Laipelí
ʻIuniti 18 Ako-ʻi-ʻApí


Lēsoni Ako-ʻi-ʻApí

ʻAlamā 25–32 (ʻIuniti 18)

Nāunau ʻOku Teuteu maʻá e Faiako Ako ʻi ʻApí

Fakamatala Fakanounou ʻo e Ngaahi Lēsoni Ako-ʻi-ʻApi Fakaʻahó

ʻOku ʻikai fakataumuʻa ʻa e fakamatala fakanounou ko ʻeni ʻo e ngaahi tokāteline mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni naʻe ʻilo ʻe he kau akó ʻi heʻenau ako ʻa e ʻAlamā 25–32 (ʻiuniti 18) ke akoʻi ko e konga hoʻo lēsoní. ʻOku fakatefito ʻa e lēsoni ʻokú ke akoʻí ʻi ha niʻihi pē ʻo e ngaahi tokāteline mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení. Muimui ʻi he ngaahi ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi hoʻo fakakaukau ki he ngaahi fie maʻu hoʻo kau akó.

ʻAho 1 (ʻAlamā 25–29)

Naʻe ʻilo ʻe he kau akó ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi heʻenau ako kau ki he fiefia ʻa ʻĀmoni mo hono ngaahi tokouá ʻi he ola lelei naʻa nau aʻusia ʻi heʻenau malangaʻi ʻa e ongoongoleleí: ʻOku fakamālohia mo fakaʻaongaʻi kitautolu ʻe he ʻEikí ko ha meʻangāue ʻi Hono toʻukupú ʻi heʻetau fakavaivaiʻi kitautolú; ʻoku tau aʻusia ʻa e fiefiá ʻi heʻetau ngāue faivelenga maʻá e ʻEikí mo ʻEne fānaú. Hangē pē ko e ului ʻa e kau Leimaná ki he ongoongoleleí pea nau fakafisi ke toʻo hake ʻenau ngaahi mahafu taú, naʻe ʻilo ʻe he kau akó ko e taimi ʻoku tau ului kakato ai ki he ʻEikí, ʻoku tau tauhi e ngaahi fuakava kuo tau fakahoko mo Iá. ʻOku fakatokangaʻi ʻe he kau akó mei he sīpinga ʻa ʻAlamaá, te tau aʻusia ʻa e fiefiá ʻi heʻetau tokoni ki he niʻihi kehé ke nau fakatomala pea haʻu kia Sīsū Kalaisi.

ʻAho 2 (ʻAlamā 30)

ʻI hono lau ʻe he kau akó kau ki he ngaahi akonaki ʻa Koliholá, ko ha fili ʻo Kalaisí, naʻa nau ʻilo ai ʻoku fakaʻaongaʻi ʻe Sētane ʻa e ngaahi tokāteline loí ke fakataueleʻi kitautolu ke tau faiangahala. Naʻe tali ʻa ʻAlamā ki he ngaahi akonaki ʻa Koliholá ʻaki ʻene fanongonongo ʻoku fakamoʻoni ʻe he ngaahi meʻa kotoa pē ko e ʻOtuá ko e Tokotaha Fakatupu Fungani Māʻolungá. Hili hono lau iá naʻe molomoloki ʻa Kolihola ʻo mate, naʻe mahino ki he kau akó ʻa e tefitoʻi moʻoni naʻe hiki ʻe Molomoná: “ʻE ʻikai ke maluʻi ʻe he tēvoló ʻa ʻene fānaú [hono kau muimuí] ʻi he ʻaho fakaʻosí” (ʻAlamā 30:60).

