Laipelí
Lēsoni 46: Sēkope 5:1–51


Lēsoni 46

Sēkope 5:1–51

Talateú

ʻI he akoʻi ʻe Sēkope hono kakaí, naʻá ne lea ʻaki ʻa e talanoa fakatātā ʻo e ʻōlive koló mo e ʻōlive vaó, ʻa ia naʻe ʻuluaki fai ʻe ha palōfita ko Seinosi pea naʻe fakakau ia ʻi he ʻū lauʻi peleti palasá. Naʻe fakaʻaongaʻi ʻe Sēkope ʻa e talanoa fakatātā ko ʻení ke akoʻi ʻe feinga e ʻEikí ke ʻomi ʻa e fakamoʻuí ki he kakai kotoa pē—naʻa mo kinautolu ʻi Heʻene kakai ʻo e fuakavá kuo tafoki meiate Iá. Koeʻuhí ko e lōloa ʻo e Sēkope 5, ʻoku vahevahe ia ki he lēsoni ʻe ua.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

Sēkope 5:1–14

ʻOku lea ʻaki ʻe Sēkope ʻa e lea ʻa Seinosí, ʻa ia naʻá ne fakatatau ʻa e fale ʻo ʻIsilelí ki ha fuʻu ʻōlive kolo

Fakakaukau ke kamata ʻa e lēsoni ko ʻení ʻaki hono lau e sīpinga ko ʻeni ʻo ha ongo toʻu tupu ʻokú na fehuʻia ʻa e finangalo lelei ʻa e ʻEikí ke fakamolemoleʻi kinaua mei heʻena ngaahi angahalá:

  • ʻOku kamata ʻe ha talavou maʻu lakanga fakataulaʻeiki ha ʻulungaanga angahalaʻia. ʻOkú ne tui ʻe lava ke fakamolemoleʻi e niʻihi kehé, ka ʻokú ne veiveiua pe ʻe tali ʻe he ʻEikí ʻene fakatomalá.

  • ʻOku maumauʻi ʻe ha finemui ha fekau. ʻOkú ne aʻusia ʻa e ongoʻi halaiá, ongoʻi kovi ʻaupito kau kiate ia, peá ne fehuʻia pe ʻoku kei ʻofa nai ʻa e ʻEikí ʻiate ia.

Fakaafeʻi e kau akó ke nau fakalaulauloto ki he fehuʻi ko ʻení ʻo ʻikai lea leʻolahi ʻaki e talí:

  • Kuó ke fifili nai kau ki he finangalo lelei ʻa e ʻEikí ke fakamolemoleʻi koe mei hoʻo ngaahi angahalá?

Fakamatalaʻi ange naʻe kikiteʻi ʻe Sēkope ʻe liʻaki ʻe he kau Siú ʻa Sīsū Kalaisi (vakai, Sēkope 4:15). Naʻá ne akoʻi foki ʻe hokohoko atu ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e ngāue ki hono fakamoʻui Hono kakaí, naʻa mo e hili ʻenau liʻaki Iá (vakai, Sēkope 4:17–18). Naʻe lea ʻaki ʻe Sēkope ha talanoa fakatātā naʻe fai ʻe he palōfita naʻe ui ko Seinosi, ke fakatātaaʻi ʻa e moʻoni ko ʻení. ʻOku fakaʻaongaʻi ʻi ha talanoa fakatātaá ʻa e ngaahi ʻulungaanga fakataipé, ngaahi meʻa, mo e ngaahi ngāue ke akoʻi ʻaki e moʻoní. ʻI hono ako ʻe he kau akó e talanoa fakatātā ko ʻení, te nau lava ke ʻilo ai e ngaahi lēsoni mahuʻinga kau ki he finangalo lelei ʻa Sīsū Kalaisi ke tokoniʻi kinautolu kuo nau tafoki meiate Iá.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e Sēkope 5:1–2, pea ʻai ke kumi ʻe he kalasí pe ko hai naʻe lea ki ai ʻa Seinosí (ki he fale ʻo ʻIsilelí). Mahalo te ke fie maʻu ke fakamatalaʻi naʻe fai ʻe Sēkope ko e palōfita ʻo e Fuakava Motuʻá ha ngaahi fuakava mo e ʻEikí, pea naʻe liliu ʻe he ʻEikí hono hingoá ko ʻIsileli. ʻOku ʻuhinga ʻa e kupuʻi lea “fale ʻo ʻIsilelí” ki he hako ʻe Sēkopé pea mo e kakai kotoa kuo ʻosi papitaiso pea kuo nau fai ha ngaahi fuakava mo e ʻEikí.

