne fakanounouʻi ʻa e fakamatala ʻa Līhaí ʻi he ngaahi peleti īkí (vakai, 2 Nīfai 5:28–31). Kimui ange aí, naʻe ueʻi fakalaumālie ʻa Molomona ke fakakau ʻa e ngaahi peleti īkí ʻi heʻene fakatahatahaʻi ʻa e Tohi ʻa Molomoná (vakai, Ngaahi Lea ʻa Molomona 1:6–7). Naʻe ʻikai ke ʻilo ʻe Nīfai pe ko Molomona ʻa e ʻuhingá, ka naʻá na muimui fakatouʻosi ki he fakahinohino ʻa e ʻEikí.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

1 Nīfai 6

ʻOku tohi ʻa Nīfai ke fakalotoa e kakai kotoa pē ke haʻu kia Sīsū Kalaisi

Fakaʻaliʻali ha ngaahi tohi pe ngaahi filimi lahi ʻoku feʻungá ʻa ia ʻoku manakoa ʻe he toʻu tupu ʻo e ʻaho ní. Fehuʻi ange ki he kau akó pe ʻoku nau ongoʻi ko e hā e taumuʻa ʻa e tokotaha faʻu tohí ki he tohi takitaha pe tohotaha faʻu filimí ki he filimi takitaha. Pukepuke hake ki ʻolunga ha tatau ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Talaange ki he kau akó naʻe fakamatalaʻi ʻe Nīfai ʻi he 1 Nīfai 6, ʻene taumuʻa ki hono tohi ʻene lekōtí, ʻa ia ne toki hoko kimui ko e konga ʻo e Tohi ʻa Molomoná.

ʻAi ke lau ʻe he kau akó ʻa e 1 Nīfai 6:3–6 pea kumi e ngaahi lea mo e ngaahi kupuʻi lea ʻoku nau fakahaaʻi ʻa e taumuʻa ʻa Nīfai ki hono tauhi ʻene lekōtí. (ʻE ala fie maʻu ke ke fokotuʻu ange ke fakaʻilongaʻi ʻe he kau akó ʻa e ngaahi lea ko ʻení.)

  • Ko e hā hono ʻuhinga ʻoku mahuʻinga ai hono tohi ʻe Nīfai e ngaahi meʻa “ʻoku fakahōifua ki he ʻOtuá” kae ʻikai ko e ngaahi meʻa “ʻoku mālie ki he māmaní”?

  • Te ke fakamatalaʻi fēfē ʻa e taumuʻa ʻa Nīfaí ʻi hoʻo lea pē ʻaʻaú? (ʻE ala tokoni ke fakamatalaʻi ko e kupuʻi lea “ko e ʻOtua ʻo ʻĒpalahame, mo e ʻOtua ʻo ʻAisake, mo e ʻOtua ʻo Sēkopé” ʻoku ʻuhinga ia kia Sīsū Kalaisi. Te ke ala fie maʻu ke poupouʻi e kau akó ke tohi ʻa e huafa ʻo Sīsū Kalaisí ʻi heʻenau folofolá hoko atu ki he 1 Nīfai 6:4. Te ke fie maʻu foki ke fakamatalaʻi ko e huafa ʻo Sihová ʻoku ʻuhinga ia kia Sīsū Kalaisi. ([Vakai, 1 Nīfai 19:10; 2 Nīfai 11:4, 6–7; vakai foki, Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “Sīsū Kalaisi.”])

Ke tokoniʻi e kau akó ke nau houngaʻia he ʻoku hoko e Tohi ʻa Molomoná ko ha fakamoʻoni ia ʻe taha ʻo Sīsū Kalaisi, fakaafeʻi kinautolu ke nau kumi ki he fakahokohoko fakamotuʻaleá pea vakaiʻi kotoa e ngaahi ʻuluʻi fakamatala ʻoku fekauʻaki mo Sīsū Kalaisí. Kole ange kiate kinautolu ke nau feinga ke ʻiloʻi ha ngaahi founga ʻe niʻihi ʻoku akoʻi ai ʻe he Tohi ʻa Molomoná kau ki he ngāue fakafaifekau ʻa e Fakamoʻuí.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne tohi ʻa e moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé: Ko e taumuʻa ʻe taha ʻo e Tohi ʻa Molomoná ko hono fakalotoa e kakaí kotoa pē ke haʻu kia Sīsū Kalaisi.