ʻAho 3 (ʻAlamā 31)

ʻI he lau ʻe he kau akó kau ki he taumuʻa ʻa ʻAlamā ke toe fakafoki mai ʻa e kau Sōlami ne hē mei he moʻoní, naʻa nau ako ai e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení: ʻI heʻetau ako e folofola ʻa e ʻOtuá, te ne tataki kitautolu ke tau fai ʻa e meʻa ʻoku totonú. ʻOku maluʻi kitautolu mei he ʻahiʻahí ʻe he lotu fakaʻahó mo e tauhi ʻo e ngaahi fekaú. Kapau te tau lotu mo ngāue ʻi he tuí, te tau maʻu ha tokoni fakalangi ʻi hotau ngaahi faingataʻaʻiá.

ʻAho 4 (ʻAlamā 32)

Naʻe ʻilo ʻe he kau akó ʻoku teuteuʻi kitautolu ʻe he loto fakatōkilaló ke tau maʻu ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá ʻi heʻenau lau kau ki he ola lelei e malanga ʻa ʻAlamā ki he kau masivá ʻi he lotolotonga ʻo e kau Sōlamí. Naʻe fakatatau ʻe ʻAlamā ʻa e ngāue ʻaki ʻo e tuí ki hono tō ha tengaʻi ʻakau pea tauhi iá. Naʻe ʻilo ʻe he kau akó kapau te tau tauhi faivelenga ʻetau tui ki he folofola ʻa e ʻOtuá ʻi hotau lotó, ʻe tupulaki ʻetau tuí mo ʻetau fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisi mo ʻEne ongoongoleleí.

Talateú

Kamata ʻa e lēsoni ko ʻení ʻaki ha ʻekitivitī ke tokoniʻi e kau akó ke nau fekumi ke nau hoko ko e ngaahi meʻangāue ʻi he toʻukupu ʻo e ʻOtuá. Neongo ko e konga lahi ʻo e lēsoní ʻoku fakatefito ʻi he ngaahi nunuʻa ʻo e tui mo e ngāue ʻi he ngaahi fakakaukau loí ka ʻoku fehangahangai ia mo e tui mo ngāue ʻi he folofola ʻa e ʻOtuá, ʻo hangē ko ia ʻoku fakahaaʻi atu ʻi he ʻAlamā 30–32.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

ʻAlamā 25–29

ʻOku vīkiviki ʻa ʻĀmoni mo e ngaahi foha ʻo Mōsaiá ʻi he ʻEikí ʻo hangē ko e tokolahi ʻo e kau Leimana ʻoku ului ki he ongoongoleleí

Hangē ko hono lekooti ʻi he ʻAlamā 26, naʻe fiefia ʻa ʻĀmoni mo hono kāingá ʻi he ola lelei e ngāue ʻa e ʻEikí. ʻAi e kau akó ke nau lau ʻa e ʻAlamā 26:1–4, 11–13 pea kumi e meʻa naʻe ikunaʻi ʻe ʻĀmoni mo hono kāingá pea mo e founga naʻe lava ke nau ikunaʻi ʻakí. Fakamanatu ki he kau akó ʻoku akoʻi ʻe he ngaahi veesi ko ʻení ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení: ʻI heʻetau fakavaivaiʻi kitautolú, ʻe fakamālohia kitautolu ʻe he ʻEikí peá Ne fakaʻaongaʻi kitautolu ko e ngaahi meʻangāue ʻi Hono toʻukupú.

ʻAlamā 30

ʻOku manukiʻi ʻe Kolihola ʻa e tokāteline ʻo Kalaisí

Fakahaaʻi ha tengaʻi ʻakau ki he kalasí. Kole ange ke nau hiki ha ngaahi sīpinga ʻo e ngaahi meʻa ʻoku nau saiʻia ke ʻomi mei he ngaahi tengaʻi ʻakaú. ʻOku fehangahangai ia mo e ngaahi ʻakau, fuaʻiʻakau, mo e ngaahi vesitapolo ʻe niʻihi mahalo kuo ʻosi fakahā atu ʻe he kau akó, fakamahinoʻi ange ʻoku malava ke tupu ha tengaʻi ʻakau ʻo hoko ko ha fuʻu ʻakau ʻokú ne ʻomai ha fua ʻoku mahi pe kona pe lava ke ne kāsia e ngaahi ʻakau lelei kehé.