  • Ko hai heni he kalasí ko ha mēmipa ʻo e fale ʻo ʻIsilelí? (Mahalo te ke fie fakamatalaʻi ange ko e kāingalotu kotoa pē ʻo e Siasí ne papitaisó ko e konga kinautolu ʻo e fale ʻo ʻIsilelí. Ko e konga kinautolu ʻo e talanoa fakatātā ʻi he Sēkope 5.)

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e Sēkope 5:3. Kole ki he kalasí ke nau kumi e meʻa naʻe fakaʻaongaʻi ʻe Seinosi ʻi heʻene talanoa fakatātaá ke fakafofongaʻi ʻa e fale ʻo ʻIsilelí. Hili hono lipooti ʻe he kau akó ʻa e meʻa ʻoku nau ʻiló, fakamatalaʻi ange naʻe fuʻu mahuʻinga ʻaupito ʻa e ʻakau ko e ʻōlivé ʻi ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá, ʻa ē ne moʻui ai ʻa Seinosí. Naʻe fakaʻaongaʻi ʻa e ʻōlivé ki he meʻakaí, mo e lolo ʻōlivé ki he feimeʻatokoní mo e faitoʻó pea pehē foki mo e lolo ki he māmá. Naʻe fie maʻu ʻa e tokanga mo e ngāue lahi ki he ngaahi fuʻu ʻōlivé ke nau ʻomi ha ngaahi fua ʻoku leleí. Fakamahinoʻi ange ʻi he talanoa fakatātā ko ʻení, ʻoku tuʻu ʻa e fuʻu ʻōlive koló ʻi he ngoue vainé, ʻa ia ʻokú ne fakafofongaʻi ʻa māmani.

  • Fakatatau ki he Sēkope 5:3, ko e hā e meʻa ne kamata hoko ki he fuʻu ʻōlive koló? ʻOku fakataipe ki he hā ʻa e mate ʻa e fuʻu ʻakaú? (Poupouʻi e kau akó ke nau fakaʻaongaʻi ʻa e futinouti 3h ke tali ʻaki e fehuʻí ni.)

  • Ko e hā ʻa e hē mei he moʻoní? (Ko e tafoki mei he ʻEikí mo ʻEne ongoongoleleí.)

Fakaafeʻi e kau akó ke nau lau fakalongolongo ʻa e Sēkope 5:4–6. Kole kiate kinautolu ke nau fakakaukau pe ko hai ʻa e pule ʻo e ngoue vainé pea ko e hā ʻoku fakafofongaʻi ʻe heʻene ngaahi ngāue ki hono ʻauhani, keli, mo tauhi iá. Pea ʻai ke nau fakamatalaʻi ʻa e meʻa ʻoku nau pehē ʻoku fakafofongaʻi ʻe he ngaahi fakataipe ko ʻení. (Mahalo te ke fie fakamatalaʻi ke mahino kiate kinautolu ʻoku fakafofongaʻi ʻe he pule ʻo e ngoue vainé ʻa Sīsū Kalaisi. ʻOku fakafofongaʻi ʻe hono ʻauhaní, kelí, mo hono tauhí ʻa e ngaahi ngāue ʻa e ʻEikí ke tokoniʻi kitautolu ke tau maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo ʻEne Fakaleleí mo e ngāue ʻa e kau palōfitá ke akoʻi mo uki e kakaí ke fakatomalá.)

