Laipelí
ʻIuniti 13 Ako ʻi ʻApí


Lēsoni Ako ʻi ʻApí

Mōsaia 18–25 (ʻIuniti 13)

Nāunau ʻOku Teuteu maʻá e Faiako Ako ʻi ʻApí

Fakamatala Fakanounou ʻo e Ngaahi Lēsoni Ako-ʻi-ʻApi Fakaʻahó

Ko e fakamatala nounou ko ʻeni ʻo e ngaahi tokāteline mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ne ako ʻe he kau akó ʻi heʻenau ako e Mōsaia 18–25 (ʻiuniti 13) ʻoku ʻikai fakataumuʻa ia ke akoʻi ko ha konga hoʻomou lēsoní. ʻOku tokanga taha pē e lēsoni ʻokú ke akoʻí ki ha ngaahi tokāteline mo ha ngaahi tefitoʻi moʻoni siʻi. Muimui ʻi he ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi hoʻo fakakaukauʻi e ngaahi fie maʻu ʻa e kau akó.

ʻAho 1 (Mōsaia 18)

Hili e mate ʻa ʻApinetaí, ne fakatomala ʻa ʻAlamā peá ne akoʻi e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ki ha kakai kehe ʻi he Ngaahi Vai ʻo Molomoná. ʻE ʻilo ʻe he kau akó ʻi heʻenau ako ʻa e meʻa ko ʻeni ne hokó ʻoku tau maʻu ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí pea mo e talaʻofa ʻo e moʻui taʻengatá ʻi heʻetau fakahoko mo tauhi e fuakava ʻo e papitaisó pea ʻoku hoko mai ha ngaahi tāpuaki maʻongoʻonga kiate kinautolu ʻoku nau tauhi ʻa e fuakava ʻo e papitaisó.

ʻAho 2 (Mōsaia 19–20)

Hili hono fakafisingaʻi ʻe he Tuʻi ko Noá mo hono kakaí ʻa e ngaahi akonaki ʻa ʻApinetaí mo feinga ke fakaʻauha ʻa ʻAlamā mo hono kau muimuí, ne ʻohofi kinautolu ʻe he kau Leimaná. Naʻe fakapoongi ʻa Noa ʻe hono kakaí, pea hoko leva hono foha ko Limihaí ko e tuʻi. ʻE ʻilo ʻe he kau akó ʻi heʻenau lau e founga hono taki pōpula e kakai ʻo Limihaí ʻe he kau Leimaná, ʻoku ʻomi ʻe hono fakafisingaʻi e ngaahi lea ʻa e kau tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí ʻa e faingataʻaʻiá mo e mamahí. ʻE fakalotolahia kinautolu ke nau fakakaukau ki ha taimi ne nau maʻu ai ha nonga mo ha malu fakalaumālie ʻi haʻanau muimui ki he faleʻi ʻa e kau tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí.

ʻAho 3 (Mōsaia 21–24)

Naʻe ako ʻe he kau akó, neongo naʻe māʻoniʻoni ʻa ʻAlamā mo hono kakaí, naʻe taki pōpula mo kinautolu foki ʻe he kau Leimaná. Naʻe ʻai ʻe he kau akó ha saati ʻi heʻenau tohinoa ako folofolá naʻe fakafehoanaki ai ʻa e nofo pōpula mo hono fakatauʻatāinaʻi ʻo Limihai mo hono kakaí kia ʻAlamā mo hono kakaí. Naʻe akoʻi ʻe he fakamatala ʻo Limihai mo hono kakaí ko e taimi ʻoku tau holi ai ke fakahoko mo tauhi e ngaahi fuakavá, ʻe ʻomi ʻe he ʻEikí ha founga ke fakatauʻatāinaʻi ai kitautolu. Naʻe ako ʻe he kau akó mei he falukunga kakai ʻo ʻAlamaá, ko e taimi ʻoku tau ongongofua ai ʻi he faʻa kātaki ki he finangalo ʻo e ʻEikí, te Ne fakamālohia kitautolu mo fakatauʻatāinaʻi mei hotau ngaahi faingataʻaʻiá ʻi Hono taimi pē ʻOʻona

