Laipelí
Ako ʻi ʻApí ʻIuniti 26


Lēsoni Ako ʻi ʻApí

3 Nīfai 17–22 (ʻIuniti 26)

Nāunau Teuteu maʻá e Faiako Ako ʻi ʻApí

Fakamatala Fakanounou ʻo e Ngaahi Lēsoni Ako-ʻi-ʻApi Fakaʻahó

Ko e ngaahi fakamatala nounou ko ʻeni ʻo e ngaahi tokāteliné mo e tefitoʻi moʻoní ne ako ʻe he kau akó ʻi heʻenau ako e 3 Nīfai 17–22 (ʻiuniti 26) ʻoku ʻikai fakataumuʻa ia ke akoʻi ko e konga hoʻo lēsoní. Ko e lēsoni ʻokú ke akoʻí ʻoku tokanga taha pē ia ki ha niʻihi ʻo e ngaahi tokāteline mo e tefitoʻi moʻoni ko ʻení. Muimui ki he ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi hoʻo fakakaukauʻi e fie maʻu hoʻo kau akó.

ʻAho 1 (3 Nīfai 17)

ʻI hono ako ʻe he kau akó e folofola ʻa Sīsū ki he kau Nīfaí, naʻa nau ʻilo ai ʻe lava ke tau maʻu ha mahino lahi ange ki he akonaki ʻa e Fakamoʻuí ʻi he fakalaulauloto mo e lotu ki he Tamaí. Ne tali ʻa e Fakamoʻuí ki he fakaʻamu ʻa e kau Nīfaí ke Ne nofo ʻo kiʻi fuoloa ange mo kinautolú ʻaki ʻEne fakamoʻui ʻa ʻenau kau mahakí pea tāpuakiʻi ʻenau fānaú. ʻI he lau ko ia ʻe he kau akó ʻo kau ki he ngaahi meʻa ko ʻeni ʻoku hokó, ne nau ako ʻoku ʻofa mamahi ʻa Sīsū Kalaisi kiate kitautolu.

ʻAho 2 (3 Nīfai 18)

Ne tufaki ʻe he Fakamoʻuí ʻa e sākalamēnití ki he kakaí. Ne ako ʻe he kau akó ko e taimi ʻoku tau maʻu ai e sākalamēnití, ʻoku tau fakamoʻoni ki he Tamaí ʻoku tau loto fiemālie ke fai e meʻa kotoa kuó Ne fekau maí pea te tau manatu maʻu pē kia Sīsū Kalaisi. Kuo nau ako foki ko e taimi ʻoku tau maʻu ai e sākalamēnití pea manatu maʻu pē ki he Fakamoʻuí, te tau maʻu maʻu pē ʻa Hono Laumālié. Ne tokoni ʻa e ngaahi akonaki ʻa e Fakamoʻuí ke mahino ki he kau akó kapau te tau tokanga pea lotu maʻu pē ki he Tamaí, te tau matuʻuaki e ngaahi ʻahiʻahi ʻa Sētané. Naʻa nau ako foki ko e taimi ʻoku tau tokoniʻi ai e niʻihi kehé, ʻe lava ke tau tokoni ai ke nau haʻu kia Kalaisi.

ʻAho 3 (3 Nīfai 19)

Hili e mavahe ʻa e Fakamoʻuí he ʻosi Hono ʻuluaki ʻaho mo e kau Nīfaí, ne akoʻi ʻe he kau ākongá e kakaí. Ne nau lotua pea maʻu e Laumālie Māʻoniʻoní. Ne ako ʻe he kau akó ʻe lava ke hanga ʻe heʻetau holi māʻoniʻoní mo e lotú ʻo fakafeʻungaʻi kitautolu ke fakafonu ʻaki e Laumālie Māʻoniʻoní. Ne toe hā mai e Fakamoʻuí, peá Ne fakamālō ki he Tamaí ʻi Heʻene fakahaohaoaʻi ʻEne kau ākongá. Ne ako ʻe he kau akó ko e taimi ʻoku tau tui ai kia Sīsū Kalaisí, ʻe lava ke fakahaohaoaʻi kitautolu pea hoko ʻo taha mo Sīsū Kalaisi, ʻo hangē ko ʻEne taha mo e Tamaí.