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau ʻa e lea ko ʻeni ʻa ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

“Ko hono kamataʻanga ʻo e talanoa fakatātā ne fai ʻe Sēkopé ʻoku fakataumuʻa pē ia kia Kalaisi. … Neongo e fāifeinga ʻa e ʻEiki ʻo e ngoue vainé mo ʻene kau ngāué ke poupouʻi, ʻauhani, fakamaʻa, mo feinga ke fua lelei ʻenau ngaahi fuʻu ʻakaú ʻa ia ʻoku feʻunga mo e vahe ʻe taha hono fakamatalaʻi fakahisitōlia ʻo hono fakamoveteveteʻi mo hono tānaki fakataha ʻo ʻIsilelí, ka ko hono ʻuhinga loloto ange ʻo e Fakaleleí ʻokú ne nonoʻo mo fakafekauʻaki ʻenau ngaahi ngāué” (Christ and the New Covenant: The Messianic Message of the Book of Mormon [1997], 165).

Ke tokoniʻi e kau akó ke nau sio ki he founga ʻoku fakatātaaʻi ai ʻe he talanoa fakatātā ko ʻení ʻa e tokanga ʻa e ʻEikí kiate kinautolú, akoʻi kinautolu te nau lava ʻo fetongi ʻa e ngaahi fuʻu ʻōlivé ʻaki honau hingoá ʻi he feituʻu ʻoku hā aí. Te ke lava ʻo fakatātaaʻi ʻeni ʻaki hono ʻoange e sīpinga ko ʻení mei he Sēkope 5:7: “ʻOku fakamamahi kiate au ʻo ka mole ʻiate au ʻa [ho hingoá].” Fakamatalaʻi ange ko e taimi ʻoku tau fakahū ai hotau hingoá ʻi he Sēkope 5 ʻi he ngaahi feituʻu ʻoku mahuʻingamālie mo feʻungá, ʻoku lava ke tau ako lahi ange kau ki he tokanga mai ʻa e ʻEikí kiate kitautolú.

Fakaʻaliʻali ʻa e saati ko ʻení. Fakamatalaʻi ange ʻoku hiki ai e ʻuhinga ʻo e ngaahi fakataipe ʻi he talanoa fakatātā ʻa Seinosí. (Mahalo te ke fie maʻu ke ʻai ha ngaahi tatau ʻo e sātí ke tufa pe ʻai ke hiki ʻe he kau akó ʻa e sātí ʻi heʻenau tohinoa ki he ako folofolá.)

Sēkope 5: Talanoa Fakatātā ʻo e Ngaahi ʻŌlive Koló mo e ʻŌlive Vaó

Fakaʻilonga

ʻUhinga Ki Aí

ʻŌlive koló

Ko e fale ʻo ʻIsilelí, kakai ʻo e fuakava ʻa e ʻOtuá

Ko e ngoue vainé

Ko māmani

Mate

Angahalá mo e hē mei he moʻoní

ʻEikí mo e pule ʻo e ngoue vainé

Sīsū Kalaisi

Ko hono ʻauhani, keli, mo tauhí

Ko e ngaahi ngāue ʻa e ʻEikí ke tokoniʻi e kakaí ke nau maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo ʻEne Fakaleleí

Tamaioʻeiki ʻa e pule ʻo e ngoue vainé

Ko e kau palōfita ʻa e ʻEikí

Ngaahi vaʻá

Falukunga kakai

ʻŌlive vaó

Kau Senitailé—ko kinautolu ia kuo teʻeki ke nau fai ha fuakava mo e ʻEikí. Kimui ange ʻi he talanoa fakatātaá, ʻoku fakafofongaʻi ʻe he ʻōlive totonu ne hoko ko e ʻōlive vaó, ʻa e ngaahi konga ʻo e fale ʻo ʻIsilelí ne hē mei he moʻoní.

