Laipelí
Lēsoni 37: 2 Nīfai 27


Lēsoni 37

2 Nīfai 27

Talateú

ʻI he toutou vakai ʻa Nīfai ki he ngaahi lea ʻa ʻIsaiá, naʻá ne kikite ʻe fai ʻe he ʻEikí ha “ngāue fakaofo mo fakaʻulia” ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí. Ko e ngāue maʻongoʻonga ko ʻení ʻa Hono Toe Fakafoki Mai ʻo e ongoongolelei ʻa Sīsū Kalaisí. Naʻe fakatefito e kikite ʻa Nīfaí ki hono ʻomai ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Naʻe tomuʻa kikite ʻa Nīfai ʻe mamata ha kau fakamoʻoni ki he Tohi ʻa Molomoná pea fakamoʻoniʻi hono mahuʻingá. Naʻá ne toe fakamoʻoniʻi ʻa e fatongia mahuʻinga ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻi he ngāue ʻa e ʻEikí ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí—ʻe hoko ia ko ha meʻaʻofa mahuʻinga ki he māmaní. (Fakatokangaʻi ange: ʻoku fuʻu faitatau ʻa e 2 Nīfai 27mo e ʻIsaia 29. ʻI he paaki ʻa e Siasí ʻo e Tohi Tapú, naʻe ʻomai ʻe he futinouti ʻo eʻIsaia 29 ha ngaahi fakakaukau ʻaonga ki hono ako ʻo e ongo vahé.)

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

2 Nīfai 27:1–5

ʻOku kikite ʻa Nīfaí ʻe fonu ʻa e māmaní ʻi he angahalá ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí

Fakaʻaliʻali ʻa e ngaahi meʻa ko ʻení: hina ʻotolono, foʻi kilimi fulunifo, mo ha foʻi koa pe hina koa. Fakamatalaʻi ʻoku fakataumuʻa e meʻa takitaha ke fakalelei ʻaki ha palopalema. Kole ki he kau akó ke nau ʻai ke ʻilo e palopalema ʻoku fakataumuʻa ke fakaleleiʻi ʻe he meʻa takitaha. (Te ke lava ʻo fili ke fakaʻaongaʻi ha ngaahi meʻa kehe ʻoku lava ke pehē ko ha founga ke fakaleleiʻi ʻaki ha palopalema.)

Fakamatalaʻi ʻoku lau ʻa e kikite ʻa Nīfai ʻi he 2 Nīfai 27 ki he ngaahi palopalema ʻe hoko ʻi hotau ʻahó. Naʻá ne akoʻi ʻe tūkia fakalaumālie ʻa e kakaí koeʻuhí ko ʻenau faiangahalá, pea te nau faingataʻaʻia ʻi he kui fakalaumālié pea te nau siʻaki ʻa e kau palōfitá. Naʻe toe kikite ʻa Nīfai ki he meʻa ʻe fai ʻe he ʻOtuá ke veteki ʻaki e ngaahi palopalema ko ʻení.

Fakaafeʻi ha kau ako ʻe niʻihi ke nau fetongitongi ʻi hono lau leʻolahi e 2 Nīfai 27:1–5. Kole ki he kalasí ke nau fekumi ki he ngaahi foʻi lea mo e kupuʻi lea ʻokú ne fakamatalaʻi e ngaahi palopalema ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí. Kole ki ha kau ako ʻe niʻihi ke vahevahe ha ngaahi kupuʻi lea ne nau maʻu. Ke tokoni ki he kau akó ʻi hono vakavakaiʻi e ngaahi kupuʻi lea ko ʻení, mahalo te ke fie fai ange e ngaahi fehuʻi ko ʻení:

  • ʻOkú ke pehē ʻoku ʻuhinga ki he hā ʻa e “konā ʻi he angahalá”?