Hiki e ongo foʻi lea ko e fakakaukau mo e tui he palakipoé pea fehuʻi ange: ʻE tatau fēfē ha fakakaukau pe ha tui mo ha tengaʻi ʻakau?

Fakamatalaʻi ange, ʻi hono ako mo aleaʻi ʻe he kau akó ʻa e ʻAlamā 30–32 ʻi he kalasí he ʻaho ní, te nau fakafaikehekeheʻi ʻa e ngaahi nunuʻa ʻo e ngaahi fakakaukau loi ko ʻení mo e ngaahi nunuʻa ʻo e folofola ko ʻeni ʻa e ʻOtuá.

Kole ki he kau akó ke nau fakamatalaʻi pe ko hai ʻa Kolihola. Fakaafeʻi kinautolu ke nau lau ʻa e ʻAlamā 30:12–18, 23 pea ʻai ke ʻilo ʻa e ngaahi fakakaukau loi naʻe akoʻi ʻe Koliholá. Hili hono ʻoange ha taimi ke nau lau aí, fakaafeʻi kinautolu ke nau hiki he palakipoé pe ʻi ha laʻipepa ha ngaahi fakakaukau loi ʻe ua pe tolu ʻa Kolihola ʻoku nau fakakaukau ʻe fuʻu fakatuʻutāmaki ki ha tui fakalotu ʻa ha taha. Pea fai ange ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení:

  • Ko e hā ha ngaahi ngāue ʻe ala iku ki ai e ngaahi fakakaukau ko ʻení? (ʻI he tali ʻa e kau akó, fakamahinoʻi ange ko ha fakakaukau ʻoku iku ki ha ngāue ʻoku hangē ha tengaʻi ʻakau ʻoku tupu mei ai ha fuʻu akau.)

  • Fakatatau ki he ʻAlamā 30:18, ko e hā e meʻa ne fai ʻe he kakaí ʻi hono takiekina ʻe he ngaahi akonaki ʻa Koliholá? (ʻI he tali ʻa e kau akó, fakamamafaʻi ange ʻoku fakaʻaongaʻi ʻe Sētane ʻa e ngaahi tokāteline loi ke ne fakataueleʻi kitautolu ke tau faiangahala. )

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne fakamatala fakanounou ʻa e meʻa ne hoko kia Koliholá. (Kapau ʻoku fie maʻu tokoni e kau akó, fakaafeʻi kinautolu ke nau fakaʻaongaʻi ʻa e ʻuluʻi fakamatala ʻo e vahe ʻoʻAlamā 30 pe ke lau ʻa e ʻAlamā 30:52–53, 59–60.)

ʻAlamā 31

ʻOku taki ʻe ʻAlamā ha ngāue fakafaifekau ke toe fakafoki e kau Sōlami ne hē mei he moʻoní

Fakamanatu ki he kau akó naʻe tui e kau Sōlamí ki he ngaahi fakakaukau loí pea kuo nau tō ki he ngaahi founga hala, pe hē mei he moʻoní. ʻI he ʻAlamā 31:5 ʻoku tau ʻilo ai ko e taimi ʻoku tau ako ai ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá, te ne tataki kitautolu ke tau fai ʻa e meʻa ʻoku totonú.

ʻAlamā 32

ʻOku akoʻi ʻe ʻAlamā ʻa e kau Sōlami masivá ki he founga hono ngāue ʻaki e tuí

Fakamanatu ki he kau akó neongo naʻe fakafisi ʻa e kau Sōlami tokolahi ke nau maʻu ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá, ka naʻe kamata ke ola lelei ʻa e ngāue ʻa ʻAlamaá ʻi he lotolotonga ʻo e kau masivá. Naʻá ne akoʻi kiate kinautolu ʻa e founga hono ngāue ʻaki e tuí. ʻAi ke toe vakaiʻi ʻe he kau akó ʻa e ʻAlamā 32:21, ko ha veesi fakataukei folofola. Kole ange ke nau fakamatalaʻi ʻa e meʻa ʻoku akoʻi mai ʻe he veesi ko ʻení kiate kinautolu kau ki he tuí.