  • ʻOku tākiekina fēfē ʻe he mahino ʻokú ke maʻu ki he taumuʻa ʻo e tohi ʻa Nīfaí, ʻa e founga hoʻo palani ke ako e Tohi ʻa Molomoná he taʻu ní?

Vahevahe ʻa e founga kuo tokoniʻi ai koe ʻe he Tohi ʻa Molomoná ke ke ofi ange ai ki he Tamai Hēvaní mo e Fakamoʻuí. Fakaafeʻi e kau akó ke nau vahevahe ʻa e founga kuo tākiekina ai ʻenau moʻuí ʻe he Tohi ʻa Molomoná mo ʻomi kinautolu ke nau ofi ange ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí. Poupouʻi kinautolu ke nau vahevahe ʻenau ngaahi ongo kau ki he Tohi ʻa Molomoná mo ʻenau fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí mo ha kaungāmeʻa pe mēmipa ʻo e fāmilí ʻi he ngaahi ʻaho ka hoko maí.

1 Nīfai 9

ʻOku tauhi ʻe Nīfai ha seti ʻe ua ʻo e ngaahi peletí

Fakaʻaliʻali ki he kalasí ha tohi hisitōlia, pea fakamahinoʻi ʻa e vahaʻataimi ʻoku fakamatala ki ai ʻa e tohí. Pea toki fakahā ki he kalasí ha hisitōlia fakatāutaha, tohinoa fakaʻaho, pe tohi fakamatala ʻokú ne meimei kāpui e vahaʻataimi tatau. (Lau ha meʻa fakalaumālie ne aʻusia mei he tohinoá, ʻo ka feʻunga ke fai ia.)

  • ʻOku faikehekehe fēfē ʻa e ongo tohí ʻi heʻena founga lekooti hisitōliá?

  • ʻOku mahuʻinga ange nai ʻa e tohi ʻe taha ʻi he tohi ʻe tahá? ʻO anga fēfē? (ʻOkú na takitaha e mahuʻinga ʻi he ngaahi ʻuhinga kehekehe.)

  • ʻOku fēfē ʻa e ongo tohí ni ʻi hono fakafehoanaki mo e Tohi ʻa Molomoná?

Fakamatalaʻi ange, ʻi he 1 Nīfai 9:1–5, ʻoku fakamatala ai ʻa Nīfai ki heʻene feinga ke tauhi e ngaahi lekōtí ʻi he seti peleti ʻe uá.

ʻI he seti ʻe taha ʻo e ngaahi peletí, ʻa ia ʻoku ʻiloa ko e ngaahi peleti lalahi ʻa Nīfaí, naʻá ne lekooti ai “ʻa e hisitōlia ʻo [hono] kakaí” (1 Nīfai 9:2). Naʻe fakakau ʻi he hisitōlia ko ʻení “ ha fakamatala ki he pule ʻa e ngaahi tuʻí, mo e ngaahi taú mo e ngaahi fekeʻikeʻi ʻa [hono] kakaí” (1 Nīfai 9:4). Ko e fuofua lekooti ia naʻe fai ʻe Nīfaí, ka ʻoku ʻikai ke fakakau ia ʻi he meʻa ʻoku tau maʻu he taimí ko e Tohi ʻa Molomoná.

ʻI he seti ʻe taha ʻo e ngaahi peletí, ʻa ia ʻoku ʻiloa he taimí ni ko e ngaahi peleti iiki ʻa Nīfaí, naʻá ne lekooti ai ʻa e “ngaahi ngāue fakalotu ʻa [hono] kakaí” (1 Nīfai 9:3). ʻE ala fie maʻu ke ke fakamatalaʻi ko e lea ngāue fakalotú ʻoku ʻuhinga ia ki he ngaahi akonaki mo e ngaahi ʻekitivitī fakalotú. ʻOku ʻiloa he taimí ni ʻa e lekooti ʻa Nīfai ʻi he ngaahi peleti īkí ʻi he 1 Nīfaí mo e 2 Nīfaí.

