Laipelí
Lēsoni 153: Molonai 4–5


Lēsoni 153

Molonai 4–5

Talateú

Ne lekooti ʻe Molonai e ngaahi fakahinohino ʻa e Fakamoʻuí ki he kau Nīfaí fekauʻaki mo hono tāpuakiʻi mo e tufaki ʻo e sākalamēnití, pea kau ai e ongo lotu ke fakaʻaongaʻi ʻe he kau maʻu lakanga fakataulaʻeikí ʻi hono tāpuakiʻi e maá mo e [vaí].

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

Molonai 4–5

Fakamatalaʻi ʻe Molonai e founga ki hono tāpuakiʻi mo tufaki e sākalamēnití

Kapau ʻe lava, fakaʻaliʻali ha laulau mā mo ha laulau vai ʻo e sākalamēnití. (Neongo ʻe sai pē ke fakaʻaliʻali e ngaahi meʻa ko ʻení, ka ʻoku ʻikai totonu ke ke feinga ke fakatātaaʻi fai e ouau ʻo e sākalamēnití.) ʻOange ki he kau akó ha laʻipepa pea kole ange ke nau tohi ʻa e meʻa ʻoku nau manatuʻí, ʻi he lelei taha te nau lavá, ha taha ʻo e ongo lotu tāpuakiʻi ʻo e sākalamēnití. Hili hono ʻoange ha taimi feʻunga ki he kau akó, fakamatalaʻi ange ne fakakau ʻe Molonai e ongo lotú ni ko e konga ʻo ʻene lekōtí, ʻo hangē ko e foaki ʻe he ʻEikí ki hono tāpuakiʻi mo fakahoko e sākalamēnití. ʻAi ke nau huke ki he Molonai 4:3 pe Molonai 5:2 pea vakaiʻi ʻenau ngaahi talí. Fehuʻi ange leva:

  • Kapau ʻe loto hao kaungāmeʻa mei ha tui fakalotu kehe ke haʻu ki ha houalotu sākalamēniti mo koe, te ke fakamatalaʻi fēfē ange ʻa e ʻuhinga mo e mahuʻinga ʻo e sākalamēnití kiate koé?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e Molonai 4:1–3 pea mo ha taha ako kehe ke ne lau leʻolahi ʻa e Molonai 5:1–2. Fakaafeʻi e kau akó ke nau feinga ke ʻilo ʻa e ngaahi kupuʻi lea ʻi he Molonai 4:3 mo e Molonai 5:2 ʻokú ne fakamatalaʻi ʻa e meʻa ʻoku fakafofongaʻi ʻe he mā mo e vai ʻo e sākalamēnití. Mahalo naʻa ie maʻu ke ke fokotuʻu ange ke fakaʻilongaʻi ʻe he kau akó ʻa e ngaahi kupuʻi leá ni ʻi heʻenau folofolá. (Mahalo naʻa fie maʻu ke ke fakamanatu ki he kalasí ʻoku ngāue ʻaki ʻe he Siasí he ʻahó ni ʻa e vaí ʻi he sākalamēnití kae ʻikai ko e uaine, ʻo hangē ko hono fakangofua ʻi ha fakahā ne fai kia Siosefa Sāmita [vakai, T&F 27:2].)

  • Ko e hā ʻoku fakafofongaʻi ʻe he maá? (Sino ʻo Sīsū Kalaisí. Vakai, Mātiu 26:26; 3 Nīfai 18:6–7.)

  • Ko e hā ʻoku fakafofongaʻi ʻe he vaí? (Taʻataʻa ʻo Sīsū Kalaisí. Vakai, Mātiu 26:27–28; 3 Nīfai 18:8–11.)

  • Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai e sino mo e taʻataʻa ʻo e Fakamoʻuí kiate kitautolú? (ʻI hono tali ko ia ʻe he kau akó e fehuʻi ko ʻení, ʻoku totonu ke nau fakamatala ki he faingataʻa fakaesino mo e pekia ʻa e Fakamoʻuí ʻi he kolosí. ʻOku totonu foki ke nau fakamatala ki Heʻene Toetuʻú, taimi ne fakatahaʻi ai ʻa Hono sinó mo Hono Laumālié hili e ʻaho ʻe tolu ʻo ʻEne pekiá. ʻOku totonu foki ke nau fakamatala ki he mamahi fakalaumālie lahi fau pea mo e mamahi ʻi Heʻene toʻo kiate Ia ʻa ʻetau ngaahi angahalá, ʻo tupu ai e tafe ʻa e taʻataʻá mei he ava kotoa ʻo Hono kilí. Koeʻuhí naʻá Ne toʻo kiate Ia ʻa e mate fakatuʻasinó, ʻe toetuʻu leva ʻa e kakai kotoa pē. Pea koeʻuhí naʻá ne mamahi koeʻuhí ko ʻetau ngaahi angahalá, ʻe lava ke fakamolemoleʻi ʻetau ngaahi angahalá ʻi he taimi ʻoku tau fakatomala aí.)