  • ʻI he 2 Nīfai 27:3, ʻoku fakatatau ha kakai ʻe niʻihi ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí ki ha tangata fiekaia ʻoku fakaʻānaua ki haʻane kai pe tangata fieinua ʻoku fakaʻānaua ki haʻane inu ka ʻi heʻene ʻā haké ʻoku ongoʻi maha hono laumālié. Ko e hā te tau lava ʻo ako mei hení? (ʻOku ʻikai tolonga ʻa e fiemālié ʻi he kai mo inu ʻi ha misí pea ʻikai ha meʻa ʻe maʻu ai, he ʻoku kei hoko atu pē ʻa e fiekaiá mo e fieinuá hili ʻa e misí. Hangē ko kinautolu ʻoku “tauʻi ʻa e Moʻunga ko Saioné” ʻe ʻikai tolonga e fiemālié, pe aʻusia ha meʻa ʻoku ʻaonga.)

  • ʻOkú ke pehē ʻoku ʻuhinga ki he hā e kupuʻi lea “kuo mou kuikui ʻa homou matá”?

Ke tokoni ki he kau akó ke nau ʻiloʻi ʻa e ngaahi moʻoni ʻo e ongoongoleleí ʻi he 2 Nīfai 27:1–5, fakaafeʻi kinautolu ke fakamatalaʻi fakanounou e meʻa ne nau ako mei he ngaahi veesi ko ʻení. Hiki ʻenau ngaahi talí ʻi he palakipoé. Fakapapauʻi ʻoku mahino ki he kau akó ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí, ʻe tokolahi ha kakai ʻe fonu ʻi he angahalá pea ʻikai ke nau tali ʻa e kau palōfitá.

  • ʻOkú ke pehē ko e hā hono ʻuhinga ʻoku mahuʻinga ai ke ʻilo ki he kikité ni mo hono fakahokó?

2 Nīfai 27:6–23

ʻOku kikiteʻi ʻe Nīfai ʻa hono ʻomai ʻo e Tohi ʻa Molomoná

Fakaafeʻi e kau akó ke nau lau fakalongolongo e 2 Nīfai 27:6–7. Kole ange ke nau fekumi ki ha meʻa ʻe ʻomai ʻe he ʻEikí ke tokoni ki hono veteki e ngaahi palopalema fakalaumālie ʻa e kakaí ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí.

  • Ko e hā ʻe ʻomi ʻe he ʻEikí?

  • Ko e hā e meʻa ʻe ʻi he tohí?

  • Ko e tohi fē ʻokú ke pehē ʻoku fakamatalaʻi ʻe he ngaahi veesi ko ʻení? (Ke tokoni ki he kau akó ke tali e fehuʻi ko ʻení, te ke lava ʻo fokotuʻu ange ke nau fekumi ʻi he ngaahi maʻuʻanga tokoni fakafolofola ʻoku lisi ʻi he 2 Nīfai 27:6, futinouti b. Mahalo te ke fie fakamatalaʻi ange ʻoku ʻuhinga ʻa e kupuʻi lea ko e “ʻanautolu kuo mohé” ki he kau palōfita kuo mālōlō ʻa ia ne nau tauhi e ngaahi lekooti naʻe hoko ko e Tohi ʻa Molomoná.)

Puke hake ha tatau ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Fakamatalaʻi ne ʻomai ʻe he ʻEikí ʻa e tohi ko ʻení ke tokoni ki hono fakatonutonu e ngaaho palopalema ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí pea ke ʻomi ʻa e māmá ki ha māmani kuo fakapoʻuli. Naʻe fakahā ʻe he ʻEikí ki he kau palōfita ʻi onoʻahó e ngaahi fakaikiiki kau ki hono ʻomai ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Naʻe lekooti ʻe Nīfai e ngaahi fakaikiiki ko ʻení ʻi he 2 Nīfai 27. Fakamatalaʻi ʻoku maʻu ʻa e kikite meimei tatau ʻi he ʻIsaia 29. (Mahalo te ke fie fakamatalaʻi ʻoku fakafepakiʻi ʻe he kakaí e niʻihi ʻa e Tohi ʻa Molomoná ʻaki hono fehuʻia pe ko e hā naʻe ʻikai hā ai ʻi he Tohi Tapú. Fakamahinoʻi ko e kikite ʻi he ʻIsaia 29 ʻokú ne fakahaaʻi ʻoku fakamoʻoniʻi tonu ʻe he Tohi Tapú ʻa e Tohi ʻa Molomoná.)