ʻAho 4 (Mōsaia 25)

Hili hono fakatahaʻi lelei e kakai ʻo Limihaí mo e kakai ʻo ʻAlamaá ʻi he malumalu ʻo e Tuʻi ko Mōsaiá ʻi Seilahemalá, naʻe lau honau fakamatalá ki he kakaí kotoa. Naʻe ako ʻe he kau akó ko hono ako ko ia ʻo e ngaahi lekooti ʻo e fengāueʻaki ʻa e ʻOtuá mo e kakaí, te tau lava ai ʻo maʻu ha fiefia mo fakahoungaʻi ʻa e lelei ʻa e ʻOtuá. Ko e taimi ne fakakaukauʻi ai ʻe he kau akó e founga ʻoku faitatau ai ʻa e mēmipa ʻi he Siasí ʻi he kuonga ʻo e kau Nīfaí mo e mēmipa he Siasí ʻi he ʻaho ní, ne nau ako ai ko e taimi ʻoku tau ʻai ai kiate kitautolu ʻa e huafa ʻo Sīsū Kalaisí pea moʻui ʻo fakatatau mo iá, ʻe tāpuakiʻi kitautolu ʻe he ʻEikí ʻaki Hono Laumālié. Naʻe tohi ʻa e kau akó fekauʻaki mo e anga hono tokoniʻi heʻenau ʻai kiate kinautolu ʻa e huafa ʻo Sīsū Kalaisí ke lelei ai ʻenau moʻuí.

Talateú

Fakatatau mo fakafehoanaki ʻa e ngaahi meʻa ne aʻusia ʻe he kakai ʻo ʻAlamaá mo e kakai ʻo Limihaí te ne tokoniʻi e kau akó ke nau ʻilo ai ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni mahuʻinga fekauʻaki mo e tupuʻanga ʻo hotau ngaahi faingataʻá pea mo e founga ʻe lava ke fakatauʻatāinaʻi ai kitautolu mei hotau ngaahi mamahí tuʻunga ʻi heʻetau tui kia Sīsū Kalaisí. Tokoni ke ʻilo ʻe he kau akó ko e taimi ʻoku nau fakahoko ai mo tauhi ʻa e ngaahi fuakava toputapú, falala ki he ʻEikí. pea ui ʻi he loto fakatōkilalo kiate ia ke maʻu ha tokoní, te Ne fakamālohia kinautolu mo fakatauʻatāinaʻi mei honau ngaahi mamahí ʻi Heʻene founga pē ʻAʻana pea ʻi Hono taimi pē ʻOʻona.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

Mōsaia–18

Ko hono malangaʻi ʻe ʻAlamā ʻa e ongoongoleleí ki he kakai ʻo e Tuʻi ko Noá, pea naʻe fakatomala ha tokolahi mo loto ke papitaiso.

Kole ki he kau akó ke nau fakakaukau ki honau papitaisó. Fakaafeʻi kinautolu ke nau fakamatala ki ha ngaahi meʻa fakangalongataʻa fekauʻaki mo e meʻa ne nau aʻusiá. Pea kapau ʻoku maʻu, fakaʻaliʻali ange fakatātā ʻo e Fai Papitaiso ʻa ʻAlamā ʻi he Ngaahi Vai ʻo Molomoná (62332; Tohi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí [2009], fika 76), pea mo kole ange ke nau fakamanamanatu ʻa e ngaahi meʻa naʻe fakamatalaʻi ʻi he Mōsaia 18:8–11. Fehuʻi ki he kau akó pe ko e hā e meʻa ne nau manatuʻi fekauʻaki mo e papitaisó mo e fuakava ʻo e papitaisó ʻi he taimi ne nau papitaiso aí.