Ke tokoniʻi e kau akó ke nau fakafaikehekeheʻi ʻa e ngaahi peleti īkí mo e ngaahi peleti lalahí ʻi heʻenau lau ʻa e 1 Nīfai 9, tohi ʻeni ʻi he palakipoé: “ngaahi peleti ko ʻení” = ngaahi peleti īkí mo e “ngaahi peleti ʻe tahá” = ngaahi peleti lalahí. (ʻE ala fie maʻu ke ke fokotuʻu ange ke tohi ʻe he kau akó ʻa e ngaahi lea ko ʻení ʻi heʻenau folofolá hoko atu ki he ngaahi veesi totonú.) ʻI he 1 Nīfai 9, ʻoku ʻuhinga maʻu pē ʻa e kupuʻi lea “ngaahi peleti ko ʻení” ki he ngaahi peleti īkí. ʻOku ʻuhinga ʻa e “ngaahi peleti ʻe tahá” ki he ngaahi peleti lalahí.

Kole ange ki ha tokotaha ako ke ne lau leʻo lahi ʻa e 1 Nīfai 9:3, 5–6.

  • Ko e hā e ngaahi ʻuhinga naʻe ʻomi ʻe Nīfai ki heʻene faʻu ʻa e ngaahi peleti īkí ke tānaki atu ki he ngaahi peleti lalahí? ʻOku fakahaaʻi fēfē ʻe he ongo fakamatalá ni ʻa e tui ʻa Nīfai ki he ʻEikí?

Fakamatalaʻi ange, hili e meimei taʻu ʻe 1,000, naʻe fakanounouʻi, pe fakamatala fakanounou ʻe he palōfita ko Molomoná, ʻa e ngaahi lekooti kotoa kuo tohi ʻe hono kakaí. Naʻe hoko ia ko e meʻa ʻoku tau ʻilo he ʻahó ni ko e Tohi ʻa Molomoná. ʻI heʻene faʻu ʻene fakamatala fakanounoú, naʻá ne ʻilo ai ʻa e ngaahi peleti iiki ʻa Nīfaí peá ne fakakau ia ʻi heʻene lekōtí.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻo lahi ʻa e Ngaahi Lea ʻa Molomona 1:3–7. Fakamatalaʻi ange naʻe tohi ʻe Molomona e ngaahi lea ko ʻení fakafuofua ki he taʻu 385 K.M., ʻi he taimi ʻo e tau fakaʻosi ʻa e kau Nīfaí mo e kau Leimaná. ʻI he lau ʻe he kau akó ʻa e ngaahi veesi ko ʻení, ʻai ke nau kumi e ngaahi ʻuhinga naʻe ʻomi ʻe Molomona ki hono fakakau ʻa e ngaahi peleti iiki ʻa Nīfaí ʻi heʻene fakamatala fakanounoú.

Lau ʻa e lea ko ʻeni ʻa ʻEletā Māvini J. ʻEsitoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

ʻĪmisi
ʻEletā Marvin J. Ashton

“ʻI he taimi ʻe niʻihi ʻoku kole mai ai ke tau talangofuá, ʻoku ʻikai ke tau ʻilo hono ʻuhingá, tuku kehe kuo fekauʻi ʻe he ʻEikí. … Naʻe muimui ʻa Nīfai ki he fakahinohinó neongo naʻe ʻikai ke mahino kakato ki ai ʻa e taumuʻa fakapotopotó. Naʻe iku ʻene talangofuá ki he ngaahi tāpuaki ki he faʻahinga ʻo e tangatá ʻi he māmaní kotoa” (“Who Will Forfeit the Harvest?” Ensign, Nov. 1978, 105

Fakamahinoʻi ange, ʻoku tau ako mei he sīpinga ʻa Nīfai mo Molomoná ʻoku totonu ke tau talangofua ki he ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá mo muimui ki he ngaahi ueʻi ʻa e Laumālié ʻo aʻu pē ki he taimi ʻoku ʻikai ke mahino kakato ai kiate kitautolu honau ʻuhingá.

  • Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke talangofua ki he ngaahi fekau ʻa e ʻEikí mo muimui ki he ngaahi ueʻi ʻa e Laumālié neongo ʻoku ʻikai ke mahino kakato kiate kitautolu honau ʻuhingá?

  • Ko e fē ha taimi kuó ke talangofua ai ki he ʻEikí pe muimui ki ha ongo makehe ʻo ʻikai maʻu ha mahino kakato ki he ʻuhingá?

  • Te tau fakatupulaki fēfē ha loto falala mo ha loto-toʻa lahi ange ke faivelenga ki he fakahinohino ʻa e ʻOtuá?

