Laipelí
Lēsoni 14: 1 Nīfai 12–13


Lēsoni 14

1 Nīfai 12–13

Talateú

Hili e mamata ʻa Nīfai ʻi he meʻa-hā-maí ki he ngāue fakatuʻasino mo e Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí, naʻá ne mamata ko e hili e toʻu tangata ʻe fā he nofo angatonu hono hakó, te nau kamata ke hīkisia pea moʻulaloa ki he ngaahi ʻahiʻahi ʻa e tēvoló pea ʻe fakaʻauha kinautolu. Naʻe fakahā foki kiate ia ʻa e faiangahala ʻa kinautolu ʻoku nau muimui kia Sētané ʻi he fuʻu siasi lahi mo fakalieliá. Naʻá ne mamata te nau toʻo ʻa e ngaahi moʻoni mahinongofua mo mahuʻinga mei he Tohi Tapú, ʻo fakatupu ai ha tūkia fakalaumālie ʻa e tokolahi. Neongo ʻa e ngaahi ʻata fakamamahi ko ʻení, naʻe toe ʻoange foki ʻe he mata-meʻa-hā-mai ko ʻeni ʻa Nīfaí kiate ia ha ʻuhinga ki ha ʻamanaki lelei lahi. Naʻá ne mamata ʻe teuteu ʻe he ʻOtuá ha founga ke Toe Fakafoki Mai ai a e ongoongoleleí ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní. Naʻá ne toe fakamoʻoniʻi foki ʻe ʻomi ʻa e lekooti hono kakaí (ko e Tohi ʻa Molomoná) ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní ke toe fakafoki mai ʻa e ngaahi moʻoni mahinongofua mo mahuʻinga ko ia kuo mole ki he māmaní.

Fakatokangaʻi ange: Mahalo he ʻikai te ke maʻu ha taimi feʻunga ke ʻosiki kotoa e nāunau he lēsoni ko ʻení. Fekumi ki he fakahinohino ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi hoʻo teuteú, ke ke ʻilo ko e fē konga ʻo e lēsoní ʻoku mahuʻinga taha mo ʻaonga taha ki hoʻo kau akó. Te ke ala fie maʻu ke fakanounouʻi e ngaahi konga ʻo e lēsoní ke ʻi ai ha taimi feʻunga ke akoʻi lelei ai ʻa e ngaahi tokāteline mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni mahuʻinga tahá.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

1 Nīfai 12

ʻOku mamata ʻa Nīfai ki he kahaʻu ʻo e ngaahi puleʻanga Nīfai mo e Leimaná

Fakanounouʻi ʻa e 1 Nīfai 12 ʻaki hono fakamatalaʻi ko e vahe ko ʻení ko e hoko atu ia ʻo e mata-meʻa-hā-mai ʻa Nīfaí. Naʻe fakahā ai ʻe he ʻāngeló kia Nīfai ʻa e founga ke fakaʻaongaʻi ai ki hono hakó ʻa e ngaahi fakataipe ʻi heʻene mata-meʻa-hā-mai ki he ʻakau ʻo e moʻuí. Naʻe fakahā kiate ia ʻe maʻu ʻe he niʻihi hono hakó ʻa e ngaahi tāpuaki kotoa ʻo e Fakaleleí. Neongo ia, naʻe mamata foki ʻa Nīfai ʻe aʻu pē ʻo fakaʻauha hono hakó ʻe he hako hono ongo taʻoketé (ʻa e kau Leimaná). Fakaafeʻi e kau akó ke nau lau ʻa e 1 Nīfai 12:16–19. ʻAi ke nau kumi ʻa e ngaahi ʻuhinga ʻe fakaʻauha ai ʻa e kau Nīfaí (vakai, 1 Nīfai 12:19). Fakamanatu ki he kau akó ko e taimi ʻoku nau ngāue ʻaki ai ʻa e tui kia Sīsū Kalaisí, te nau lava ʻo ikunaʻi ʻa e loto-hīkisiá mo e ʻahiʻahí.