Ka hili hono aleaʻi ʻe he kau akó ʻa e fakamatala ʻi he Mōsaia 18, ʻai ke nau huke ki he ʻaho 1, ngāue fika 1 ʻi heʻenau tohinoa ako ki he folofolá, ʻa ia ne nau tā fakatātaaʻi ai e meʻa naʻe akoʻi ʻe ʻAlamā fekauʻaki mo e fuakava ʻo e papitaisó ʻo hangē ko hono fakamatalaʻi ʻi he Mōsaia 18:8–11. Fakaafeʻi ha taha ako ke ne tā ʻene fakatātaá ʻi he palakipoé pe vahevahe ia mo e kalasí, pea ʻeke ki he toenga ʻo e kau akó pe ʻoku ʻi ai haʻanau meʻa ke tānaki atu ki he kōlomu ʻo e “ʻOku ou Palōmesí” mo e “Ngaahi Palōmesi ʻa e ʻOtuá”. Pea toki hiki leva ʻa e tefititoʻi moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé pe ʻi ha laʻi pepa: ʻOku tau maʻu e Laumālie ʻo e ʻEikí pea mo e talaʻofa ʻo e moʻui taʻengatá ʻi heʻetau fakahoko mo tauhi e fuakava ʻo e papitaisó. Mahalo naʻá ke fie maʻu ke fokotuʻu ange ki he kau akó ke nau hiki e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi heʻenau folofola he tafaʻaki ʻo e Mōsaia 18:8–11.

Fehuʻi ange: Kuo tokoniʻi fēfē ʻe hoʻo mahino ki he fuakava ʻo e papitaisó ʻa hoʻo holi ke tauhi e fuakava ko ʻení?

Mōsaia 19–24

Kuo fakatauʻatāinaʻi ʻa e kakai ʻo Limihaí mo e kau muimui ʻo ʻAlamaá mei he nofo pōpula ki he kau Leimaná

Kole ki ha taha ako ke ne lau ʻa e ʻuluaki fakamatala naʻe fai ʻe ʻEleā Lisiate G. Sikoti ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he lēsoni ki he ʻaho 3 ʻo e ʻiuniti ko ʻení he tohi fakahinohino ʻa e taha akó. ʻEke ki he kau akó pe ko e hā e faʻahinga faingataʻa ʻe ua naʻe pehē ʻe ʻEletā Sikoti ʻoku tau fehangahangai mo ia ʻi heʻetau moʻuí. (ʻOku totonu ke ʻosi laineʻi ʻeni ʻi heʻenau tohi lēsoní.) Hiki ʻa e Ngaahi faingataʻa ʻoku tupu mei he maumau fonó mo e Fakamaʻa ʻoku tupu mei hono siviʻí ʻi he palakipoé.

Kole ki he kau akó ke nau toe fakamanatu ʻenau ngaahi tali ki he ngāue fika 1 ʻo e ʻaho 3 ʻi heʻenau tohinoa ki he ako folofolá. Pea tohiʻi ʻa e Kakai ʻo Limihaí ʻi lalo he “Ngaahi faingataʻa ʻoku tupu mei he maumau fonó” (vakai, Mōsaia 19:10, 25–28; 20:20–21) mo e Kakai ʻo ʻAlamaá ʻi lalo he “Fakamaʻa ʻoku tupu mei hono siviʻí” (vakai, Mōsaia 23:18–21). Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau lisi ʻi he palakipoé ha ngaahi sīpinga ʻo e founga ʻe aʻusia ai ʻe he kakai he ʻaho ní ʻa e ngaahi faingataʻá ni takitaha.

ʻI hoʻo fakamanatu mo hoʻo kau akó ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení, hiki kinautolu ʻi he palakipoé.

Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau lau tautauhoa ʻa e Mōsaia 21:13–16. Kole ange ke nau kumi ʻa e ngaahi foʻi lea mo e ngaahi kupuʻi lea ʻokú ne akoʻi ko e taimi ʻoku tau fakavaivaiʻi ai kitautolu, ui ki he ʻEikí, pea fakatomala mei heʻetau ngaahi angahalá, ʻe fanongo ʻa e ʻOtuá ki heʻetau ngaahi lotú mo fakamaʻamaʻa ʻa e kavenga ʻo ʻetau ngaahi angahalá ʻi Hono taimi pē ʻOʻoná. Kole ki he kau akó ke vahevahe ʻa ʻenau fakakaukau ki he anga ʻo hano fakaʻaongaʻi ʻe ha taha ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení, ʻi haʻane foua ha taha ʻo e ngaahi faingataʻa ʻoku ʻi he palakipoé.

Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau lau ʻa e Mōsaia 21:31–32, 35 pea fakamatalaʻi nounou e hola ʻa e kakai ʻo Limihaí ʻoku ʻi he Mōsaia 22 ke fakahaaʻi ko e taimi ʻoku tau fuakava ai ke tauhi ki he ʻOtuá mo tauhi ʻEne ngaahi fekaú, ʻe foaki mai ʻe he ʻEikí ha founga ki hotau fakatauʻatāinaʻí. Mahalo te ke fie poupouʻi ʻa e kau akó ke nau hiki ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi heʻenau folofolá he tafaʻaki ʻo e Mōsaia 21:31–35.

Ke toe fakamanatu ha tefitoʻi moʻoni ne ʻilo ʻe he kau akó ʻi heʻenau ako fekauʻaki mo e kakai ʻo ʻAlamaá, kole ki ha taha ako ke ne fakamatalaʻi nounou e fakamatala ki he founga naʻe iku taki pōpula ai ʻa e kakai ʻo ʻAlamaá ʻe he kau Leimaná (vakai, Mōsaia 23:25–24:11). Fakaafeʻi ha kau ako tokosiʻi ke nau taufetongi ʻi hono lau leʻo lahi ʻo e Mōsaia 24:12–17. Kole ange ke nau talaatu ʻa e ngaahi foʻi lea mo e ngaahi kupuʻi lea ʻoku nau akoʻi ko e taimi ʻoku tau ongongofua ai ʻi he faʻa kātaki ki he fingangalo ʻo e ʻEikí, te Ne fakamālohia mo fakatauʻatāinaʻi kitautolu mei hotau ngaahi faingataʻá ʻi Hono taimi pē ʻOʻoná. Mahalo te ke fie poupouʻi ʻa e kau akó ke nau fakaʻilongaʻi ha ngaahi foʻi lea pe ngaahi kupuʻi lea mahuʻinga ʻi he ngaahi veesi ko ʻení.

Hiki ʻa e ngaahi sīpinga ko ʻení ʻi he palakipoé pe teuteu kinautolu ʻi ha ngaahi laʻi pepa ke tufa. Kole ki he kau akó ke nau fakamatalaʻi e founga te nau lava ʻo fakaʻaongaʻi ai ʻa e ngaahi moʻoni ko ʻeni kuo nau ako fekauʻaki mo e kakai ʻo Limihaí pea mo e kakai ʻo ʻAlamaá ke tokoniʻi ʻa e tokotaha ʻi he ngaahi sīpingá takitaha.

  1. Ne fakatokangaʻi ʻe ha kaungāmeʻa ʻa e fie maʻu ke fakatomalá mo ne ongoʻi mālohi ʻene taʻetāú mo ʻene loto foʻí, peá ne fifili ai pe ʻe malava nai pea lava ke ikunaʻi e ngaahi ʻahiʻahí mo e ongoʻi halaiá. Te ke fakaʻaongaʻi fēfeeʻi ʻa e fakamatala ʻo e kakai ʻo Limihaí ke ʻoange ai ki ho kaungāmeʻá ʻa e lototoʻa mo e ʻamanaki lelei ke fakatomalá? (Mahalo naʻá ke fie maʻu ke poupouʻi ʻa e kau akó ke nau talaatu ha ngaahi veesi pau ne nau maʻu ʻi he Mōsaia 21 te nau ala vahevahe mo honau kaungāmeʻá. Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau fakamatalaʻi ʻa e ʻuhinga ʻoku nau pehē ai ʻe ala tokoni ki honau kaungāmeʻá ʻa e ngaahi veesi ne nau filí.)