Ko hono fakahoko mo tō e ngaahi vaʻá

Ko hono fakamoveteveteʻi mo tānaki fakataha e kakai ʻo e fuakava ʻa e ʻEikí. ʻIkai ngata aí, ko hono fakahoko e ngaahi vaʻa [ʻo e ʻōlive] vaó ki he ʻōlive koló ʻokú ne fakafofongaʻi ʻa e ului ʻa kinautolu ʻoku hoko ko e konga ʻo e kakai ʻa e ʻEikí ʻi he fuakavá.

Ko hono tutu e ngaahi vaʻá

Ko e fakamāuʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e kau faikoví

Fuá

Ko e moʻui pe ngāue ʻa e kakaí

Kole ki ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e Sēkope 5:7, 9–10, pea ʻai ke kumi ʻe he kalasí ʻa e meʻa hono hoko naʻe fai ʻe he pule ʻo e ngoue vainé ke fakahaofi e ʻōlive koló. ʻAi ke lipooti ʻe he kau akó ʻa e meʻa kuo nau ʻiló. (Mahalo te ke fie fakamatalaʻi ko e fakahokó ko hono fakahū ha vaʻa mei ha fuʻu ʻakau ʻe taha ki ha fuʻu ʻakau kehe. ʻOku fakafofongaʻi ʻe he fakahokó ʻi he ngaahi veesi ko ʻení ʻa e ngaahi ngāue ʻa e ʻEikí ke tokoniʻi e kau Senitailé ke nau hoko ko e konga ʻo ʻEne kakai ʻo e fuakavá ʻo fakafou ʻi he papitaisó mo e uluí. ʻOku fakafofongaʻi hono tutu ʻo e ngaahi vaʻa ʻe niʻihí ʻa e fakamāuʻi ʻe he ʻEikí ʻa kinautolu ʻoku faiangahala lahi taha ʻo e fale ʻo ʻIsilelí.)

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e Sēkope 5:11. Kole ki he kalasí ke nau kumi ʻa e fakamoʻoni ʻo e hohaʻa ʻa e pulé ki he ngaahi vaʻa ʻo e ʻōlive koló. ʻAi ke lipooti ʻe he kau akó e meʻa ʻoku nau ʻiló.

Fakamanatu ki he kau akó ʻoku fakamatala ʻa e Sēkope 5:6 kuo kamata ke tupu mai ha ngaahi vaʻa foʻou mo litolito ʻi he fuʻu ʻōlive koló. Kole ki ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e Sēkope 5:8, 13–14. Kole ki he kalasí ke ʻai ke nau ʻiloʻi ʻa e meʻa naʻe fai ʻe he pulé ʻaki e ngaahi vaʻa ko ʻení. Te ke lava foki ʻo kole ange ke nau fakakaukau ki he ʻomi ʻe he founga ʻo e fononga ʻa e fāmili ʻo Līhaí ha sīpinga ʻo e ngaahi ngāue ʻa e pulé ʻi he Sēkope 5:8, 13–14.

Sēkope 5:15–40

Naʻe ngāue ʻa e pule ʻo e ngoue vainé mo ʻene tamaioʻeikí ke tokoni ke fua lelei ʻa e ngoue vainé

Vahevahe ʻa e kalasí ki he kulupu ʻe ua. Vahe ki he kulupu ʻuluakí ke nau ako ʻa e Sēkope 5:15–28 pea ko e kulupu uá ke ako ʻa e Sēkope 5:29–40. Kole ki he kau akó ke fai ʻeni ʻi heʻenau akó (mahalo te ke fie maʻu ke hiki e fakahinohino ko ʻení ʻi he palakipoé):

  1. Fakamatalaʻi fakanounou ʻa e meʻa naʻe hoko ʻi he ngoue vainé pea ko e hā e meʻa ʻokú ne fakafofongaʻí.

  2. ʻAi ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi kupuʻi lea ʻoku nau fakahaaʻi e ngaahi ngāue ʻa e pule ʻo e ngoue vainé ke fakatolonga ʻa e ʻōlive koló (pe [ʻōlive] totonú) mo hono ngaahi vaʻá.