Hiki ʻa e ngaahi fakamatala taʻe kakato ko ʻení ʻi he palakipoé: ʻOku tokoni e ngaahi meʻa ʻoku fakafofongaʻi ʻe he sākalamēnití ke tau manatuʻi … Kole ange ki he kau akó pe te nau fakamatalaʻi fakanounou fēfē ʻa e taumuʻa mahuʻinga ko ʻeni ʻo e sākalamēnití. Fakakakato leva e moʻoni ko ia ʻi he palakipoé ʻo hangē ko ʻení: ʻOku tokoni mai e ngaahi meʻa ʻoku fakafofongaʻi ʻe he sākalamēnití ke tau manatuʻi e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí.

Fakaafeʻi e kau akó ke nau fakakaukauloto ki he fehuʻi ko ʻeni ne fai ʻe ʻEletā Tēvita B. Heiti ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

ʻĪmisi
ʻEletā David B. Haight

“ʻI heʻetau hoko ko e kāingalotu ʻo e Siasí, ʻoku fēfē nai ʻa e tuʻunga ʻo ʻetau manatuʻi hotau ʻEiki mo e Fakamoʻuí, ʻa ʻEne feilaulaú, mo hotau moʻua kiate Iá?” (“Remembering the Savior’s Atonement,”Ensign, Apr. 1988, 7).

  • Ko e hā e meʻa te tau lava ʻo fai ke tukutaha ʻetau tokangá ʻi he Fakaleleí lolotonga e sākalamēnití?

  • Ko e hā ha meʻa kuó ke aʻusia ʻi ha taimi naʻá ke fakalaulauloto fakamātoato ai ki he Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí he lolotonga e sākalamēnití?

Hili hono vahevahe ʻe he kau akó ʻenau fakakaukaú, fakaafeʻi kinautolu ke nau tohi ʻi heʻenau pepá pe tohinoa ki he ako folofolá ha founga ʻe taha te nau lava ai ʻo tukutaha ʻenau fakakaukaú ki he Fakaleleí ʻi he lolotonga honau faingamālie hoko ke nau maʻu e sākalamēnití. (Mahalo naʻa fie maʻu ke ke fakaafeʻi ha niʻihi ʻo e kau akó ke nau vahevahe ʻa e meʻa ne nau tohí.)

Ke tokoni ke mahino ki he kau akó e toe ngaahi taumuʻa ʻo e sākalamēnití, tā e saati ko ʻení he palakipoé, kimuʻa pea kamata e kalasí kae ʻoua ʻe fakakau e ngaahi tali ʻoku haʻi atú. Fakaafeʻi e kau akó ke nau hiki ha tatau ʻo e sātí ʻi heʻenau pepa akó pe tohinoa ki he ako folofolá.

Ko e meʻa ʻoku ou fuakava ke faí

Ko ʻeku fakakaukau ki hono ʻuhinga ʻo e tauhi e konga ko ʻeni ʻo ʻeku fuakavá

Ko e hā te u lava ʻo fai ke tauhi e konga ko ʻeni ʻo ʻeku fuakavá

  1. (Loto fiemālie ke toʻo kiate au e huafa ʻo e ʻEikí)

  1. (Manatu maʻu ai pē kiate Ia)

  1. (Tauhi ʻEne ngaahi fekaú)

Fakamanatu ki he kau akó ko e taimi ʻoku tau maʻu ai e sākalamēnití, ʻoku tau fai ai ha ngaahi fuakava, pe aleapau toputapu mo e ʻOtuá. Fakaafeʻi e kau akó ke nau lau fakalongolongo ʻa e Molonai 4:3. ʻAi ke nau tohi ʻi he ʻotu ʻuluaki ʻo e sātí ʻa e ngaahi palōmesi ʻe tolu ʻoku nau fai ʻi he taimi ʻoku nau maʻu ai e sākalamēnití. Kole ange ke nau vakaiʻi ʻa ʻenau ngaahi talí mo e tokotaha ʻoku tangutu honau tafaʻakí. Fakaafeʻi kinautolu ke nau takitaha fakafonu ʻa e ʻotu hono uá. Hili ha taimi feʻunga, fakaafeʻi ha niʻihi ʻo e kau akó ke nau vahevahe ʻa e meʻa ne nau tohí. ʻI hono vahevahe ʻe he kau akó e meʻa ne nau tohí, fakaʻaongaʻi ha niʻihi pe kotoa ʻo e nāunau ko ʻení ke tokoni ke fakalahi ange ʻenau mahino ki he konga takitaha ʻo e fuakavá.