  2. ʻOku ʻi ai hao kaungāmeʻa ʻoku feohi lelei mo feinga ke moʻui fakatatau mo e ngaahi tuʻunga moʻui ʻo e ongoongoleleí. ʻOku ʻi ai ha kakai ʻoku ʻikai ke nau fie feohi mo e tokotahá ni, ʻo nau pehē ʻoku “fuʻu lelei” ia kiate kinautolu. Te ke fakaʻaongaʻi fēfē ʻa e fakamatala ʻo e kakai ʻo ʻAlamaá ke tokoniʻi ho kaungāmeʻá ke falala ki he ʻEikí pea maʻu mei ai ha ivi mo ha fakafiemālie he lolotonga ʻo e faingataʻa ko ʻení? (Mahalo te ke fie poupouʻi ʻa e kau akó ke nau talaatu ha ngaahi veesi pau ʻi he Mōsaia 24 te nau ala vahevahe mo honau kaungāmeʻá. Fakaafeʻi ke nau fakamatalaʻi e ʻuhinga ʻoku nau pehē ai ʻe ʻaonga ʻa e ngaahi veesi kuo nau filí.)

Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau fakamatala fekauʻaki mo ha taimi ne nau siotonu ai pe ko ha kakai ʻoku nau ʻilo, ʻi he mālohi fakatauʻatāina ʻo e ʻEikí ʻi heʻenau moʻuí. (Tokanga ke ʻoua naʻá ke poupouʻi pe tuku ʻa e kau akó ke nau fakamatala fakaikiiki ha ngaahi meʻa ʻoku ʻikai totonu ki ha ngaahi maumaufono he kuo hilí ʻi he kalasí.) Poupouʻi ʻa e kau akó ke nau tauhi ʻenau ngaahi fuakavá, ui ki he ʻEikí ke maʻu ha tokoni, pea falala ki he mālohi ʻo ʻEne fakatauʻatāiná ʻi ha faʻahinga faingataʻa pē ʻoku nau fehangahangai mo ia ʻi heʻenau moʻuí. Fakaʻosi e kalasí ʻaki haʻo fai ange hoʻo fakamoʻoni ki he mālohi ʻo e ʻEikí ke fakatauʻatāinaʻi kitautolu mei he ngaahi palopalema mo e ngaahi faingataʻa ʻoku tupu mei heʻetau ngaahi maumau fonó pe mei he fakamaʻa ʻo hotau siviʻí ʻoku fakataumuʻa mai kiate kitautolú.

ʻIuniti Hokó (Mōsaia 26ʻAlamā 4)

ʻI he uike ka hoko maí, ʻe ako ai ʻa e kau akó fekauʻaki mo ha ʻāngelo naʻe fekauʻi mai ke ne taʻofi ʻa ʻAlamā ko e Siʻí mei hono fakaʻauha ʻo e Siasí. Te nau ako ʻa e meʻa naʻe hoko kia ʻAlamā ʻi he hili ʻo e meʻa ko ʻení pea mo lau ha niʻihi ʻo e ngaahi akonaki mahuʻinga ʻi he fanauʻi foʻou fakalaumālié ʻoku maʻu he folofolá. Ko e taimi ne mate ai ʻa e Tuʻi ko Mōsaiá, naʻe fili ʻa ʻAlamā ke hoko ko ha taki ʻo e kau Nīfaí. Naʻe feinga ha tangata faiangahala ko ʻAmalekai ke liua ia. Poupouʻi ʻa e kau akó ke nau kumi e meʻa naʻe fai ʻe ʻAlamā ke fakaafeʻi e mālohi fakatauʻatāina ʻo e ʻEikí ʻi he tūkunga ko ʻení.

Paaki