1 Nīfai 13:1–9

ʻOku mamata ʻa Nīfai ki he fuʻu siasi lahi mo fakalieliá

Kole ange ki he kau akó ke hiki honau nimá ki ʻolunga kapau ʻoku nau kau ki ha sipoti. Kole ange ki ha niʻihi ʻo kinautolu ke vahevahe mai kau ki he sipoti ʻoku nau kau aí. Fakamatalaʻi ange, ʻi he sipotí, ʻoku faʻa teuteu ʻa e ngaahi timí ki he feʻauhí, ʻaki ʻenau ako ki he ngaahi feʻauhi kuo ʻosí mo e ngaahi founga ʻa e timi fakafepakí.

  • Ko e hā ʻe ʻaonga ai ki ha timi ke ako ki he ngaahi founga ʻa e faʻahi fakafepakí kimuʻa pea nau toki feʻauhí?

Fakamatalaʻi ange naʻe mamata ʻa Nīfai ʻi heʻene mata-meʻa-hā-maí ki he ngaahi holi mo e ngaahi founga ʻa kinautolu ʻoku nau fakafepakiʻi ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní. Poupouʻi e kau akó ke nau kumi ki he ngaahi founga ko iá ʻi heʻenau ako e vahe ko ʻení, koeʻuhí ke nau lava ʻo mateuteu ke fakatokangaʻi kinautolu pea telia naʻa kākaaʻi ai kinautolu.

Fakaafeʻi ha kau ako ʻe niʻihi ke nau lau taufetongi leʻo lahi ʻa e 1 Nīfai 13:1–4, 6. Kole ange ki ha tokotaha ako ke feinga ke ne ʻiloʻi ʻa e kulupu naʻe mamata ki ai ʻa Nīfai ʻoku faʻufaʻu ʻi he lotolotonga ʻo e kau Senitaile ʻo e ngaahi ʻaho kimui ní.

Ke tokoni ke mahino ki he kau akó ʻa e kakano ʻo e ngaahi vēsí ni, vahevahe ange ʻa e fakamatala ko ʻeni ʻa ʻEletā Pulusi R. Makongikī ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. Kole ange ki he kau akó ke nau fakafanongo fakalelei pea feinga ke ʻiloʻi ʻa e ʻuhinga ʻo e fuʻu siasi lahi mo fakalieliá.

“Ko e hingoa siasi ʻo e tēvoló mo e fuʻu siasi lahi mo fakalieliá ʻoku ngāue ʻaki ia ke ʻiloa ai ʻa e kotoa … ʻo e ngaahi kautaha ʻo ha faʻahinga hingoa pe natula—pe ʻoku fakapolitikale, fakapoto, fakaako, fakaʻekonōmika, fakasōsiale, fakatokoua, fakapuleʻanga pe fakalotu—ʻa ia ʻoku fakataumuʻa ke ʻave ʻa e tangatá ʻi ha hala ʻoku mamaʻo mei he ʻOtuá mo ʻEne fonó pea mei he fakamoʻui ʻi he puleʻanga ʻo e ʻOtuá” (Mormon Doctrine, 2nd ed. [1966], 137–38).

ʻAi ke mahino ko e kupuʻi lea “siasi lahi mo fakalieliá” ʻoku ʻikai ʻuhinga ia ki ha kautaha pe siasi pau. ʻOku ʻuhinga ia ki ha faʻahinga kautaha pē ʻoku fakataumuʻa ke ne taki e kakaí ke mamaʻo mei he ʻOtuá mo ʻEne fonó.

Te ke ala fie poupouʻi e kau akó ke nau hiki e kupuʻi lea ko e ngaahi kautaha kotoa pē ʻoku fakataumuʻa ke ne taki e kakaí ke mamaʻo mei he ʻOtuá mo ʻEne fonó ʻi he ngatangataʻanga ʻo e pēsí ofi ki he 1 Nīfai 13:6.

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke ʻiloʻi ʻoku fokotuʻutuʻu ʻe Sētane ʻene kau taú ke taki kitautolu ke mamaʻo mei he ʻOtuá?