Fai ha fakamoʻoni ko e taimi ʻoku tau talangofua ai ki he ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá mo e ngaahi ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻe tupulaki ʻa e mahino ʻoku tau maʻu ki he ngaahi taumuʻá, pea ʻe faitāpuekina kitautolu ʻe he ʻEikí ʻi heʻetau talangofuá.

ʻAi ha tokotaha ako ke ne lau leʻo lahi ʻa e fakamatala ko ʻení. (ʻE ala fie maʻu ke ke ʻoange ki he tokotaha ako takitaha ha kiʻi tatau koeʻuhí ke nau lava ʻo muimuiʻi mo fakahū ia ʻi heʻenau folofolá ko ha maʻuʻanga tokoni ʻi he kahaʻú.)

Kae kehe ko e konga ʻo e “taumuʻa fakapotopoto” ʻa e ʻEikí ʻi he (1 Nīfai 9:5; Ngaahi Lea ʻa Molomona 1:7) ki hono tauhi ʻe Nīfai ʻa e ongo lekōtí naʻe hā mahino ia he taimi naʻe liliu ai ʻe Siosefa Sāmita ʻa e Tohi ʻa Molomoná. Naʻe fuofua liliu ʻe Siosefa ʻa e fakamatala fakanounou ʻe Molomona ʻo e ngaahi peleti lalahi ʻa Nīfaí. Naʻe fie maʻu ʻe Māteni Hālisi, ʻa ia naʻe tokoni kia Siosefá, ke ne fakaʻaliʻali ʻa e liliú ki hono uaifí mo e fāmilí. Neongo naʻe ʻikai loto ki ai ʻa e Palōfitá, ka naʻá ne fakaʻatā ʻa Māteni ke ne ʻave ʻa e peesi ʻe 116 ʻo e tohí ʻa ia kuo ʻosi kakato he taimi ko iá. Naʻe kaihaʻasi ʻa e ngaahi peesi ʻe 116 meia Māteni, pea, ko hono nunuʻá, naʻe toʻo fakataimi ʻa e ngaahi peletí, ʻa e ʻŪlimí mo e Tūmemí, mo e meʻafoaki ke liliú meia Siosefa Sāmita (vakai, T&F 3:14).

Hili e foua ʻe Siosefa Sāmita ha vahaʻataimi ʻo e fakatomalá (vakai, T&F 3:10), naʻe fakahā ʻe he ʻEikí kiate ia ke ʻoua naʻá ne toe liliu ʻa e konga naʻe molé (vakai, T&F 10:30). Ka naʻá Ne fekau ke ne liliu ʻa e ngaahi peleti iiki ʻa Nīfaí (vakai, T&F 10:41), ʻa ia naʻe fakamatala ki he vahaʻataimi tatau. Naʻá Ne fakahā kia Siosefa ko kinautolu naʻa nau ʻave ʻa e ngaahi peesi ʻe 116, kuo nau liliu ia pea palani ke fakaʻaongaʻi kinautolu ke fakataʻeʻaongaʻi ʻa e ngāué (vakai, T&F 10:10–19). Kuo tokaimaʻananga ʻa e ʻEikí ki he ngaahi meʻa ko ʻeni ʻe hokó ʻi he ngaahi taʻu ʻe laungeau kimuʻá pea kuo ʻomi ʻa e lekooti hono uá ke taʻofi ʻa e palani ʻa Sētané. (Vakai, History of the Church, 1:20–23; T&F 10:38–46.)

Fakaafeʻi e kau akó ke nau lau fakafoʻituitui ʻa e 1 Nīfai 9:6. Kole ange kiate kinautolu ke nau feinga ke ʻiloʻi ʻa e tokāteline ʻoku akoʻi ʻe Nīfai ʻi he veesi ko ʻení. ʻAi ha tokotaha ako ke ne tohi ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé: ʻOku ʻafioʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e meʻa kotoa pē pea ʻokú Ne teuteuʻi ʻa e founga ʻe lava ke fakahoko ai ʻa ʻEne ngaahi ngāue kotoa pē.

  • Ko e hā ʻoku ʻaonga ai ke ʻiloʻi “ʻoku ʻafioʻi ʻe he ʻEikí ʻa e meʻa kotoa pē talu mei he kamataʻangá”? (1 Nīfai 9:6; vakai foki, 2 Nīfai 9:20; Ngaahi Lea ʻa Molomona 1:7.)