Ke tokoni ke mahino ange ki he kau akó ʻa e ʻuhinga ʻo hono ʻai kiate kinautolu e huafa ʻo Sīsū Kalaisí, fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau e lea ko ʻeni ʻa Palesiteni Henelī B. ʻAealingi ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí:

ʻĪmisi
Palesiteni Henry B. Eyring

“ʻOku tau palōmesi ke ʻai kiate kitautolu ʻa Hono huafá. ʻOku ʻuhinga ia ke mahino ʻoku ʻAʻana ʻa kitautolu. Te tau fakamuʻomuʻa ia ʻi heʻetau moʻuí. Te tau fie maʻu ʻa e meʻa ʻokú Ne fie maʻú kae ʻikai ko e meʻa ʻoku tau fie maʻú pe ngaahi meʻa ʻoku akoʻi mai ʻe he māmaní ke tau fie maʻú” (“That We May Be One,” Ensign, May 1998, 67).

Fakamatala ange ko e taimi ʻoku tau fakamoʻoniʻi ai ʻa ʻetau loto fiemālie ke ʻai kiate kitautolu ʻa e huafa ʻo Sīsū Kalaisí, te tau tukupā ke moʻui ko ʻEne kau ākonga. ʻOku tau palōmesi he ʻikai ke tau fakamaaʻi pe ʻai ke fakaangaʻi Hono huafá. ʻOku tau tukupā ke tokoni kiate Ia mo hotau kāingá. ʻOku tau fakahaaʻi foki ʻoku tau loto fiemālie ke lau fakataha mo Ia pea mo Hono Siasí.

  • Kuó ke feinga fēfē nai ke fakahaaʻi hoʻo loto fiemālie ke ʻai kiate koe ʻa e huafa ʻo e ʻEikí? Ko e hā ha ola ʻo e fili ko ʻení ʻi hoʻo moʻuí?

Fakaafeʻi e kau akó ke nau fakafehoanaki hono tāpuakiʻi ʻo e maá ʻi he Molonai 4:3 mo hono tāpuakiʻi ʻo e [vaí] ʻi he Molonai 5:2. ʻEke ange pe ko e hā ha ngaahi faikehekehe pe faitatau ʻoku nau fakatokangaʻi. Fakamahino ange ko e palōmesi ko ia ke “manatu maʻu ai pē kiate iá” ʻoku hā ia ʻi he ongo lotú fakatouʻosi.

  • ʻOkú ke pēhē ko e hā hono ʻuhinga ke “manatu maʻu ai pē kiate iá”?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau e lea ko ʻeni ʻa ʻEletā D. Toti Kulisitofasoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. Kole ange ki he kalasí ke nau fakafanongo pea feinga ke ʻilo e meʻa te tau lava ʻo fai ke tokoni ke tau manatuʻi maʻu pē ʻa e Fakamoʻuí.

ʻĪmisi
ʻEletā D. Todd Christofferson

“ʻOku totonu ke tau ʻuluaki fokotuʻutuʻu maau e ngaahi meʻa ko ia ʻe lava ke tau manatu maʻu ai pē kiate Iá—ʻa e lotú mo e ako folofola maʻu peé, ako mo fakakaukau ki he ngaahi akonaki ʻa e kau ʻaposetoló, teuteu fakauike ke maʻu ʻa e sākalamēnití ʻi he moʻui taau, lotu ʻi he Sāpaté, pea mo hono hiki mo manatua e meʻa kuo akoʻi kiate kitautolu ʻe he Laumālié mo ia ʻoku tau aʻusia ʻo fekauʻaki mo e tuʻunga fakaākongá.

