Laipelí
ʻĪnosi


Talateu ki he Tohi ʻa ʻĪnosí

Ko e hā hono ʻuhinga ʻoku ako ai e tohí ni?

ʻOku fakamatalaʻi ʻe he tohi ʻa ʻĪnosí ʻa e mālohi ʻo e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí ke fakamaʻa e kakaí mei heʻenau angahalá mo ngaohi kinautolu ke nau kakato. Naʻe fāinga ʻa ʻĪnosi mo ha lotu lahi ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá kimuʻa pea fakamolemoleʻi ʻene ngaahi angahalá. Hili iá naʻá ne lotua ha lelei fakalaumālie maʻá e kau Nīfaí mo e kau Leimaná, peá ne tuku e toenga ʻo ʻene moʻuí ke ngāue ki honau fakamoʻuí. ʻI he ako ʻe he kau akó ʻa e tohi ʻa ʻĪnosí, ʻe lava ke nau ʻilo ʻa e ngaahi lēsoni mahuʻinga kau ki he lotú, fakatomalá, mo e fakahaá. Te nau ʻilo foki ai, ko e taimi ʻoku maʻu ai ʻe he fakafoʻituituí ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e Fakaleleí, te nau maʻu ha holi ke vahevahe e ngaahi tāpuaki ko iá mo e niʻihi kehé.

Ko hai naʻá ne hiki e tohí ni?

Naʻe hiki e tohí ni ʻe ʻĪnosi, foha ʻo Sēkopé pea ko ha mokopuna ia ʻo Līhai mo Selaia. Naʻe lekooti ʻe ʻĪnosi naʻe akoʻi ia ʻe heʻene tamaí “ʻi he akonaki mo e enginaki ʻa e ʻEikí” (ʻĪnosi 1:1). ʻI he ofi ke pekia ʻa ʻĪnosí, naʻá ne hiki ʻo pehē kuó ne fakahā “[ʻa e ] moʻoni ʻa ia ʻoku ʻia Kalaisí” ʻi he kotoa ʻo hono ngaahi ʻahó (ʻĪnosi 1:26). Naʻe ʻoange ʻe ʻĪnosi ʻa e ʻū lauʻi peleti peleti iiki ʻa Nīfaí ki hono foha ko Seilomí kimuʻa peá ne pekiá (vakai, Seilomi 1:1). Naʻe fakaʻosi ʻe ʻĪnosi ʻene lekōtí ʻaki ʻene pehē naʻá ne fiefia ʻi he ʻaho ʻe tuʻu ai ʻi he ʻao ʻo hono Huhuʻí. Naʻá ne pehē, “Te u toki mamata ki hono fofongá ʻi he fiefia pea te ne folofola mai kiate au: Haʻu kiate au,ʻa koe ʻoku monūʻia, ʻoku ʻi ai ha potu kuo teuteu moʻou ʻi he ngaahi nofoʻanga ʻo ʻeku Tamaí” (ʻĪnosi 1:27).

Naʻe hiki nai e tohí ni maʻa hai pea ko e hā hono ʻuhingá?

ʻI he taimi naʻe maʻu ai ʻe ʻĪnosi ʻa e ʻū lauʻi peleti īkí mei heʻene tamaí, naʻá ne palōmesi te ne tohi tongi ki ai ʻa e ngaahi meʻa pē ʻokú ne pehē ʻoku mahuʻinga tahá, ʻa ia ʻoku kau ki ai ʻa e ngaahi malanga, fakahā, mo e kikite (vakai, Sēkope 1:1–4; 7:27). Naʻe ʻilo ʻe ʻĪnosi ʻe faifai pea fakaʻauha hono kakaí, ʻa e kau Nīfaí. Naʻá ne lotua ke fakatolonga ʻe he ʻEikí ha lekooti ʻo e kau Nīfaí “koeʻuhí ke lava ʻo ʻomai ia ki he kau Leimaná ʻi he ʻaho ʻamui, koeʻuhí, ke lava nai ke ʻomi ʻa kinautolu ki he fakamoʻuí” (ʻĪnosi 1:13).

Ko e fē e taimi mo e feituʻu naʻe hiki aí?