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi e 2 Nīfai 27:12–14. Fehuʻi ki he kalasí pe ko hai naʻe pehē ʻe Nīfai ʻe fakangofua ke mamata ki he tohí.

  • Ko hai e kau fakamoʻoni ʻe toko tolu naʻe fakangofua ke mamata ki he Tohi ʻa Molomoná “ʻi he māfimafi ʻo e ʻOtuá”? (ʻŌliva Kautele, Tēvita Uitemā mo Māteni Hālisi. Vakai, “Ko e Fakamoʻoni ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolú,” Tohi ʻa Molomoná.)

Fakamahinoʻi ne lea ʻaki ʻe Nīfai “ha tokosiʻi” kehe ʻe toe fakangofua ke mamata ki he tohí.

  • ʻOkú ke pehē ko hai e kau fakamoʻoni kehe ko ʻení? (ʻE ala fie maʻu ke ke fakamanatu ki he kau akó e kau fakamoʻoni kehe ʻe toko valu ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Vakai, “Ko e Fakamoʻoni ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Valú,” Tohi ʻa Molomoná.)

Fakamahinoʻi ʻoku hā ʻi he 2 Nīfai 27:14 ʻe hanga ʻe he ʻEikí ʻo “fakamoʻoniʻi ʻa ʻene folofolá” ʻi he “ngutu ʻo e kau fakamoʻoni tokolahi ʻo fakatatau mo ia ʻokú ne ʻafioʻi ʻoku leleí.”

  • ʻOkú ke pehē nai ʻoku ʻuhinga ki he hā ʻa e pehē ʻe Nīfai ʻe fakamoʻoniʻi ʻe ha kau fakamoʻoní e folofola ʻa e ʻOtuá? (ʻE vahevahe ʻe kinautolu te nau maʻu mo tali e folofola ʻa e ʻOtuá ʻi he Tohi ʻa Molomoná mo e niʻihi kehé pea fakamoʻoniʻi hono moʻoní.)

  • Ko hai nai e kau fakamoʻoni ko ʻení?

  • Ke tokoni ki he kau akó ke nau fakamālō ʻi he lava ke nau hoko foki mo kinautolu ko e kau fakamoʻoni ki hono moʻoni ʻo e Tohi ʻa Molomoná, ʻe ala fie maʻu ke ke fakaafeʻi kinautolu ke hiki honau hingoá ʻi he tafaʻakí hoko ki he 2 Nīfai 27:14. ʻE tokoni fēfē e mēmipa takitaha ʻo e Siasí, kau ai koe, ke fokotuʻu e moʻoni ʻo e Tohi ʻa Molomoná?

  • Ko e fē ha taimi naʻá ke vahevahe ai hoʻo fakamoʻoni ki he Tohi ʻa Molomoná mo ha niʻihi kehe?

Mahalo naʻá ke poupouʻi e kau akó ʻi ha lēsoni kimuʻa ange, ke vahevahe ʻenau fakamoʻoni ki he Tohi ʻa Molomoná mo ha tokotaha kehe. Kapau naʻé ke fai ia, muimuiʻi e ngāue ko iá ʻaki hono fakaafeʻi ha niʻihi ʻo e kau akó ke vahevahe e meʻa ne nau faí. Poupouʻi e kau akó ke hokohoko atu ʻenau fekumi ki he ngaahi faingamālie ke vahevahe ʻenau fakamoʻoni ki he Tohi ʻa Molomoná mo e niʻihi kehé, kau ai kinautolu he ngaahi tui fakalotu kehé.

Hiki e saati ko ʻení he palakipoé. (Ke fakahaofi e taimí, mahalo te ke fie maʻu ke fai ʻeni kimuʻa pea kamata e kalasí.)