ʻAho 4 (3 Nīfai 20–22)

Ne toe tufaki ʻe Sīsū Kalaisi e sākalamēnití. Ne ako ʻe he kau akó kapau te tau maʻu e sākalamēnití ʻi he taau, ʻe lava ke fakafonu ʻaki kitautolu e Laumālié. Ne akoʻi leva ʻe he Fakamoʻuí e kau Nīfaí ʻe hanga ʻe he Tamaí ʻo fakahoko ʻEne fuakava ke tānaki e fale ʻo ʻIsilelí ʻi he kuonga fakaʻosí. Ne toe ako foki ʻe he kau akó ʻi heʻetau hoko ko e hako ʻo ʻĒpalahamé, ʻoku ʻi ai hotau fatongia ko ʻetau fuakava ke tāpuakiʻi ʻa e kakai kotoa ʻo māmaní ʻaki hono vahevahe mo kinautolu e ongoongoleleí.

Talateú

ʻE lava ke tokoni e lēsoni ko ʻení ke mahino ki he kau akó ʻa e ongoʻi ʻofa ongongofua mo e ʻaloʻofa ʻa e Fakamoʻuí ki Hono kakaí. Makehe mei aí, ko e taimi ko ia ʻoku toe vakaiʻi ai ʻe he kau akó ʻa e faleʻi ʻa e ʻEikí ke lotú, ʻe lava ke nau fakakaukau ki ha ngaahi founga ʻe lava ke toe mahuʻingamālie ange ai ʻa ʻenau lotu fakatāutahá mo fakafāmilí.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

3 Nīfai 17

ʻOku fakamoʻui ʻe he Fakamoʻuí ʻa e mahakí, lotu ki he Tamaí maʻá e kakaí, pea tāpuakiʻi ʻenau fānaú

Fakaafeʻi e kau akó ke nau fakakaukau ki he tokotaha angaʻofa taha ʻoku nau ʻiló. Pea ʻeke ange: Ko hai ʻokú ke fakakaukau ki aí? ʻOku fakahaaʻi fēfē ʻe he tokotahá ni ʻa ʻene ʻofa ki he niʻihi kehé pea mo koé?

Fakaʻaliʻali e ongo fakatātā Ko Hono Fakamoʻui ʻe Sīsū e Kau Nīfaí (Tohi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí [2009], fika 83) mo e Tāpuakiʻi ʻe Sīsū e Fānau Nīfaí (Tohi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí, fika 84). Pea ʻeke ange leva: Koe hā naʻa mou ako ʻo kau ki he ʻofa ʻa e Fakamoʻuí ki he kakaí lolotonga hoʻo ako e Tohi ʻa Molomoná ʻi he uike ko ʻeni ne toki ʻosí?

Tohi ʻa e foʻi moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé: ʻOku manavaʻofa moʻoni ʻa e Fakamoʻuí ʻiate kitautolu. Hiki ʻi lalo he fakamatala ko ʻení ʻa e ngaahi potufolofola ko ʻení: 3 Nīfai 17:7, 9, 11, 15–17, 21, 24. Fakaafeʻi e kau akó ke nau vakaiʻi e ngaahi veesi ko ʻení pea fili ha taha ʻokú ne fakahaaʻi e foʻi moʻoni ko ia ʻoku hiki ʻi he palakipoé. Hili ha taimi feʻunga, mahalo te ke fie ʻeke ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení:

  • ʻOku fakahaaʻi fēfē ʻe he veesi naʻá ke filí ʻa e manavaʻofa moʻoni ʻa e Fakamoʻuí ʻiate kitautolú?

  • Ko e hā ʻoku mo ako ʻo kau ki he Fakamoʻuí mei he foʻi moʻoni ko ia naʻá Ne tokoniʻi “taki taha” ʻa e kakaí? 3 Nīfai 17:21

  • ʻE tokoniʻi fēfē koe ke ke tui mo ʻofa lahi ange ʻiate Ia ʻi hoʻo ʻilo e manavaʻofa moʻoni ʻa e Fakamoʻuí?

3 Nīfai 18–19

Ne akoʻi ʻe Sīsū e kakaí ke nau lotu maʻu pē ki he Tamaí pea ke faʻa fakataha

Vahevahe e kalasí ke nau tauhoa, pea kole ki he hoa takitaha ke na ʻai ha lisi ʻo e ngaahi ʻahiʻahi faingataʻa taha ʻe nima ʻoku nau pehē ʻoku fehangahangai mo e toʻu tupú he ʻaho ní. ʻI he taimi ʻe ʻosi aí, fakaafeʻi e hoa kotoa ke nau lau e 3 Nīfai 18:15–20 pea kumi e faleʻi ne fai ʻe he Fakamoʻuí ki hono ikunaʻi e ngaahi ʻahiʻahí. Kole ki ha niʻihi ʻo e kau akó ke nau vahevahe ha tefitoʻi moʻoni ne nau maʻu ʻi he ngaahi veesi ko ʻení. Ko e tefitoʻi moʻoni ʻe taha ʻe lava ke nau ʻiló kapau te tau tokanga mo lotu maʻu pē ki he Tamaí, ʻe lava ke tau matuʻuaki e ngaahi ʻahiʻahi ʻa Sētané.

