Laipelí
Lēsoni 27: 2 Nīfai 5


Lēsoni 27

2 Nīfai 5

Talateú

ʻI he fakafanongo ʻa Nīfai mo hono kau muimuí ki ha fakatokanga mei he ʻEikí, naʻa nau mavahe ai meia Leimana, Lemiuela mo e ngaahi foha ʻo ʻIsimelí. Naʻa nau moʻui ʻi he angatonu mo e fiefia, lolotonga ia e mavahe ʻa e kau muimui ʻo Leimana mo Lemiuelá mei he ʻEikí.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

2 Nīfai 5:1–8

ʻOku fakamavaheʻi ʻe he ʻEikí ʻa e kau muimui ʻo Nīfaí mei he kau muimui ʻo Leimana mo Lēmiuelá

Fakaafeʻi e kau akó ke nau fakalaulauloto ki he ngaahi palopalema faingataʻa mo e ngaahi fili ʻoku nau fehangahangai mo iá. Poupouʻi kinautolu ke nau fakakaukau ki he ngaahi faingataʻa fakatāutaha ko ʻení ʻi heʻenau ako ki he founga ʻo hono tali ʻe Nīfai e ngaahi faingataʻá. Fakamanatu ange ʻi he taimi ne mate ai ʻa Līhaí, naʻe tuku kia Nīfai ke ne hoko ko e taki fakalaumālie ʻo e fāmilí. Kole ki he kau akó ke lau fakalongolongo ʻa e 2 Nīfai 5:1–4 ke nau sio ki he faingataʻa ne fehangahangai mo Nīfaí.

  • Fakatatau ki he 2 Nīfai 5:1, ko e hā ne fai ʻe Nīfai ke tokoni ki hono maʻu ha founga ke vete ʻaki e faingataʻa ko ʻení?

  • Ko e hā e meʻa ne feinga ʻa Leimana mo Lemiuela ke faí, ʻo aʻu pē ki he ʻosi e lotu ʻa Nīfai ke maʻu ha tokoní?

ʻI he fai ʻe he kau akó ʻenau talí, mahalo te ke fie fakamahinoʻi ʻe ʻikai tali maʻu pē ʻetau lotú he taimi pē ko iá pe ʻi he founga ʻoku tau loto ki aí.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi e 2 Nīfai 5:5–8. Kole ki he kalasí ke muimui ki ai, pea fekumi ki he meʻa naʻe fai ʻe he ʻEikí ke tokoni kia Nīfai mo hono kau muimuí.

Kole ki he kau akó ke fakamatalaʻi fakanounou e meʻa ne nau ako mei he 2 Nīfai 5:1–8. Mahalo te ke fakamamafaʻi ha moʻoni ʻe taha, ʻa ia ʻoku tataki ʻe he ʻEikí ʻa kinautolu ʻoku fekumi faivelenga kiate Ia ʻi he lotú.ʻI hono fakafehokotaki mo e ngaahi veesi ko ʻení, fai e ngaahi fehuʻi ko ʻení:

  • Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke hokohoko atu ʻetau faivelengá ʻi he taimi ʻoku ʻikai tali mai ai ʻetau ngaahi lotú he taimi pē ko iá pe ʻi he founga ʻoku tau loto ki aí?

  • Ko e hā e ngaahi founga ʻe ala ʻomai ai ʻe he ʻEikí ha ngaahi fakatokangá?

ʻI he tali ʻe he kau akó ʻa e fehuʻí ni, fakakaukau ki he lea ko ʻeni ʻa Palesiteni Poiti K. Peeka ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

“He ʻikai ke tau lava ʻo fai ha meʻa hala, taʻe te tau tomuʻa fakataʻeʻaongaʻi ha fakatokanga” (ʻi he lea ʻa Kenneth Johnson, “Ko e Fakavaivai ki he Ngaahi Ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní,” Liahona, Nōvema 2002, 90).

  • Ko e hā e founga te tau lava ai ʻo muimui ʻi he sīpinga ʻa Nīfaí ʻi he taimi te tau fehangahangai ai mo e ngaahi faingataʻá?