Fakamanatu ki he kau akó naʻe fakaʻaongaʻi ʻe ʻAlamā ha tengaʻi ʻakau ke akoʻi ʻaki ʻa e founga ʻoku tupulaki ai ʻa e tuí. Pea fai ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení:

  • Ko e hā ha ngaahi kupuʻi lea ʻi he ʻAlamā 32:28 ʻokú ne fakahaaʻi ʻoku lelei ha tengaʻi ʻakau, pe ʻi he meʻá ni, ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá?

  • Ko e hā e ola ʻo e folofola ʻa e ʻOtuá ʻiate kitautolú he taimi ʻoku tau fakaʻatā ai ia ke tō ʻi hotau lotó?

Talaange ki he kau akó, naʻe poupouʻi ʻe ʻAlamā ʻa e kau Sōlamí ke nau ʻahiʻahiʻi ʻa e folofolá, pe ke tō ia ʻi honau lotó ʻaki ʻenau tui ki ai mo ngāueʻi ia. Fakaafeʻi kinautolu ke nau lau ʻa e ʻAlamā 33:22–23, ʻo kumi pe ko e hā e “folofola” naʻe fakatautefito ki ai e holi ʻa ʻAlamā ke tō ʻe he kakaí ʻi honau lotó. Mahalo te ke fie maʻu ke poupouʻi e kau akó ke nau hiki e ngaahi veesi ko ʻení ko ha potufolofola fakafekauʻaki ʻo ofi ki he ʻAlamā 32:28.

ʻAi ke lau ʻe he kau akó ʻa e ʻAlamā 32:28–29, 31, 37, 41–43, ʻo kumi ʻa e ngaahi fakapale te tau maʻu mei he tui mo ngāue ʻi he folofola ʻa e ʻOtuá. ʻI he tali ʻa e kau akó, fakapapauʻi ʻoku mahino ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení: Kapau te tau tauhi faivelenga ʻetau tui ki he folofola ʻa e ʻOtuá ʻi hotau lotó, ʻe tupulaki ʻetau tui mo ʻetau fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí mo ʻEne ongoongoleleí.

Ke fakaʻosi e lēsoni ko ʻení, fakaafeʻi e kau akó ke nau vahevahe mai ʻenau ngaahi tali ki he lēsoni 4, ngāue fika 4 kuo vahe ange ʻi heʻenau tohinoa ako folofolá—kau ki he ngaahi ola kuo nau mamata ai ʻi heʻenau moʻuí ʻi heʻenau muimuiʻi hono siviʻi ʻa ē naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻAlamā ʻi he ʻAlamā 32.

ʻIuniti Hokó (ʻAlamā 33–38)

Ko e hā e fakatuʻutāmaki ʻo hono fakatoloi ʻo e fakatomalá? ʻOku tali ʻe ʻAmuleki e fehuʻi ko ʻení mo ne ʻomi ha fakatokanga. ʻIkai ko ia pē, ka ʻoku faleʻi ʻe ʻAlamā ʻa e toko ua ʻo hono ngaahi fohá ʻi heʻene ofi ke maté. ʻOkú ne ʻoange ʻa e ngaahi fakaikiiki kau ki heʻene uluí—ʻa e liliu mei ha tokotaha naʻá ne tauʻi ʻa e ʻOtuá ki ha tokotaha naʻá ne tau maʻá e ʻOtuá—pea kau ki he anga ʻo ʻene ongó he taimi naʻe fakatauʻatāina ai ia mei he ongoʻi halaia mo e mamahi ʻo ʻene ngaahi angahalá.

Paaki