ʻEke ki he kau akó ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení:

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ha meʻa ʻoku totonu ke tokanga ki ai ha taha kei talavou kae lava ke ne matuʻuaki ʻa e taha e ngaahi ʻahiʻahi ʻi hoʻo lisí?

  • Ko e hā ʻe lava ʻo lotua ʻe ha taha kei talavou ʻe tokoni ki ai ke ne matuʻuaki ha taha ʻo e ngaahi ʻahiʻahi ʻi hoʻo lisí? ʻOku tokoni fēfē ʻa e lotu ki he Tamai Hēvaní ke ke kei mālohi?

Ke tokoni ki he kau akó ke fakamālohia ʻenau fakamoʻoni ki he lotu fakafāmilí, fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻo lahi ʻa e 3 Nīfai 18:21. Pea ʻeke ange: Ko e hā ha tāpuaki kuó ke maʻu mei hoʻo lotu mo ho fāmilí?

Fakaafeʻi ha taha ʻo e kau akó ke ne lau e fakamatala ko ʻeni meia Palesiteni Sēmisi E. Fausi ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí, ʻi heʻene lea ʻo fekauʻaki mo e mālohi ʻo e lotu fakafāmilí:

“Ko e lotu fakafāmilí ko ha mālohi mo ha ivi takiekina ia. Lolotonga e ngaahi ʻaho fakamamahi ʻo e Tau Lahi Hono II, ne tō ha foʻi pomu pauni ʻe 500 ʻi tuʻa ʻi he kiʻi ʻapi ʻo Misa Paleí, ko ha tamai kei talavou ʻi Livapulu, ʻIngilani ka naʻe ʻikai ke pā e foʻi pomú ia. Ne ʻosi mālōlō ʻa hono uaifí, ko ia naʻá ne tauhi toko taha pē ʻa ʻene fānau ʻe toko nimá. Naʻá ne fakatahatahaʻi mai kinautolu he taimi fakailifiá ni ʻo fai ha lotu fakafāmili. Naʻa nau ‘lotu fakamātoato kotoa … pea ʻi he ʻosi ʻenau lotú, ne pehē ʻe he fānaú: “ʻE Teti, te tau sai pē kitautolu ia. Te tau hao pē ʻi hotau ʻapí he pooni.”

“Ko ia ne nau mohe leva, fakakaukau angé ki he foʻi pomu fakamanavahē ko ia ʻi tuʻá ʻa ia ne ngoto vaeua ʻi he kelekelé.’ …

“‘I he pongopongi hokó … ne fetukutuku e tukuiʻapí ʻi ha houa ʻe fāngofulu mā valu pea faifai pea toki ʻave e pomú. …

“‘ʻI heʻene foki atú, ne fehuʻi ange ʻe Misa Palei ki he tangata taki ʻo e Konga Kau Maluʻí (A.R.P. Squad: “Ko e hā e meʻa ne mou maʻú?”

“ʻE Misa Palei, ne mau aʻu ki he foʻi pomu ʻi ho matafalé pea ʻilo ne mei pā ia ʻi ha taimi pē. Naʻe ʻikai ha meʻa ʻe fehalaaki ai. ʻOku mau fifili pe ko e hā ne ʻikai ke pā aí.”’ ʻOku hoko ha ngaahi meʻa fakaofo ʻi he taimi ʻoku lotu fakataha ai e fāmilí” (“The Lifeline of Prayer,” Ensign, May 2002, 61).

ʻEke ange ki he kau akó e ngaahi fehuʻi ko ʻení, tokanga mavahe ki he kau ako ʻoku ʻikai lotu fakataha honau fāmilí:

  • Ko e hā te ke lava ʻo fai ke tokoniʻi ho fāmilí ke nau fakahoko maʻu pē pea fai ha lotu ʻoku mahuʻingamālié?

  • ʻOkú ke palani fēfē ke fakamuʻomuʻa e lotu fakafāmilí ʻi ho fāmili he kahaʻú?