Ko e kikite ʻa Nīfai ki he meʻa ʻe fai ʻe he tangatá

Ko e hingoa ʻo e tangatá

Ko hono fakahoko ʻo e kikité

Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:63–65

Tangata 1 (“ʻikai ke poto”)

2 Nīfai 27:9, 15, 19

Tangata hono 2 (“toe tokotaha”)

2 Nīfai 27:15, 17

Tangata hono 3 (“poto”)

2 Nīfai 27:15–18

Vahevahe fakatauhoa e kau akó. Fakamatalaʻi ange ʻe ako ʻe he hoa takitaha ha kikite ki hono ʻomai ʻo e Tohi ʻa Molomoná pea pehē ki hono fakahoko ʻo e kikite ko iá. ʻAi ke hiki ʻe he kau akó e sātí ʻi heʻenau tohinoa ako folofolá pe tohi fakamatala fakakalasí pea tohi ʻa e ngaahi talí ʻo fakaʻaongaʻi e ngaahi maʻuʻanga tokoni fakafolofolá kuo ʻoatú. (Mahalo te ke fie fakamatalaʻi ʻoku ʻuhinga e ngaahi foʻi lea ko e ngaahi mataʻitohi,ʻoku hā ʻi he Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:63–65, ki he tohi ʻoku tongitongi ʻi he ʻū peleti koulá ʻa ia ne liliu mei ai e Tohi ʻa Molomoná.) ʻI he ʻosi e tohi ʻa e kau akó, fakaafeʻi kinautolu ke vahevahe ʻenau ngaahi talí mo e kalasí.

  • Fakatatau ki he 2 Nīfai 27:15 mo e Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:64, ko hai ʻa e tangata poto ne ʻave ki ai ʻe Māteni Hālisi e ngaahi fakalea ʻo e tohí? (Sālesi ʻAnitoni.)

  • Ko e hā e ngaahi founga ʻe lava ai ha tokotaha naʻe ʻikai ako lelei hangē ko Siosefa Sāmitá ʻo liliu lelei ange e Tohi ʻa Molomoná ʻi he tangata poto hangē ko Sālesi ʻAnitoni?

ʻAi ke lau fakalongolongo ʻe he kau akó e 2 Nīfai 27:20–21, pea fekumi ki ha kupuʻi lea ʻoku toutou ʻasi ʻi he veesi takitaha. (“ʻOku ou mafai ke fai ʻa ʻeku ngāue pē ʻaʻakú.”)

  • Ko e hā ʻene ʻuhinga kiate koe ʻa e kupuʻi lea ko e “ʻoku ou mafai ke fai ʻa ʻeku ngāue pē ʻaʻakú”?

  • ʻOku hoko fēfē ʻa Hono Toe Fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí mo hono ʻomai ʻo e Tohi ʻa Molomoná ko hano fakamoʻoniʻi ʻoku lava ʻe he ʻOtuá ke fai pē ʻa ʻEne ngāué?

  • Ko e hā ha ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku akoʻi ʻe he ngaahi veesi ko ʻení? (ʻI hono vahevahe ʻe he kau akó ʻenau ngaahi fakakaukaú, fakamamafaʻi ʻokuhoko ʻa hono ʻomai ʻo e Tohi ʻa Molomoná ko e founga ʻe taha ʻe lava ai ʻe he ʻOtuá ʻo fakahoko ʻEne ngāué ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní.)

  • ʻOku fakamālohia fēfē hoʻo fakamoʻoni ki he Tohi ʻa Molomoná mo hono fatongia ʻi Hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Siasi ʻo e ʻEikí ʻi hono fakahoko ʻo e kikite ko ʻení?

2 Nīfai 27:24–35

ʻOku kikite ʻa Nīfai ki he lelei ʻe hoko tupu mei he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo toe fakafoki maí mo e Tohi ʻa Molomoná

Lau leʻolahi e 2 Nīfai 27:24–26 lolotonga e muimui fakalongolongo e kau akó ʻi heʻenau folofolá.