ʻAi ko ha konga ʻo e fealeaʻaki e kau akó ki he 2 Nīfai 5:1–8 ʻa hono fakamahinoʻi ko e mavahe ʻa e kau Nīfaí mei he kau Leimaná ko ha ola ia ʻo e taufehiʻa ʻa Leimana mo Lēmiuela kia Nīfaí. Naʻe hokohoko atu ʻa e mavahe ko ʻení ʻi ha ngaahi senituli, ʻaki hono akoʻi ʻe he hako ʻo Leimana mo Lēmiuelá ʻenau fānaú ke fehiʻa ki he hako ʻo Nīfaí (vakai, Mōsaia 10:12–17).

2 Nīfai 5:9–18, 26–27

Naʻe nofo ʻi he fiefia ʻa e kau Nīfaí

Tataki e kau akó ʻi hono lau leʻolahi fakataha e 2 Nīfai 5:27. Mahalo te ke fie fokotuʻu ange ki he kau akó ke fakaʻilongaʻi ʻa e veesi ko ʻení. Tohiʻi e foʻi lea ko e fiefiá he palakipoé.

  • Ko e hā hoʻo fakakaukau ki he ʻuhinga ʻo e nofo “ʻi he fiefiá”?

Fakakaukau ke fakaʻaongaʻi ʻa e konga ko ʻeni mei he Ngaahi Vitiō ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻi he taimi te ke akoʻi ai ʻa e konga ko ʻení (vakai ki he Ngaahi Vitiō ʻo e Tohi ʻa Molomoná: Ngaahi Fakahinohino ki he Faiako Seminelí).

Kole ki ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e lea ko ʻeni ʻa ʻEletā Mālini K. Seniseni ʻo e Kau Fitungofulú:

“ʻOku ʻomi ʻe ha ngaahi tefitoʻi moʻoni mo e ngaahi moʻoni taʻefeliliuaki ʻe niʻihi ʻa e fiefia ki heʻetau moʻuí. Kuo taʻu lahi ʻa ʻeku saiʻia ʻi he tefitó ni koeʻuhí he neongo kuo faitāpuekina lahi au pea maʻu ʻa e ʻuhinga kotoa pē ke fiefia, ʻoku ou faʻa faingataʻaʻia pea ʻikai ke ʻi ai ha ʻuhinga fakanatula ke fiefia pea mo ha moʻui fiefia ʻo hangē ko ia ʻoku maʻu ʻe he niʻihi kehé.

“ʻI he ʻuhinga ko iá, ne tohoakiʻi ʻeku tokangá ʻi he ngaahi taʻu siʻi kuohilí ʻe ha veesi folofola ʻi he Tohi ʻa Molomoná. … ne fokotuʻu ʻe Nīfai ha sosaieti makatuʻunga ʻi he ngaahi moʻoni ʻo e ongoongoleleí; pea naʻá ne lea kau ki he sosaieti ko iá ʻo pehē, ‘Pea naʻe hoko ʻo pehē naʻa mau nofo ʻi he fiefia’ (2 Nīfai 5:27). Ne ongo moʻoni kiate au ʻa e veesi folofolá. … ne u fakakaukau … ko e hā nai e ngaahi meʻa fakafoʻituitui ʻo ha sosaieti mo ha moʻui fiefia moʻoni peá u kamata ke fekumi ʻi he ngaahi tohi ʻa Nīfaí ki ha ngaahi tokoni. ʻOku ou … fakaafeʻi koe ke fakahoko ʻa hoʻo fekumi fakatāutaha. Mahalo ʻe hoko ia ko ha tulifua ʻi he moʻuí kotoa pea mahuʻinga foki. …

“… Ko e ngaahi sīpinga mo e ngaahi meʻa tatau pē ia ʻo e moʻui fakaʻahó naʻe malava ai ʻa Nīfai mo hono kakaí ʻo fiefia ʻi ha ngaahi taʻu ʻe 560 kimuʻa ʻia Kalaisi pea kei ʻaonga ʻi he ʻahó ni” (“Living after the Manner of Happiness,” Ensign, Dec. 2002, 56, 61).