Fakamatalaʻi ange ko e taimi ne foki mai ai ʻa e Fakamoʻuí ʻi he ʻaho hono uá ke akoʻi e kau Nīfaí ʻo hangē ko ia kuo lekooti ʻi he 3 Nīfai 19, naʻá Ne toe fakatokanga ki he kau ākonga Nīfaí ke nau lotu. Fakaafeʻi ha taha ʻo e kau akó ke ne lau leʻo lahi ʻa e 3 Nīfai 19:9, 13, pea feinga e kau akó ke nau ʻilo e meʻa ne lotua ʻe he kau ākongá. ʻEke ange: Ko e hā ʻa e tefitoʻi moʻoni ʻe lava ke tau ako mei he meʻa ne aʻusia ʻe he kau ākonga Nīfaí? (Ko e taha eni e ngaahi founga ʻe lava ke fakahaaʻi ʻaki ʻe he kau akó ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení: ʻE lava ʻe heʻetau holi māʻoniʻoní mo e lotú ʻo fakafeʻungaʻi ke fakafonu kitautolu ʻaki e Laumālie Māʻoniʻoní.)

ʻEke ange leva ki he kau akó: Ko e fē ha taimi naʻá ke holi moʻoni mo lotua ai e takaua ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní? Ne tāpuekina fēfē koe ʻi hoʻo fai iá?

3 Nīfai 20–22

ʻE kamata ke tānaki ʻe he ʻOtuá ʻa e fale ʻo ʻIsilelí, ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní

Fakamatalaʻi ange ne hili hono akoʻi e kau Nīfaí ki he lotú, ne kamata ke akoʻi ange ʻe he Fakamoʻuí ʻo kau ki hono tānaki ʻo e fale ʻo ʻIsilelí ʻi he kuonga fakaʻosí. Fakaafeʻi ha toko taha ako ke ne lau ʻa e 3 Nīfai 21:9. Kole ki he kalasí ke nau muimui, kumi ha ngaahi foʻi lea ʻokú ne fakamatalaʻi e ngāue ʻa e ʻEikí. ʻEke ange leva:

  • ʻOkú ke pehē ʻoku ʻuhinga ki he hā ʻa e “fuʻu ngāue maʻongoʻonga mo fakaofó”? (Ko hono toe Fakafoki mai ʻo e ongoongolelei ʻa Sīsū Kalaisí, ʻa ia ʻoku kau ai hono ʻomi ʻo e Tohi ʻa Molomoná.)

  • ʻI hoʻo fakakaukaú, ko e hā ʻoku hoko ai hono toe Fakafoki mai ʻo e ongoongolelei ʻa Sīsū Kalaisí ko ha fuʻu ngāue maʻongoʻonga mo fakaofó?

Kole ki he kau akó ke nau toe vakaiʻi ʻa e 3 Nīfai 21:10–11 pea fakakaukau pe kohai ʻoku fakamatalaʻi ʻe he ʻEikí ko “ʻeku tamaioʻeikí.” ʻEke ange: Ko e hā e ngaahi foʻi lea pe kupuʻi lea ʻoku tokoni atu ke ke ʻiloʻi ʻoku fakamatalaʻi ʻe he ʻEikí ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá? Fakaʻaliʻali leva e fakatātā Ko Siosefa Sāmita ʻi he Fale Fakapōpula Lipetií (Tohi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí, fika 97).

ʻEke ange: Kuo fakahaaʻi fēfē ʻe he ʻOtuá ʻia Siosefa Sāmita ʻoku “lahi ange [Hono] potó ʻi he olopoto ʻa e tēvoló”?

ʻI he fakaʻosí, fakaafeʻi e kau akó ke vahevahe ʻa ʻenau fakamoʻoni ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá pea mo hono toe Fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí. Vahevahe hoʻo fakamoʻoni ki he ngaahi meʻá ni ki hoʻo kau akó.

ʻIuniti Hokó (3 Nīfai 23–30)

Fakaafeʻi e kau akó ke nau fakakaukauloto kuo folofola ange e Fakamoʻuí te Ne foaki ange ha meʻa pē ʻoku nau fakaʻamu ki aí. Fakamatalaʻi ange, ʻi heʻenau ako e 3 Nīfai 23–30 ʻi he uike ka hokó, te nau ako ʻo kau ki ha kau tangata ʻe toko hongofulu mā ua ne nau aʻusia e meʻá ni moe meʻa ne nau kole ki aí.

Paaki