Fakamatalaʻi ange naʻe fakamatalaʻi ʻe Nīfai ʻa e fuʻu siasi lahi mo fakalieliá. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻo lahi ʻa e 1 Nīfai 13:5–9.

  • Ko e hā e ngaahi meʻa ʻoku holi ki ai ʻa kinautolu ʻoku ʻi he fuʻu siasi lahi mo fakalieliá? (Vakai, 1 Nīfai 13:7–8.)

  • Fakatatau ki he 1 Nīfai 13:5, 9, ko e hā e meʻa ʻoku fekumi ʻa kinautolu ʻoku ʻi he fuʻu siasi lahi mo fakalieliá ke nau lavaʻí? “Ke hā?”(Te ke ala fie maʻu ke hiki e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé: ʻOku loto ʻa Sētane mo hono kau muimuí ke fakaʻauha e Kāingalotu ʻo e ʻOtuá mo ʻohifo ai kinautolu ki he nofo pōpulá.)

  • ʻOku tokoniʻi fēfē kitautolu ke tau fakafepakiʻi ʻa Sētane mo hono kau muimuí ʻi heʻetau ʻilo ʻenau ngaahi holí mo ʻenau ngaahi taumuʻá?

Tala ki he kau akó te nau ako ʻamui ange ʻi he vahe ko ʻení ki he taha ʻo e ngaahi founga kuo feinga ʻa e fuʻu siasi lahi mo fakalieliá ke fakaʻauha ʻaki kinautolu ʻoku fekumi ki he ʻOtuá.

1 Nīfai 13:10–19

ʻOku mamata ʻa Nīfai ki he toʻukupu ʻo e ʻOtuá ʻi hono fokotuʻu ʻo ha fonua tauʻatāina ʻa ia ʻe toe fakafoki mai ai ʻa e ongoongoleleí

Fai haʻo fakamoʻoni kuo fakapapauʻi ʻe he ʻEikí ʻe laka ki muʻa ʻEne ngāué neongo e feinga ʻa e fuʻu siasi lahi mo fakalieliá ke fakatūkiaʻi fakalaumālie e kakaí. Naʻá Ne fai ia ʻaki ʻEne teuteu ha founga ki hono Toe Fakafoki Mai ʻEne ongoongoleleí.

ʻOku fakanounouʻi ʻe he ngaahi fakamatala ʻoku hā atu ʻi laló ʻa e ngaahi meʻa mahuʻinga naʻe hoko ne mamata ki ai ʻa Nīfai ʻi heʻene mata-meʻa-hā-maí. ʻAi ke lau ʻe he kau akó ke nau lau ʻa e 1 Nīfai 13:10–19 pea fakatauhoa e potufolofola takitaha ʻoku nau fekauʻakí ʻa ia ʻoku hā atu ʻi laló ki he meʻa ne hoko ʻokú ne fakamatalaʻí. (Te ke ala fie maʻu ke fakaʻaliʻali e ngaahi potufolofola mo e ngaahi fakamatala ko ʻení ʻi he palakipoé kimuʻa pea kamata e kalasí. Pe ko hoʻo ʻai ha pepa tufa ʻoku ʻi ai e ngaahi potufolofolá mo e ngaahi fakamatalá. ʻI laló, ʻoku fakatauhoa totonu e ngaahi potufolofolá ki he ngaahi fakamatalá. Ke ola lelei e ʻekitivitī ko ʻení, te ke fie maʻu ke liliu e hokohoko ʻo e ngaahi fakamatalá ʻi hoʻo fakaʻaliʻali kinautolu ʻi he palakipoé pe tānaki atu ia ki he laʻipepa tufá.)