Poupouʻi e kau akó ke tali ʻa e fakaafe ʻa ʻEletā Senisení. Kole kiate kinautolu ke lau fakalongolongo e 2 Nīfai 5:6, 10–18, 26–27, pea fekumi ki he “ngaahi nāunau ʻo ha sosaieti mo ha moʻui fiefia moʻoni.” Mahalo te ke fie fokotuʻu ange ke nau fakaʻilongaʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni naʻe tokoni ki he fiefia ʻa Nīfaí. Hili ha ngaahi miniti siʻi, fakaafeʻi ha kau ako ke hiki e meʻa ne nau ʻiló ʻi he palakipoé. (Mahalo ʻe kau ʻi he talí naʻe ʻalu ʻa Nīfai mo hono kau muimuí mo honau fāmilí [vakai ki he veesi 6]; talangofua ki he ʻEikí [vakai ki he veesi 10]; ngāue mālohi ke tokoniʻi kinautolu [vakai ki he veesi 11, 15–17]; ʻalu mo ʻenau folofolá [vakai ki he veesi 12]; langa ha temipale [vakai ki he veesi 16]; pea muimui ʻi ha kau takimuʻa angatonu [vakai ki he veesi 18, 26].)

Fakaafeʻi e kau akó ke fili ha tefitoʻi moʻoni ʻe taha pe ua ʻi he palakipoé pea vahevahe e anga hono tokoniʻi kinautolu ʻe he ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení kenau “nofo ʻi he fiefia.”

Fakatatau ki he meʻa ʻoku fakamamafaʻi ʻe he kau akó, mahalo te ke fie muimuiʻi ʻaki ia hano fai ha ngaahi fehuʻi hangē ko ʻení:

  • Fakatatau ki he 2 Nīfai 5:10–11, 16, ko e hā e ngaahi tāpuaki naʻe maʻu ʻe he kakaí koeʻuhí naʻa nau tauhi ʻa e ngaahi fekau ʻa e ʻEikí? Ko e fē ha taimi kuó ke ongoʻi ai ʻokú ke kau mo e ʻEikí? Kuo tokoni fēfe e ivi tākiekina ʻo e ʻEikí ʻi hoʻo moʻuí ki hoʻo fiefiá?

  • ʻOku tokoni fēfē ʻa e temipalé ki he kakaí ke nau “nofo ʻi he fiefia”? Ko e hā ha founga ʻoku ʻomai ai ʻe he temipalé ha fiefia lahi ange kiate koe pe ki ha tokotaha ʻokú ke ʻilo?

  • Ko e hā e ngaahi founga ʻoku tokoni ai ʻa e ngāue mālohí ki he fiefiá?

Fakaafeʻi e kau akó ke fakamatala fakanounouʻi e meʻa ne nau ako kau ki he founga ke fakalahi ai ʻenau fiefiá. Neongo ʻe vahevahe ʻe he kau akó ha ngaahi tefitoʻi moʻoni kehekehe, fakapapauʻi ʻoku mahinokiate kinautolu ʻi he taimi ʻoku hoko ai ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí koe founga ʻoku tau moʻui ʻakí, ʻoku lahi ange ʻetau fiefiá. Mahalo te ke fie maʻu ke hiki e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé.

Fakaafeʻi e kau akó ke vakavakaiʻi ʻenau moʻuí pea fili ha meʻa te nau fai ke nau moʻui kakato ange “ʻi he fiefia.” Poupouʻi kinautolu ke hiki ʻa e ngāue ko ʻení ʻi heʻenau tohinoa ako folofolá pe tohi fakamatala fakakalasí. Vahevahe hoʻo fakamoʻoní ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni mo e ngaahi ngāue ʻokú ne ʻomai ʻa e fiefia ki hoʻo moʻuí.