  • ʻOku tākiekina fēfē ʻe he tokāteline ko ʻení ʻa hoʻo founga moʻuí? (ʻI hono tali ʻe he kau akó ʻa e fehuʻi ko ʻení, ʻe ala fie maʻu ke ke vahevahe hoʻo ngaahi fakakaukau kau ki he founga kuo fakatupulaki ai ʻe he tokāteline ko ʻení hoʻo tuí, ʻamanaki leleí, mo e falala ki he ʻOtuá.)

  • ʻOku tokoniʻi fēfē koe ʻe he tokāteline ko ʻení he taimi ʻokú ke fehangahangai ai mo e ʻahiʻahí? (Ko ha tali ʻe malavá mahalo pē te tau lava ʻo maʻu e fiemālié ʻi heʻetau ʻilo fakapapau ʻoku lava ke ʻafioʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e ikuʻanga hotau ngaahi ʻahiʻahí mo e ngaahi faingataʻá, neongo ʻe ʻikai ke tau lava ʻo ʻiloʻi. Te Ne lava ʻo foaki mai kiate kitautolu ʻa e mālohí, fiemālié, mo e fakahinohino ke ikunaʻi ʻaki pe kātakiʻi ʻaki e ngaahi faingataʻa ʻo e moʻuí ʻo fakafou ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní.)

Fakahaaʻi hoʻo tui pau ʻoku ʻafioʻi ʻe he ʻOtuá e meʻa kotoa, kau ai e meʻa ʻoku lelei taha maʻa ʻEne fānaú takitaha. Tokoni ki he kau akó ke nau ʻilo ʻi he kotoa ʻo ʻenau moʻuí, te nau fetaulaki mo e ngaahi fekau pea maʻu mo e fakahā mei he ʻOtuá ʻe ʻikai ala mahino kakato kiate kinautolu ʻi he fuofua taimí. ʻE faitāpuekina ʻenau moʻuí mo e moʻui ʻa e niʻihi kehé ʻi heʻenau talangofua ki he ngaahi fekau ʻa e ʻEikí mo e ngaahi ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.

Ngaahi Fakamatala Fakamahino mo e Puipuituʻá

1 Nīfai 6:4. “Ko e ʻOtua ʻo ʻĒpalahamé, mo e ʻOtua ʻo ʻAisaké, mo e ʻOtua ʻo Sēkopé”

Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni ʻEselā Tafu Penisoni ko e taimi ʻoku lau ai ʻa e folofolá ki he ʻOtua ʻo ʻĒpalahamé, ʻAisake mo Sēkopé, ʻoku ʻuhinga ia kia Sīsū Kalaisi: “Kuo pau ke tau manatuʻi maʻu ko hai ʻa Sīsū kimuʻa pea ʻaloʻi maí. Ko Ia naʻá Ne Fakatupu ʻa e meʻa kotoa pē, ko e Sihova Māfimafi, ko e Lami ne feia kimuʻa ʻi hono ʻai e tuʻunga ʻo e māmaní, ko e ʻOtua ʻo ʻĒpalahame, ʻAisake, mo Sēkopé. Ko Ia naʻe hoko pea ʻoku kei hoko ko e Tokotaha Māʻoniʻoni ʻo ʻIsilelí” (“Five Marks of the Divinity of Jesus Christ,” Ensign, Dec. 2001, 10).

1 Nīfai 9:6. ʻOku ʻafio‘i ’e he ‘Otuá ’a e ngaahi me‘a kotoa pē talu mei he kamataʻangá

ʻOku lava ke tau maʻu ha loto falala ʻoku ʻafioʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e meʻa kotoa pē. “Kapau naʻe ʻikai ke ʻafioʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e meʻa kotoa pē, ʻe ʻikai te Ne malava ke fakahaofi ha konga ʻo ʻEne ngaahi fakatupú, he ʻoku makatuʻunga ʻi he ʻilo ʻokú Ne maʻu ki he meʻa kotoa pē, mei he kamataʻangá ki he ngataʻangá, ʻa ē ʻoku Ne malava ai ke foaki ʻa e ʻilo tatau ki Heʻene fānaú, ʻa ia ʻe lava ai ke nau kaungā maʻu e moʻui taʻengatá; pea kapau naʻe ʻikai ʻi he ʻatamai ʻo e tangatá ʻa e fakakaukau ʻoku maʻu ʻe he ʻOtuá ʻa e ʻilo kotoa pē, ʻe ʻikai malava ke nau maʻu ha tui kiate ia” (Lectures on Faith [1985], 51–52).

Paaki