1 Nīfai 13:12ʻOku folau ʻa Kolomupusi ki he Ongo ʻAmeliká

1 Nīfai 13:13ʻOku folau e kau Pilikimí ki he Ongo ʻAmeliká, ke fekumi ki ha tauʻatāina fakalotu

1 Nīfai 13:14ʻOku tuli e kakai totonu ʻo ʻAmeliká mei honau fonuá

1 Nīfai 13:15ʻOku tuʻumālie ʻa e kau Senitailé ʻi he Ongo ʻAmeliká

1 Nīfai 13:16–19Naʻe kei ikuna pē e kau tau ʻa ʻAmelika ki he liliú, neongo naʻe tokolahi ange honau ngaahi filí

ʻI hono vahevahe ʻe he kau akó ʻenau ngaahi talí, te ke ala fie maʻu ke poupouʻi kinautolu ke nau hiki ha lea mahuʻinga ʻi heʻenau folofolá ʻo hoko atu ki he palakalafi takitaha. Hangē ko ʻení, te nau lava ʻo tohiʻi e Kolomupusi ʻi he tafaʻaki ʻo e 1 Nīfai 13:12.

  • Fakatatau ki he 1 Nīfai 13:12, ko e hā ne folau ai ʻa Kolomupusi ki he Ongo ʻAmeliká?

  • Fakatatau ki he 1 Nīfai 13:13, ko e hā ne hikifonua ai ʻa e kau Pilikimí ki ʻAmeliká?

  • Fakatatau ki he 1 Nīfai 13:15–19, ko e hā ne tuʻumālie ai ʻa e kau Senitailé mo tauʻatāina mei he “ngaahi puleʻanga kehe kotoa pē”?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻo lahi ʻa e fakamatala ko ʻeni naʻe fai ʻe Palesiteni Siosefa F. Sāmitá:

“Kuo fokotuʻu hake ʻe he ʻOtua Māfimafí ʻa e puleʻanga ʻAmelika lahi ko ʻení ʻaki e mālohi taʻe fakangatangata ʻo Hono toʻukupú, ke malava ʻo fokotuʻu ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní e puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi he māmaní. Kapau naʻe ʻikai ke teuteu ʻe he ʻEikí ʻa e halá ʻaki hono fakatoka e ngaahi fakavaʻe ʻo e puleʻanga nāunauʻiá ni, ne ʻikai ke mei malava (ʻi he ngaahi lao fefeka mo e tāufehiʻa ʻa e ngaahi puleʻanga fakatuʻi ʻo e māmaní) ke fakatoka e fakavaʻe ki he hoko mai Hono puleʻanga maʻongoʻongá. Kuo fakahoko ʻeni ʻe he Eikí” (Gospel Doctrine, 5th ed. [1939], 409).

Fai haʻo fakamoʻoni naʻe teuteu ʻe he ʻEikí ha founga ki hono Toe Fakafoki Mai ʻo e ongoongoleleí ʻaki hono fokotuʻu ha fonua ʻoku tauʻatāina ki he lotú ʻa ia naʻá Ne lava ke toe fakafoki mai ai Hono Siasí. Fai ha fakamoʻoni kuo teuteu, pea ʻe hokohoko atu ke teuteu ʻe he ʻEikí ha founga ke hū ai ʻa ʻEne ongoongolelei kuo foe fakafoki maí ki he puleʻanga kotoa pē.

Kapau ʻokú ke akoʻi ʻa e lēsoni ko ʻení ʻi ha fonua mavahe mei he ʻIunaiteti Siteiti ʻo ʻAmeliká, fai ʻa e fehuʻi ko ʻení:

  • Naʻe anga fēfē hono teuteu ʻe he ʻEikí ʻa e hala ki hono malangaʻi ʻo e ongoongolelei kuo toe fakafoki maí ʻi hotau fonuá?

1 Nīfai 13:20–42

ʻOku mamata ʻa Nīfai ki he kau Senitaile ʻo e kahaʻú mo e Tohi Tapú, Tohi ʻa Molomoná, mo e ngaahi folofola ʻo e ngaahi ʻaho kimui ní

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau ʻa e 1 Nīfai 13:20–24. Kole ange ki ai ke ne feinga ke ʻiloʻi ʻa e meʻa naʻe mamata ki ai ʻa Nīfai naʻe “ʻave holo [ʻe he kau fuofua hikifonua mai ki ʻAmeliká] ʻi honau lotolotongá” Hiki ki ʻolunga ha tatau ʻo e Tohi Tapú, pea fakamatalaʻi ange ko e tohi ia ʻi he mata-meʻa-hā-mai ʻa Nīfaí. Te ke ala fie maʻu ke fakaafeʻi e kau akó ke nau tohi ko e Tohi Tapú ʻi he tafaʻakí hoko ki he 1 Nīfai 13:20.