2 Nīfai 5:19–25

ʻOku fakamalaʻiaʻi ʻa e kau Leimaná koeʻuhí ko ʻenau talangataʻá

Fakaafeʻi e kau akó ke lau fakalongolongo e 2 Nīfai 5:19–24, pea fekumi ki he ngaahi faikehekehe ʻi he anga ʻo e nofo ʻa e kau Leimaná mei he anga ʻo e nofo ʻa e kau Nīfaí.

  • Fakatatau ki he 2 Nīfai 5:20, ko e hā e nunuʻa ʻo e talangataʻa ʻa e kau Leimaná?

  • ʻOku tokoni fēfē ʻa e 2 Nīfai 5:21 kiate koe ke mahino e ʻuhinga naʻe tuʻusi ai ʻa e kau Leimaná mei he ʻEikí? (Mahalo te ke fie maʻu ke fakamatalaʻi ko e maka-afí ko ha foʻi maka fefeka. ʻI he pehē ʻe Nīfai ko e kau Leimaná “kuo nau hoko ai ʻo tatau mo e maka-afí,” ko ʻene fakamamafaʻi ia ʻa e fefeka e loto ʻo e kau Leimaná.)

  • Ko e hā e fakatokanga naʻe ʻomai ʻe he ʻEikí kau ki he mali ʻa e kau Nīfaí mo e kau Leimana ne nau siʻaki e ongoongoleleí? (Vakai, 2 Nīfai 5:23.)

  • Ko e hā hono ʻuhinga ʻoku mahuʻinga ai ke fakamamaʻo mei he teiti mo mali mo kinautolu ʻoku ʻikai fakafanongo ki he ʻEikí? ʻOkú ke fakakaukau ʻe tākiekina fēfē hoʻo feinga ke moʻui ʻaki e ongoongoeleleí ʻe he kakai ʻoku mou teiti peá ke iku mali mo ia ʻi he kahaʻú? (Mahalo ʻe tokoni ke fakamanatu ki he kau akó kuo akonaki ʻa e kau Palesitenisī ʻUluakí ʻo pehē, “Fili ke ke teiti pē mo kinautolu ʻoku māʻolunga ʻenau tuʻunga moʻuí pea lava ke ke pukepuke ai hoʻo tuʻunga moʻuí” [Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú (kiʻi tohitufa, 2011), 24].)

  • Ko e hā ha ngaahi tefitoʻi moʻoni te tau lava ʻo ako mei he 2 Nīfai 5:20–24? (ʻI hono vahevahe ʻe he kau akó ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoní, fakapapauʻi ʻoku mahino kiate kinautolu ko e taimi ʻoku fakafefeka ai ʻe he kakaí honau lotó ki he ʻEikí, ʻoku nau fakamavaheʻi kinautolu meiate Ia.)

Fakamamafaʻi ʻoku ʻomai ʻe he 2 Nīfai 5 ha fakafehoanaki lahi ʻi he vahaʻa ʻo e kau Nīfaí mo e kau Leimaná. Te tau lava ʻo fili pe ko e fē sīpinga te tau muimui aí. Poupouʻi e kau akó ke manatuʻi e meʻa kuo nau loto ke fai ke moʻui kakato ange ai “ʻi he fiefiá.” Fakahaaʻi hoʻo falala te nau lava ʻo muimui ʻi he sīpinga ʻa e kau Nīfaí pea fiefia moʻoni.

Ngaahi Fakamatala Fakamahino mo e Puipuituʻá

2 Nīfai 5:5–9. Fakamavaheʻi kitautolu mei he angahalá

ʻOku ʻi ai e taimi ʻoku mahuʻinga ke tau mātuʻaki hola ai mei he koví, hangē ko e meʻa ne fai ʻe Nīfai mo hono kau muimuí. Neongo iá, mahalo ʻe ʻikai lava ke tau fakamavaheʻi maʻu pē ʻa kitautolu mei he angahalá. Naʻe fakamatala ʻa ʻEletā Lisiate G. Sikoti ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ki he founga te tau lava ʻo maluʻi ai kitautolu ʻi ha ngaahi tuʻunga pehē:

“Kuo ʻosi ʻomi ʻe he ʻOtuá ha founga ke tau moʻui ai ʻi māmani kae ʻikai uesia kitautolu ʻe he ngaahi ivi holoki moʻui ʻo e koví ʻoku mafola aí. Te ke lava ʻo moʻui anga-maʻa, moʻui ʻaonga, pea mo moʻui anga māʻoniʻoni, ʻaki haʻo muimui he palani maluʻi ne faʻu ʻe hoʻo Tamai Hēvaní: ʻa ʻEne palani ʻo e fiefiá. ʻOku maʻu ia he folofolá pea ʻi he ngaahi fanongonongo fakalaumālie ʻa ʻEne kau palōfitá. …

“Fakaʻehiʻehi mei he angahala ʻo māmaní. ʻIloʻi ko e ʻOtuá ʻoku pulé. ʻE tō ʻaupito ʻa Sētane ʻi hono taimi totonu pea ʻe tauteaʻi ia ko ʻene ngaahi koví. ʻOku ʻi ai ha palani pau ʻa e ʻOtuá ki hoʻo moʻuí. Te ne fakahā atu ha konga ʻo e palani ko iá ʻo ka ke fekumi ki ai ʻi he tui pea mo talangofua maʻu pē. Kuo fakatauʻatāinaʻi koe ʻe Hono ʻAló—ʻo ʻikai mei he ngaahi nunuʻa ʻo hoʻo ngaahi angafaí, ka ko hoʻo tauʻatāina ke fai ha ngaahi filí. Ko e taumuʻa taʻengata hoʻomou Tamaí ke mou lavameʻa ʻi he moʻui fakamatelié. ʻE tatau ai pē pe ko e hā ha lahi ʻo e angahala ʻanautolu ʻoku ʻi māmaní te ke kei lava pē ke maʻu ʻa e tāpuaki ko iá. Fekumi mo fakatokangaʻi ʻa e fakahinohino fakafoʻituitui ʻoku fai atu ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní. Hoko atu hoʻomou moʻui taau ke maʻu iá. Tokoni ki siʻi niʻihi kehe ʻoku tūkiá, puputuʻú, mo taʻepauʻia he hala ke nau fou aí” (“Founga Ke Moʻui Ai he Uhouhonga ʻo e Fakautuutu ʻa e Koví,” Ensign pe Liahona, Mē 2004, 100, 102).

2 Nīfai 5:11, 13. “Naʻa mau fuʻu tuʻumālie lahi ”

ʻI he 2 Nīfai 5:11, 13, ʻoku talanoa ai ʻa Nīfai ki hono hakó mo ʻenau lavameʻa ʻi hono tauhi ʻo e tākanga monumanu iiki, tākanga monumanu lalahi mo e ngoué.ʻI he taimi lahi ʻoku tau lau pē ʻa e tuʻumālié ʻo fekauʻaki mo e ngaahi tāpuaki fakatuʻasinó. Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Hiipa J. Kalānite ko e tuʻumālie moʻoní ʻoku lahi ange ia ʻi he koloá pe ngaahi meʻa fakamatelia ʻo e māmani ko ʻení:

“Pea ʻi heʻeku pehē tuʻumālié, ʻoku ʻikai ke u fakakaukau au ki ai ʻo ʻuhinga ki he paʻangá mo e sēnití pē. … Ka ko e meʻa ko ē ʻoku ou lau ko e tuʻumālie moʻoní, ko e meʻa ko ē ʻoku mahuʻinga taha ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē ki he tangata mo e fefine moʻuí, ko e tupulaki ʻi he ʻilo ki he ʻOtuá, ʻi he fakamoʻoní, ʻi he mālohi ke moʻui ʻaki ʻa e ongoongoleleí pea mo ueʻi hotau ngaahi fāmilí ke nau fai peheé. Ko e tuʻumālie moʻoni tahá ia” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Hiipa J. Kalānite [2002], 142).