Hili hono maʻu ʻe he kau akó ha taimi feʻunga ke ako ai ʻenau ngaahi veesi ne vahe angé, kole ange ke nau fakamatalaʻi fakanounou ʻa e meʻa ne hoko ʻi he ngoue vainé mo fakamatalaʻi ko e hā e meʻa ʻokú ne fakafofongaʻí. Kamata mo e kau ako naʻa nau ako e Sēkope 5:15–28. ʻOku hā atu ʻi lalo ʻa e sīpinga ʻo e ngaahi fakamatala fakanounoú mo e fakaʻuhingá.

Sēkope 5:15–28. Ko e meʻa naʻe hokó: Naʻe fua lelei kotoa e ngaahi vaʻa ne fakahokó. Ka, naʻe ʻomi ʻe he vaʻa ʻe taha ha fua kolo mo ha fua vao neongo hono tō he feituʻu lelei ʻo e ngoue vainé. Ko e meʻa ʻeni ʻokú ne fakafofongaʻí: ʻOku fakafofongaʻi ʻe he fua lelei pe fua kolo ʻi he meimei kotoa ʻo e ngoue vainé ʻa e kau māʻoniʻoni ʻi he māmaní lolotonga e taimi ʻo Kalaisí mo ʻEne Kau ʻAposetoló. ʻOku fakafofongaʻi ʻe he vaʻa naʻá ne ʻomi ha ngaahi fua lelei mo e ngaahi fua vaó ʻa e hako māʻoniʻoni mo faiangahala ʻo Līhaí.

Sēkope 5:29–40. Ko e meʻa naʻe hokó: Naʻe kovi kotoa e fua he ngoue vainé. Ko e meʻa ʻeni ʻokú ne fakafofongaʻí: ʻOku fakafofongaʻi ʻe he kovi kotoa e fuá ʻa e Hē Fakaʻaufuli Mei He Moʻoní, ʻa ia ko e taimi ʻeni naʻe mole ai ʻa e kakato ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí mei māmani hili e ngāue fakafaifekau ʻa e kau ʻAposetolo ʻa Kalaisi ʻi māmaní.

Hili hono vahevahe fakatouʻosi ʻe he ongo kulupú ʻa e ngaahi fakamatala fakanounoú ni, fehuʻi ange:

  • Ko e hā e ngaahi kupuʻi lea ʻoku nau fakahaaʻi ʻa e ngaahi ngāue ʻa e pulé ke fakatolonga ʻa e ʻōlive koló mo hono ngaahi vaʻá? Ko e hā ʻokú ne fakahaaʻi mai kau ki he ngaahi ongo ʻa e ʻEikí ki Heʻene kakai ʻo e fuakavá?

  • Koeʻuhí kuo tau ʻosi aleaʻi e talanoa fakatātā ko ʻení, ko e hā e meʻa kuó ke ako kau kia Sīsū Kalaisi, ko e ʻeiki ʻo e ngoue vainé? (ʻI he ngaahi moʻoni lahi kuo akoʻi ʻi he ngaahi veesi ko ʻení, ʻoku totonu ke mahino ki he kau akó ʻoku ʻofa ʻa e ʻEikí ʻiate kitautolu pea ʻokú Ne ngāue faivelenga ki hotau fakamoʻuí.)

  • ʻOku fekauʻaki fēfē ʻa e talanoa fakatātā ko ʻení mo e sīpinga he kamataʻanga ʻo e lēsoní ki ha ongo toʻu tupu naʻá na fifili kau ki he finangalo lelei ʻa e ʻEikí ke fakamolemoleʻi kinaua mei heʻena ngaahi angahalá?