“Te ke manatuʻi mo ha ngaahi meʻa kehe ʻe feʻunga mo koe ʻi he taimi ko ʻení ʻi hoʻo moʻuí. …

“… ʻE lava pē ke u fakamoʻoni, ʻi he fakalau atu ʻa e taimí, ʻe tupulaki ai ʻa ʻetau holi mo ʻetau malava ko ia ke manatu maʻu ai pē ki he Fakamoʻuí pea muimui ʻiate Iá. ʻOku totonu ke tau ngāue ʻi he faʻa kātaki ke aʻusia ʻeni pea lotu maʻu ai pē ke maʻu ʻa e faʻa ʻiloʻilo mo e tokoni fakalangi ʻoku tau fie maʻú” (“Ke Manatu Maʻu Ai Pē Kiate Ia,” Liahona, ʻEpeleli 2011, 23).

  • Ko e hā kuó ke fai ke “manatu maʻu ai pē kiate Ia”?

  • ʻOku tokoniʻi fēfē kitautolu ʻe heʻetau manatu maʻu pē ki he Fakamoʻuí ke tau tauhi e ngaahi konga kehe ʻo ʻetau fuakavá?

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke tau maʻu fakauike e sākalamēnití?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau e fakamatala ko ʻeni mei he Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú, ke fakamamafaʻi ʻetau palōmesi ke tauhi e ngaahi fekaú:

“Kuo foaki kiate koe ʻe he tamai Hēvaní ʻa e tauʻatāina ke filí, ke ke malava ʻo fili ʻa e totonú mei he meʻa ʻoku halá peá ke fili pē maʻau. Ko e taha e ngaahi meʻaʻofa maʻongoʻonga taha ʻa e ʻOtuá maʻaú, ʻo hoko hake ki he meʻaʻofa ʻo e moʻuí, ko e totonu ko ia ke ke fili e huʻunga hoʻo moʻuí. ʻOku siviʻi koe lolotonga hoʻo ʻi māmaní ke ʻilo pe te ke fakaʻaongaʻi hoʻo tauʻatāina ke filí ke fakahā hoʻo ʻofa ki he ʻOtuá ʻaki hoʻo tauhi ʻEne ngaahi fekaú” (Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú [2011], 2).

  • Ko e hā ʻokú ke fai he ʻaho takitaha ke tokoni atu ke ke tauhi e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá?

Hili hano aleaʻi ʻe he kau akó e ngaahi palōmesi ʻoku tau fakafoʻou fakauike ʻi he sākalamēnití, kole ange ke nau tohi ʻi he ʻotu hono tolu ʻo e sātí ha meʻa ʻe taha te nau fai he lolotonga e uiké ke tauhi lelei ange ai e konga takitaha ʻo ʻenau fuakavá. Fakafeʻi ke vahevahe ʻe hanau niʻihi ʻo ʻenau ngaahi fakakaukaú (kae fakapapauʻi ʻoku ʻikai ke nau vahevahe ha meʻa ʻoku fuʻu fakatāutaha pe fakafoʻituitui).

Fakamatalaʻi ange ko e taimi ʻoku tau tauhi ai ʻetau ngaahi fuakava mo e ʻEikí, ʻokú Ne talaʻofa ke tāpuakiʻi kitautolu (vakai, T&F 82:10). Fakaafeʻi e kau akó ke nau fakatotolo ʻi he Molonai 4:3 mo e Molonai 5:2, ʻo kumi ʻa e meʻa ʻoku talaʻofa mai ʻe he ʻEikí ʻo kapau te tau tauhi ʻetau palōmesi ʻoku tau fakafoʻou ʻi heʻetau maʻu e sākalamēnití. Hiki ʻa e sētesi taʻe kakato ko ʻení ʻi he palakipoé, ʻi lalo ʻi he sātí: ʻI heʻetau tauhi faivelenga ʻa e fuakava ʻo e sākalamēnití … Fakaafeʻi e kau akó ke nau fakakakato ʻa e sētesi ʻi he palakipoé ʻo fakatatau mo e meʻa ne nau ʻilo mei he Molonai 4:3 mo e Molonai 5:2. (Ko ha founga ʻeni ʻe taha ke fakaʻosi ʻaki e sētesí: ʻI heʻetau tauhi faivelenga ʻa e fuakava ʻo e sākalamēnití, ʻe lava ke ʻiate kitautolu maʻu ai pē ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí.)

  • ʻOku mahuʻinga fēfē ʻa e talaʻofa ko ʻeni ʻe lava ke ʻiate kitautolu maʻu ai pe ʻa e Laumālié ki hono tauhi ʻo e fuakava ko ʻení?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau e lea ko ʻeni ʻa ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. Kole ki he kalasí ke nau fakafanongo ki he meʻa ʻe lava ʻe he Laumālié ʻo fai maʻatautolú.