Naʻe fakaʻosi ʻe ʻĪnosi ʻene lekōtí ʻaki ʻene pehē kuo ʻosi ʻa e taʻu ʻe 179 talu mei he mavahe ʻa Līhai mei Selusalemá (vakai, ʻĪnosi 1:25). ʻOku fakafuofua leva e ʻaho naʻá ne hiki aí ki he vahaʻa ʻo e taʻu 544 K.M. (ʻa e taimi naʻe fakaʻosi ai ʻe Sēkope ʻene lekōtí) mo e taʻu 421 K.M. Naʻe hiki ʻe ʻĪnosi e lekooti ko ʻení lolotonga ʻene nofo he fonua ko Nīfaí.

Ko e hā e ngaahi fōtunga makehe ʻo e tohí ni?

ʻOku fakafeʻiloaki mai ʻe he tohi ʻa ʻĪnosí ha sīpinga ʻokú ne fakahaaʻi ʻa e founga ʻoku lava ke maʻu ai ʻe he fakafoʻituituí ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí pea vahevahe ʻa e ngaahi tāpuaki ko iá mo e niʻihi kehé. ʻUluakí, naʻe akoʻi ʻa ʻĪnosi ʻi he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí (vakai, ʻĪnosi 1:1, 3). Hokó, naʻá ne fakatokangaʻi ʻene fiemaʻu e Fakamoʻuí peá ne lotua ke maʻu ha fakamolemole (vakai, ʻĪnosi 1:2–4). Pea hili hono maʻu ha fakamolemole ʻo ʻene ngaahi angahalá, naʻá ne lotua mo ngāue faivelenga ke ʻomi e fakamoʻuí ki he niʻihi kehé (vakai, ʻĪnosi 1:5–27). ʻOku hā e sīpinga ko ʻení ʻi he kotoa ʻo e Tohi ʻa Molomoná. ʻOku kau ʻa ʻAlamā ʻi he ngaahi sīpingá (vakai, Mōsaia 17:1–2; 18:1–2), ʻAlamā ko e Siʻí mo e ngaahi foha ʻo Mōsaiá (vakai, Mōsaia 27–28), pea mo Lamōnai mo hono kakaí (vakai, ʻAlamā 18–19).

ʻIkai ngata aí, ko e tohi ʻa ʻĪnosí ko e ʻuluaki ia ke ne fakamatalaʻi fakaikiiki ʻa e tuʻunga hē mei he moʻoní ʻa e hako ʻo Leimana mo Lēmiuelá (vakai, ʻĪnosi 1:20). ʻOku pehē foki ai naʻe “ʻi ai ha kau palōfita tokolahi ʻaupito” ʻi he kau Nīfaí, neongo ko e tokolahi ʻo e kau Nīfaí ko ha “kakai kia-kekeva” ʻa ia naʻe pau ke toutou ueʻi hake ʻa kinautolu “ke nau ʻi he manavahē ki he ʻEikí” (ʻĪnosi 1:22–23).

1. Toʻo Kongokonga Lalahí

ʻĪnosi 1:1–8 ʻOku lotua ʻe ʻĪnosi ha fakamolemole ʻo ʻene ngaahi angahalá mo maʻu ha fakamolemole koeʻuhí ko ʻene tui kia Sīsū Kalaisí.

ʻĪnosi 1:9–18 ʻOku lotua ʻe ʻĪnosi ʻa e kau Nīfaí mo e kau Leimaná mo kole ki he ʻEikí ke fakatolonga e ngaahi lekooti ʻo e kau Nīfaí.

ʻĪnosi 1:19–24 ʻOku fakamatalaʻi ʻe ʻĪnosi ʻa e anga fakalielia ʻa e kau Leimaná mo e ʻulungaanga kia-kekeva ʻa e kau Nīfaí. Naʻe hokohoko atu ʻene ngāue mo e kau palōfita kehé ki honau fakamoʻuí.

ʻĪnosi 1:25–27 ʻOku fakaʻosi ʻe ʻĪnosi ʻene lekōtí mo hiki ʻa ʻene ʻilo fakapapau kuó ne maʻu ʻo e moʻui taʻengatá ʻi hono Huhuʻí.

Paaki