Fakamatalaʻi ange naʻe akoʻi ʻe he ʻāngeló ʻa Nīfai ko e Tohi Tapú ko ha lekooti ia “ʻoku ʻaonga lahi” (1 Nīfai 13:23). ʻI he taimi naʻe fuofua lekooti ai ʻa e ngaahi fakahā ʻi he Tohi Tapú, “naʻe ʻi ai ʻa hono kakato ʻo e ongoongolelei ʻa e ʻEikí” (1 Nīfai 13:24). ʻAi ha tokotaha ako ke ne lau leʻo lahi ʻa e 1 Nīfai 13:26–27.

  • Ko e hā e meʻa naʻe toʻo ʻe he fuʻu siasi lahi mo fakalieliá mei he Tohi Tapú? Ko e hā e ʻuhinga ne toʻo ai e ngaahi meʻá ni?

ʻAi ha tokotaha ako ʻe taha ke ne lau leʻo lahi ʻa e 1 Nīfai 13:29.

  • Ko e hā e meʻa ne hoko ko ha ola ia ʻo hono toʻo e ngaahi meʻa mahinongofua mo mahuʻingá pea mo e ngaahi fuakava ʻa e ʻEikí mei he Tohi Tapú?

ʻAi ha kau ako ʻe toko fā ke nau taufetongi hono lau leʻo lahi e 1 Nīfai 13:34–36, 39. Kole ki he kalasí ke nau kumi ki he meʻa ʻe fai ʻe he ʻEikí ke tokoni ki he kakaí ke nau ikunaʻi ʻa e ngaahi ngāue ʻoku fai ʻe he fuʻu siasi lahi mo fakalieliá.

  • Fakatatau ki he 1 Nīfai 13:34, ko e hā e meʻa ʻe ʻomi ʻe he ʻEikí koeʻuhí ko ʻEne ʻaloʻofá?

  • Fakatatau ki he 1 Nīfai 13:35–36, ko e hā e meʻa ʻe “fufuuʻi” ke toki ʻomi ki he kau Senitailé? (Te ke ala fie maʻu ke fokotuʻu ange ke tohi ʻe he kau akó ʻi he tafaʻaki ʻo e 1 Nīfai 13:35 ʻoku ʻuhinga ʻa e “ngaahi meʻá ni” ki he Tohi ʻa Molomoná.)

  • Fakatatau ki he 1 Nīfai 13:39, ko e hā mo ha toe meʻa kehe ʻe ʻomi ʻe he ʻEikí ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní, ke tānaki atu ki he Tohi ʻa Molomoná? Ko e hā ha “ngaahi tohi kehe” kuo ʻomi ʻe he ʻEikí ko e konga ia ʻo hono Toe Fakafoki Mai ʻo e ongoongoleleí? (Ko e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, ko e Mataʻitofe Mahuʻingá, mo e Liliu ʻe Siosefa Sāmita ʻa e Tohi Tapú.)

Fakaafeʻi e kau akó ke nau lau ʻa e 1 Nīfai 13:40–41. ʻAi ke nau kumi ha fakamatala ʻo e meʻa ʻe fakaʻilo mai ʻe he ngaahi folofola ʻo hono Toe Fakafoki Mai ʻo e ongoongoleleí ki he kakai kotoa pē. Hili hono vahevahe ʻe he kau akó ʻa e meʻa ne nau ʻiló, hiki hake ha tatau ʻo e Tohi Tapú pea vahevahe hoʻo fakamoʻoní ki hono moʻoní. Hiki hake ha tatau ʻo e Tohi ʻa Molomoná pea tuku fakataha ia mo e Tohi Tapú. Fai hoʻo fakamoʻoní ʻoku toe fakafoki mai ʻe he Tohi ʻa Molomoná mo e ngaahi folofola ʻo e ngaahi ʻaho kimui ní ʻa e ngaahi moʻoni mahinongofua mo mahuʻinga ʻoku nau tokoniʻi kitautolu ke tau ʻilo ko Sīsū Kalaisí ko e ʻAlo Ia ʻo e ʻOtuá pea ke tau ʻilo ʻa e founga ke haʻu ai kiate Iá.