Sēkope 5:41–51

Ko e mamahi ʻa e pulé ʻi heʻene ngoue vainé

Fakaafeʻi ha kau ako tokolahi ke nau taufetongi hono lau leʻolahi ʻa e Sēkope 5:41–42, 46–50. (Mahalo te ke fie maʻu ke fakamahinoʻi ʻoku ʻuhinga ʻa e kupuʻi lea “ko hono māʻolunga ʻo e ngoue vainé” ʻi he Sēkope 5:48 ki he hīkisiá.) Kole ki he kalasí ke nau kumi ʻa e ngaahi kupuʻi lea ʻoku nau fakahaaʻi ʻa e ʻofa mo e tokanga ʻa e pulé ki heʻene ngoue vainé pea mo ʻene mamahi he ʻikai ke ʻomi ʻe he ʻakaú ha fua leleí. Fakaafeʻi e kau akó ke nau vahevahe ʻa e ngaahi kupuʻi lea mei he ngaahi veesi ko ʻení ʻoku fuʻu mahuʻinga mālie kiate kinautolú pea fakamatalaʻi ʻa e ʻuhinga ʻoku mahuʻinga mālie ai ʻa e ngaahi kupuʻi leá ni. Hili e vahevahe ʻa e kau akó, fehuʻi ange ki he kalasí:

  • ʻOku fakafofongaʻi fēfē ʻe he tokanga ʻa e pulé ki heʻene ngoue vainé ʻa e ʻofa ʻa e ʻEikí kiate kitautolú?

  • Ko e hā ha ngaahi sīpinga ʻe niʻihi, mei he folofolá pe mei hoʻo moʻuí, ʻoku nau fakahaaʻi ʻoku hokohoko atu pē e ʻofa mo e tokanga ʻa e ʻEikí ki he kakaí neongo kuo nau tafoki meiate Ia?

Ke fakaʻosí, fakamanatu ki he kau akó naʻe fakakaukauʻi ʻe he pulé ke tā hifo kotoa ʻo e ʻakaú koeʻuhí he kuo kovi kotoa e fuá neongo e ngaahi meʻa kotoa kuó ne ʻosi faí (vakai, Sēkope 5:49).

  • ʻOkú ke pehē ʻe tukuange ʻe he pulé ʻene ngoue vainé? Ko e hā e ʻuhinga te ne fai pe taʻe fai ai iá?

Hili hono vahevahe ʻe he kau akó ʻenau ngaahi talí, lau ki he kalasí ʻa e Sēkope 5:51. Fai haʻo fakamoʻoni ʻoku ʻofa ʻa e ʻEikí ʻiate kitautolu mo fakahaaʻi mai ʻa e ʻaloʻofa mo e faʻa kātaki lahi Heʻene ngāue ke tokoniʻi kitautolu ke tau haʻu kiate Ia mo fakahoko ʻa e ngaahi ngāue māʻoniʻoní. Fakamatalaʻi ange, ʻe kau he lēsoni hokó hono aleaʻi ʻa e ngaahi ngāue fakaʻosi ʻa e pulé ke fakahaofi ʻene ngoue vainé.

Ngaahi Fakamatala Fakahinohino mo e Puipuituʻá

Sēkope 5:1. Ko hai ʻa Seinosi?

Ko Seinosí ko ha palōfita Hepelū naʻe hā ʻene ngaahi tohí ʻi he ʻū lauʻi peleti palasá ka naʻe ʻikai ke fai ha lau ki ai ʻi he Fuakava Motuʻá. Naʻá ne moʻui hili e palōfita ko ʻĒpalahamé pea kimuʻa he palōfita ko ʻĪsaiá (vakai, Hilamani 8:19–20). Naʻá ne kikiteʻi mo fakamoʻoniʻi ʻa Sīsū Kalaisi (vakai, 1 Nīfai 19:10–12; Hilamani 8:19). ʻOku ʻiloa taha ʻa Seinosi ʻi heʻene talanoa fakatātā ʻo e ʻakau ko e ʻōlivé. Kapau ʻoku fie lau ʻe he kau akó ha meʻa lahi ange ki he ngaahi kikite ʻa Seinosí, te nau lava ʻo vakai ki he fakahokohoko fakamotuʻalea ʻi he Tohi ʻa Molomoná pe ngaahi tohi folofola ʻe tolu kuo fakatahaʻí.

Paaki