  • ʻOkú ke manatuʻi nai haʻo fanongo ʻi he ngaahi lea ko ʻení kimuʻa? Kapau ʻoku ʻio, ʻi fē? (Kapau ʻe faingataʻa ke tali ʻe he kau akó, fakamatalaʻi ne fakaʻaongaʻi ʻe he ʻEiki ha fakalea meimei tatau ʻi Heʻene folofola kia Siosefa Sāmita ʻi he Vaoʻakau Tapú; vakai, Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:19.)

Puke hake ha taha ʻo e ngaahi meʻa naʻá ke fakaʻaliʻali ʻi he kamata ʻa e lēsoni ko ʻení, pea fakamanatu ki he kau akó ne ngaohi ia ke fakaleleiʻi ʻaki ha palopalema pau.

  • ʻI he 2 Nīfai 27:25, ko e hā e ngaahi palopalema ne pehē ʻe he ʻEikí ʻe hoko ʻi he lotolotonga ʻo e kakai ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní? (Mahalo te ke fie maʻu ke tohi ʻa e ngaahi tali e kau akó ʻi he palakipoé.)

Fakamanatu ki he kau akó ʻa e ngaahi palopalema fakalaumālie kehe ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní ʻa ia ʻoku hā ʻi he 2 Nīfai 27:5. (Te ke ala fie maʻu ke tānaki atu eangahalá, kui fakalaumālié,mo hono siʻaki e kau palōfitáki he lisi ʻi he palakipoé.)

  • ʻOku tokoni fēfē ʻa e Tohi ʻa Molomoná mo Hono Toe Fakafoki Mai ʻo e ongoongolelei ʻa Sīsū Kalaisí ke veteki e ngaahi palopalema ko ʻení?

Kole ki he kau akó ke lau fakalongolongo e 2 Nīfai 27:29–30, 34–35, pea fekumi ki he ngaahi founga ne pehē ʻe he ʻEikí ʻe tāpuekina ai ʻe he ongoongolelei kuo toe fakafoki maí mo e Tohi ʻa Molomoná e kakai ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke hiki e ngaahi tāpuaki ko ʻení ʻi he palakipoé.

  • Fakatatau ki he 2 Nīfai 27:29, ʻe tokoni ʻa e Tohi ʻa Molomoná ke “mamata ʻa e mata ʻo e kuí mei he kakapú, pea mei he poʻulí.” ʻOkú ke pehē ʻoku he ʻuhinga ʻení ki he hā?

Tokoniʻi ke mahino ki he kau akó ʻoku ʻomi ʻe he Tohi ʻa Molomoná mo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo toe fakafoki maí e fiefia mo e mahino kiate kinautolu ʻoku nau ako mo tali iá. Poupouʻi e kau akó ke nau fekumi ki he ngaahi vetekiʻanga ʻo honau faingataʻaʻiá ʻi he Tohi ʻa Molomoná pea ke vahevahe ʻenau ngaahi fakamoʻoni ki he Tohi ʻa Molomoná mo e niʻihi kehé.

Ngaahi Fakamatala Fakamahino mo e Puipuituʻá

2 Nīfai 27:1–2. “Angahalá mo e faʻahinga anga-fakalielia kotoa pē”

Naʻe fakahaaʻi ʻe Palesiteni Poiti K. Peeka ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻene hohaʻa kau ki he mafola e hōloa e tuʻunga ʻo e angamaʻá mo e fakatuʻutāmaki fakalaumālié ʻokú ne ʻātakiʻi kitautolu he ngaahi ʻaho fakaʻosí:

“ʻOku ʻikai te u ʻiloʻi ha meʻa ʻi he hisitōlia ʻo e Siasí pe ko e hisitōlia ʻo e māmaní ʻe lava ʻo fakatataua mo hotau tuʻunga lolotongá. ʻOku ʻikai ha meʻa naʻe hoko ʻi Sōtoma mo Komola ʻe mahulu hake hono palakuú mo hono fakalieliá ʻi he meʻa ko ia ʻoku hoko ʻi he lolotonga ní.