Kole ange ki he kau akó ke nau kumi ha kupuʻi lea ʻi he ngataʻanga ʻo e 1 Nīfai 13:41 ʻokú ne fakamatalaʻi ʻa e meʻa ʻe fai ʻe he ʻEikí ʻaki e lekooti ʻo e kau Siú (ko e Tohi Tapú) mo e lekooti ʻo e hako ʻo Nīfaí (ko e Tohi ʻa Molomoná). Fai haʻo fakamoʻoni ko e ongo lekooti ko ʻení ʻoku “fakatahaʻi ʻa kinaua ke na taha” (1 Nīfai 13:41) pea kuo “fakatahaʻi ia” (2 Nīfai 3:12) ke tokoni kiate kitautolu ke tau ʻiloʻi lelei ʻa e founga ke haʻu ai ki he Fakamoʻuí.

Ke tokoniʻi e kau akó ke nau houngaʻia ʻi he founga kuo tākiekina ai ʻenau moʻuí ʻe hono toe fakafoki mai e ngaahi moʻoni mahinongofua mo mahuʻingá, fakaafeʻi kinautolu ke nau fakalaulauloto ki he fehuʻi ko ʻení:

  • Kuo tākiekina fēfē ʻe he Tohi ʻa Molomoná hoʻo fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí mo tokoniʻi koe ke ke ofi ange kiate Iá?

Hili hono ʻoange ha taimi ki he kau akó ke nau fakalaulauloto aí, fakaafeʻi ha niʻihi ke nau vahevahe ʻenau ngaahi talí. Te ke ala fie maʻu ke vahevahe ange hoʻo fakamoʻoni ki he Tohi ʻa Molomoná mo e founga kuó ne fakamālohia ai hoʻo fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí mo tokoniʻi koe ke ke ʻilo ʻa e founga ke haʻu ai kiate Iá. ʻI hoʻo fakaʻosi e kalasí, poupouʻi e kau akó ke nau ako fakalelei ʻa e Tohi ʻa Molomoná ʻi he taʻú kakato, ʻo nau kumi e ngaahi akonaki mo e ngaahi fakamatala te ne fakamālohia ʻenau ngaahi fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí pea akoʻi kiate kinautolu ʻa e founga ke haʻu ai kiate Iá.

Ngaahi Fakamatala Fakamahino mo e Puipuituʻá

1 Nīfai 12–14 Vakai Fakalūkufuá

ʻOku tokoniʻi kitautolu ʻe he saati ko ʻení ke tau sioloto ki he ngaahi meʻa mahuʻinga ne hoko ʻo fakaiku ai ki he fokotuʻu ʻo e puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi he māmaní:

ʻĪmisi
ngaahi meʻa fakahisitōlia ne hokó

1 Nīfai 13 Ko e hā e ʻuhinga ʻo e foʻi lea ko e Kau Senitaile ʻi he Tohi ʻa Molomoná?

ʻOku ʻuhinga e Kau Senitailé “ko e ngaahi puleʻanga.” ʻOku ʻuhinga ia (1) kiate kinautolu ʻoku ʻikai ke nau ʻo e fale ʻo ʻIsilelí, (2) kiate kinautolu ʻoku ʻikai ke nau tui ki he ʻOtua ʻo ʻIsilelí pe ʻikai ke nau maʻu ʻa e ongoongoleleí, taʻe lau ai honau hohokó, pea mo e (3) kakai ʻoku ʻikai mei he fonua ʻo Siutá pe nofo ai. Hangē ko ʻení, ko e kau pilikimi mo e kau hikifonua mai ki he Ongo ʻAmeliká ʻoku ui kinautolu ko e kau Senitaile ʻi he 1 Nīfai 13:3–13. Ko kinautolu naʻa nau ʻomi e Tohi ʻa Molomoná ʻoku ui kinautolu ko e kau Senitaile ʻi he 1 Nīfai 13:34. Naʻe toe ʻomi foki ʻe he kau Senitailé ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá mo e Mataʻitofe Mahuʻingá (vakai, 1 Nīfai 13:39). ʻOku ui ʻa e ʻIunaiteti Siteiti ʻo ʻAmeliká ko e puleʻanga senitaile ʻi he 1 Nīfai 13:34, 39.

1 Nīfai 13:20–29. ‘Oku to’o ‘a e ngaahi moʻoni mahinongofua mo mahu‘ingá mei he Tohi Tapú

Naʻe ako ʻaki ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē: “Ko e ngaahi makatuʻunga … ne mole mei he Tohi Tapú ne fakatou ʻmahinongofua mo mahuʻinga ʻaupito.’ Naʻa nau mahinongofua ʻi heʻenau faingofuá mo e mahinó, ʻo faingofua ke ʻmahino ki he … tangatá’; naʻa nau mahuʻinga ʻi heʻenau maʻá mo e mahuʻinga fakapotopotó, honau mahuʻinga faifakahaofí mo e mahuʻinga taʻengata ki he fānau ʻa e ʻOtuá” (Christ and the New Covenant: The Messianic Message of the Book of Mormon [1997], 5).

Naʻe ako ʻaki ʻe Siosefa Sāmita kuo ʻi ai ha “ngaahi konga mahuʻinga fekauʻaki mo e fakamoʻui ʻo e tangatá kuo ʻosi toʻo ia mei he Tohi Tapú, pe mole kimuʻa pea toki fakatahatahaʻí” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita [2007], 249). Naʻá ne toe pehē foki naʻá ne tui ki he Tohi Tapú ʻi “hono fakaleá ʻi heʻene haʻu hangatonu mei he peni ʻa kinautolu naʻa nau hiki tonu iá,” pea ko e “kau liliu lea taʻe ʻilo, kau fai taipe taʻe tokanga, pe ʻe he kau taulaʻeiki ne nau palani pe kākaá, ʻo fakahoko ha ngaahi fehalaaki lahi” (Ngaahi Akonakí: Siosefa Sāmita, 237).

Mahalo te ke fie fakaʻaliʻali ki he kau akó ʻoku kau e ngaahi lea ko ʻeni naʻe fai ʻe Siosefa Sāmitá ʻi he Bible Dictionary (vakai, Bible Dictionary, “Bible”). Te ke lava ʻo poupouʻi ʻa e kau akó ke fakaʻilongaʻi e ngaahi lea ko ʻení ʻi heʻenau ngaahi folofolá.

1 Nīfai 13:32–40. ʻOku toe fakafoki mai e ngaahi meʻa mahinongofua mo mahuʻingá

Ne lea ʻa Palesiteni Sēmisi E. Fausi ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí ki he hoko ʻa e ngaahi tohi folofola ʻoku fakaʻaongaʻi ʻe he Siasí ko e founga mahuʻinga taha ia ki hono toe fakafoki mai ʻo e ngaahi moʻoni ne molé:

Ko e Tohi ʻa Molomoná ko ha fakamoʻoni ia ʻe taha ʻo Sīsū Kalaisi. Naʻe toe fakafoki mai ai ʻa e ngaahi moʻoni kau ki he Hingá, Fakaleleí, Toetuʻú mo e moʻui hili e maté.