ʻĪmisi
ʻEletā Tēvita A. Petinā

“ʻE lava ke hoko e Laumālie ʻo e ʻEikí ko hotau fai-fakahinohino pea [te ne] faitāpuekina kitautolu ʻaki e tataki, fakahinohino, pea mo ha maluʻi fakalaumālie lolotonga ʻetau fononga he māmaní” (“That We May Always Have His Spirit to Be with Us,” Ensign pe Liahona, May 2006, 31).

  • Ko e fē ha taimi naʻá ke maʻu ai ha tataki, fakahinohino, pe maluʻi koeʻuhí ko e takaua ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní? (Makehe mei he kole ki he fānaú ke vahevahe ʻenau aʻusiá, mahalo te naʻá ke fie vahevahe haʻo aʻusia pē ʻaʻau.)

  • ʻOku tau maʻu ʻi he uike takitaha he lolotonga e sākalamēnití, ha faingamālie ke fakakaukau ki he tuʻunga ʻo ʻetau tauhi ʻetau fuakava ko ia ʻoku fakamatalaʻi ʻi he lotu tāpuakiʻi ʻo e sākalamēnití. ʻE tokoni fēfē ʻeni kiate kitautolu ʻi heʻetau feinga ke ʻiate kitautolu maʻu ai pē ʻa e Laumālié?

  • ʻI hoʻo fakalaulauloto ko ia ki he meʻa kuó ke ako he ʻahó ni ʻo kau ki hono maʻu ʻo e sākalamēnití, ko e hā e konga ʻo e lotu tāpuakiʻi ʻo e sākalamēnití ʻoku ʻuhingamālie taha kiate koé? Ko e hā hono ʻuhingá?

Poupouʻi e kau akó ke nau fakalaulauloto ki he Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí ʻi heʻenau maʻu ʻa e sākalamēnití. Fakaafeʻi kinautolu ke nau toe fakamanatu ʻenau sātí mo fakahoko ʻa ʻenau ngaahi fakakaukau ke tauhi kakato ange e fuakava ʻo e sākalamēnití. Fakamanatu ki he kau akó ʻa e talaʻofa ʻa e ʻEikí kiate kitautolu ʻi he taimi ʻoku tau tauhi ai e fuakava ko ʻení: ʻe ʻiate kitautolu maʻu ai pē ʻa Hono Laumālié. Fakamoʻoni ki he ngaahi tāpuaki ʻe maʻu ʻi heʻetau manatu mo tauhi e fuakava ʻoku tau fai ʻi he uike takitaha ʻi heʻetau maʻu e sākalamēnití.

Toe Fakamanatu ʻo e Fakataukei Folofolá

Mahalo te ke fie fakataimi-tēpileʻi ha sivi fakaʻosi ʻo e fakataukei folofolá pe toe fakamanatu e ʻekitivitī ke tokoni ke fakamālohia hono manatuʻi lelei ʻe he kau akó ʻa e ngaahi veesi fakataukei folofola ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Fili pe ko e hā e founga te ke fie siviʻi ʻaki ʻenau ʻiló, pea palani ha ʻekitivitī ʻoku feʻunga mo e taumuʻa ko iá. ʻE lava ke ke faʻu ha kiʻi sivi fakatauhoa pe fakafonu ʻaki e ngaahi fakamoʻoni fakafolofolá mo e ngaahi foʻi lea mahuʻingáa pe meʻa naʻe hoko, pe te ke siviʻi ʻa e kau akó ʻi he tuʻunga ʻo ʻenau maʻuloto ha ngaahi potufolofola pau. Ko e founga ʻe taha ko haono vahe ki he tokotaha ako takitaha ke ne akoʻi ha kiʻi lēsoni nounou pe fai ha lea ʻo fakaʻaongaʻi e ngaahi veesi fakataukei folofolá ko ha tefitoʻi maʻuʻanga tokoni. Ko e hā pē haʻo fili ki he founga ke aofangatuku ʻaki ʻenau aʻusia ʻi he ngaahi veesi fakataukei folofolá, ʻoange ha taimi ki he kau akó ke nau ako mo teuteu ai. ʻE lava ke ʻoatu ʻe he lōloa ʻo e lēsoni ʻo e ʻaho ní ha taimi feʻunga ke kamata ai e teuteu ko ʻení.

Paaki