2 Nīfai 5:10–18, 26–27. “Naʻa mau nofo ʻi he fiefia”

Naʻe fakamatalaʻi ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻoku ʻi ai ʻa e hala ʻoku fakatau ki he fiefiá: “Ko e fiefiá ko e taumuʻa ia mo e ʻuhinga ʻo ʻetau moʻuí; pea ko hono ikuʻangá pē ia ʻo kapau te tau muimui ʻi he hala ʻoku fakatau atu ki aí; pea ko e hala ko ʻení ko e angamaʻá, angatonú, faitotonú, angamāʻoniʻoní, mo hono tauhi e ngaahi fekau kotoa ʻa e ʻOtuá” (History of the Church, 5:134–35).

Naʻe akonaki ʻa Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī ʻo pehē: “ʻOku maʻu ʻa e fiefiá ʻi he angatonú. ʻKuo teʻeki ai hoko ʻa e faiangahalá ko e fiefia.’ (ʻAlamā 41:10.) Kuo teʻeki ai hoko ʻa e angahalá ko e fiefia. Kuo teʻeki ai hoko ʻa e siokitá ko e fiefia. Kuo teʻeki ai hoko e mānumanú ko e fiefia. ʻOku maʻu ʻa e fiefiá ʻi hono moʻui ʻaki ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí” (ʻi he “Fast-Paced Schedule for the Prophet,” Church News, Apr. 20, 1996, 3).

2 Nīfai 5:16. “Ko au, Nīfai, naʻá ku langa ha temipale”

Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Mālini K. Seniseni ʻo e kau Fitungofulú e founga ʻoku fakatau ai e ʻalu ki he temipalé ki he fiefiá:

“ʻOku tohi ʻe Nīfai ʻo pehē, ‘Pea ko au, Nīfai, naʻá ku langa ha temipale’ (2 Nīfai 5:16). Mahalo ne kehe ʻa e temipale ʻo Nīfaí ʻi he ngaahi founga ʻe niʻihi mei hotau ngaahi temipale ʻi onopōní, ka ko ʻene tefitoʻi taumuʻá naʻe tatau pē ia: ke akoʻi mo fakataukei e fānau ʻa e ʻOtuá ʻo kau ki Heʻene palani ki heʻenau fiefiá pea ke ʻomi e ngaahi ouau mo e fuakava mahuʻinga ke nau maʻu ai ʻa e fiefia ko iá.

“Hili ʻeku moʻui ʻi he māmani fakaʻofoʻofa ko ʻení ʻi ha taʻu ʻe nimangofulu tupu, te u lava moʻoni ke pehē ko e kakai matuʻotuʻa fakalaumālie mo fiefia taha kuó u ʻiló ko kinautolu ʻoku ʻalu maʻu pē ki he temipalé. ʻOku ʻi ai ha ʻuhinga lelei ki ai. He ʻoku ʻi he temipalé ʻoku toutou fakamatalaʻi ai e kotoa ʻo e polokalama ʻa e ʻOtuá maʻatautolú, pea ʻoku ʻomi ʻi hono fakamatalaʻi kotoa pē ha mahino mo ha tukupā lahi ange ke moʻui ʻaki ʻEne foungá. …

“Mahalo ko ha sivi lelei ʻo e lelei ʻo ʻetau fakahoko ʻetau taumuʻa ke haʻu kia Kalaisí ʻa e anga ʻo ʻetau ongo kau ki he temipalé mo e ngaahi meʻa ʻoku tau aʻusia aí. ʻE lava ke tau pehē ʻoku ʻuhinga tatau ʻa e Temipalé pea mo e fiefiámo e nēkeneká. Naʻe hoko pehē kia Nīfai mo hono kakaí” (“Living after the Manner of Happiness,” Ensign, Dec. 2002, 60).