“Kimuʻa ʻi hono Toe Fakafoki Mai ʻo e ongoongoleleí, naʻe laui senituli hono tāpuni mai e langí. Ka ʻi he toe ʻi māmani ʻa e kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló, naʻe toe fakaava ai e langí ʻaki ha ngaahi meʻa-hā-mai mo ha ngaahi fakahā. Ko e konga lahi ʻo e ngaahi fakahā ne fai mai ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá, naʻe hiki ia ʻi ha tohi ʻoku ʻiloa ko e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá. ʻOku hā heni ha ngaahi ʻilo lahi ange ki he ngaahi tefitoʻi moʻoní mo e ngaahi ouaú, ʻa ia ko ha maʻuʻanga ʻilo mahuʻinga ki he faʻunga ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. ʻIkai ngata aí, ʻoku tau toe maʻu foki ha folofola ʻe taha ko e Mataʻitofe Mahuʻingá. ʻOku hā ai e tohi ʻa Mōsesé, ʻa ia ne maʻu ʻi ha fakahā ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá pea mo e tohi ʻa ʻĒpalahamé, naʻá ne liliu mei ha [takainga] tohi faka-ʻIsipite ne fakatau mai. ʻOku ʻikai ngata pē heʻetau ako lahi ange heni ʻo kau kia Mōsese, ʻĒpalahame, ʻĪnoke mo ha kau palōfita kehé, ka ʻoku tau ako lahi ange foki ai ʻo kau ki he Fakatupú. ʻOku tau ʻilo ai naʻe akoʻi e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ki he kau palōfita kotoa pē talu mei he kamataʻangá—ʻa ia ko e kuonga ʻo ʻĀtamá” (“The Restoration of All Things,” Ensign pe Liahona, May 2006, 67–68).

ʻOku tokoni foki e Liliu ʻe Siosefa Sāmita ʻa e Tohi Tapú ke toe fakafoki mai e ngaahi moʻoni mahinongofua mo mahuʻingá. Ko e Liliu ʻa Siosefa Sāmitá ko “hano fakaleleiʻi pe liliu ia ʻo e pulusinga ʻa Kingi Sēmisi ʻo e Tohi Tapú ʻi he lea faka-Pilitāniá, ʻa ia naʻe kamata ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi Sune ʻo e 1830. Naʻe fekau ia ʻe he ʻOtuá ke fai ʻa e liliú, pea naʻá ne lau ko e konga ia ʻo hono uí ʻi heʻene hoko ko e palōfitá. …

“Naʻe hanga ʻe he Liliu ʻa Siosefa Sāmitá ʻo toe fakafoki mai ha niʻihi ʻo e ngaahi meʻa mahinongofua mo mahuʻinga ʻa ia ne mole mei he Tohi Tapú (1 Nīfai 13). Neongo ʻoku ʻikai ko ha Tohi Tapu fakalao ia ʻa e Siasí, ka ʻoku hanga ʻe he liliu ko ʻení ʻo ʻomi ha ngaahi fakakaukau mahuʻinga ʻa ia ʻoku mahuʻinga ki hono ʻiloʻi ʻo e Tohi Tapú. ʻOku toe hoko foki ia ko ha fakamoʻoni ki he fakalangi ʻo e ui mo e ngāue ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá” (Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “Liliu ʻa Siosefa Sāmitá,” scriptures.lds.org; vakai foki, 2 Nīfai 3:11; History of the Church, 1:238).

‘I he hokohoko atu e fakahaá ʻi he Siasi ʻo e ʻEikí, ʻoku kei hokohoko atu pē e ngāue ki hono ʻomi e ngaahi tokāteline mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni mahinongofua mo mahuʻinga ʻo e ongoongoleleí ki he kakai ʻi he funga māmaní. ‘Oku mahuʻinga e ngaahi akonaki fakalaumālie ʻa e kau palōfita mo e kau ʻaposetolo ʻa e ʻEikí ki hono maʻu ha mahino ki he ngaahi moʻoni mahinongofua mo mahuʻinga ʻo e ongoongoleleí.

1 Nīfai 10–14. Vakaiʻi fakalūkufua ʻo e mata-meʻa-ha-mai ʻa Nīfaí

ʻĪmisi
Vīsone ʻa Nīfaí

Paaki