2 Nīfai 5:20–25. Ko e fakamalaʻia ki he kau Leimaná

ʻI he 2 Nīfai 5:20–25, ʻoku tau ʻilo ʻa e ngaahi tali ki ha ngaahi fehuʻi ʻe fā pe lahi ange kau ki he fakamalaʻia ne maʻu ʻe he kau Leimaná:

1. Ko e hā ʻa e fakamalaʻiá?

Kuo ʻosi fakamahinoʻi ʻa e fakamalaʻiá ʻi he 2 Nīfai 5:20ko e “motuhi atumei he ʻao ʻo e ʻEikí.” Naʻe ʻikai ko e fakamalaʻiá ʻa e kili ʻuliʻuli ʻa e kau Leimaná.

2. Ko e hā e meʻa naʻá ne fakatupu ʻa e fakamalaʻiá?

Fakatatau ki he 2 Nīfai 5:21, naʻe maʻu ʻe he kau Leimaná ʻa e fakamalaʻiá “koeʻuhí ko ʻenau angahalá” pea koeʻuhí “kuo nau fakafefeka honau lotó ki [he ʻEikí].” Talu mei he Hinga ʻa ʻĀtamá, mo e tupu maʻu pē mei he faiangahalá ʻa e tuʻusi mei he ʻafioʻanga ʻo e ʻEikí (vakai, 1 Nīfai 2:21; 2 Nīfai 4:4; 9:6; ʻAlamā 9:13; ʻEta 10:11).

3. Ko e hā e ʻuhinga ne fakaʻilonga ʻaki ai e kili ʻuliʻulí e kau Leimaná?

Ko ha fakaʻilonga pe fakahaaʻi pau ʻeni ki ha ngaahi tuʻunga pau. Naʻe fakamatala ʻa Nīfai ʻo pehē, “Ke ʻoua naʻa nau [kau Leimaná] hoko ʻo manakoa ʻe hoku kakaí, naʻe pule ai ʻe he ʻEiki ko e ʻOtuá ke liliu ʻo lanu fakapoʻupoʻuli honau kilí” (2 Nīfai 5:21). Naʻe fai ʻe ʻAlamā ha fakamatala ʻoku meimei tatau: “Naʻe lanu fakapoʻupoʻuli ʻa e kili ʻo e kau Leimaná … ke lava ai ʻe he ʻEiki ko e ʻOtuá ʻo maluʻi hono kakaí, ke ʻoua naʻa nau fefiofi ʻo tui ki ha ngaahi talatukufakaholo hala” (ʻAlamā 3:6, 8). ʻOku toutou fakahoko ʻa e ngaahi fakamatala ko ʻení mo ha ngaahi fakatokanga fakafolofola ʻoku ʻikai totonu ke mali e kakai ʻa e ʻEikí mo e kau taʻetuí koeʻuhí ko e ola ʻo hono fai iá ko e faʻa toutou tafoki ʻa e kakai angatonú mei he ʻEikí (vakai, Teutalōnome 7:2–4; 1 Ngaahi Tuʻi 11:4; 2 Kolinitō 6:14; T&F 74:5).

4. Ko e hā e ola ʻo e fakamalaʻiá?

Ko e ola ʻo e fakamalaʻiá—ko hono tuʻusi kinautolu mei he ʻao ʻo e ʻEikí—“naʻa nau hoko ai [e kau Leimaná] ko ha kakai fakapikopiko, ʻo nau fonu ʻi he anga-pauʻu mo e kākā” (2 Nīfai 5:24).

Naʻe hoko ʻa e fakamalaʻia ko ʻení ʻi he taimi pē naʻe faiangahala ai ʻa e kakaí. ʻI he taimi naʻe fakatomala ai ʻa e kau Leimaná pea fili ke moʻui ʻaki e ongoongoleleí, “naʻe ʻikai ke toe ʻiate kinautolu ʻa e fakamalaʻia ʻa e ʻOtuá” (ʻAlamā 23:18). ʻOku kau ʻi he Tohi ʻa Molomoná ha ngaahi sīpinga lahi ʻo e kau Leimana ne fakatomala pea maʻu e fakahinohino ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí. ʻOku talanoa ʻa e tohi ʻa Hilamaní ki ha taimi naʻe angatonu ange ai ʻa e kau Leimaná ʻi he kau Nīfaí (vakai, Hilamani 13:1).

Paaki