“Ko e ngaahi lea ʻulí, kapekapé, mo e lea fie-ʻotuá ʻoku ngāue ʻaki ia ʻi he feituʻu kotoa pē. Ko e faiangahala naʻe fai fakapulipulí, ʻoku fakaʻaliʻali ia he lolotongá ni, pea aʻu pē ʻo maluʻi ʻe he laó.

“[Naʻe ngata pē ʻa e ngaahi meʻa ko ʻení ʻi Sōtoma mo Komola. ʻOku mafola ia he taimí ni ʻi he māmaní kotoa pea ʻoku ʻi hotau lotolotongá”] (“The One Pure Defense” [lea ki he kau faiako fakalotu ʻa e CES, Feb. 6, 2004], 4, si.lds.org).

2 Nīfai 27:10–11. “ʻE fakamaʻu ʻa e tohí”

Naʻe lea ʻa ʻEletā Niila A. Mekisuale ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo kau ki ha folofola ʻe ʻomai:

“ʻE ʻomai he kahaʻú ha ngaahi folofola lahi ange kau ai e ngaahi tohi ʻa ʻĪnoké (vakai, T&F 107:57), ngaahi tohi kotoa ʻa e ʻAposetolo ko Sioné (vakai, ʻEta 4:16), ko e ngaahi lekooti ʻo e ngaahi faʻahinga ʻo ʻIsileli ne molé (vakai, 2 Nīfai 29:13), mo e fakafuofua ki he vahe tolu ʻe ua ʻo e ngaahi peleti ʻo e Tohi ʻa Molomoná naʻe silaʻí: ‘Pea ʻoku haʻu ʻa e ʻaho ʻe lau ʻa e ngaahi lea ʻo e tohi kuo fakamaʻú mei he tumuʻaki ʻo e ngaahi falé; pea ʻe lau ia ʻi he mālohi ʻo Kalaisí; pea ʻe fakahā ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ki he fānau ʻa e tangatá, ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻa ia kuo hoko ʻi he fānau ʻa e tangatá, pea mo e ngaahi meʻa ʻe hoko ʻo aʻu ki he ngataʻanga ʻo e māmaní’ (2 Nīfai 27:11). ʻOku tau toʻotoʻo pē hano fakatahaʻi ʻo ha ngaahi tohi folofola ʻe fā kuo fakamafaiʻi ke ngāue ʻaki ʻe he Siasí, ka ʻi ha ʻaho, koeʻuhí ko e lahi ange e ngaahi folofola ʻe ʻomaí, mahalo ʻe fie maʻu ke tau toho ha fanga kiʻi saliote faʻoʻanga tohi” (A Wonderful Flood of Light [1990], 18).

2 Nīfai 27:14. ʻE fakamoʻoniʻi ʻe ha kau fakamoʻoni e folofola ʻa e ʻEikí

Naʻe vahevahe ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻene fakamoʻoni taʻeveiveiua ki he Tohi ʻa Molomoná:

“ʻOku ou fakamoʻoni he ʻikai ha taha ia te ne maʻu ha tui kakato ki he ngāue ko ʻení ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní … kae ʻoua ke ne tali moʻoni hono faka-ʻOtua ʻo e Tohi ʻa Molomoná mo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ʻokú ne fakamoʻoniʻí. …

“… Naʻe ʻikai ke u ʻi he kakai Nīfai ne nau ala ki he ngaahi matakafo ʻo e ʻEiki kuo toetuʻú. … Ka ko ʻeku fakamoʻoni ki he lekōtí ni mo e nonga ʻokú ne ʻomi ki he loto ʻo e tangatá, ʻoku tatau mo mahino tofu pē ia ʻo hangē ko haʻanautolú. Pea hangē ko kinautolú, ‘[ʻOku ou] ʻoatu [hoku hingoá] ki māmani, ke fakamoʻoniʻi ki māmani ʻa e meʻa ne umamata ki aí.’ Pea hangē ko kinautolú, ‘ʻOku ʻikai [te u] loi, he ʻoku fakamoʻoni ʻa e ʻOtuá ki ai.’ [“Ko e Fakamoʻoni ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Valú,” ʻo e Tohi ʻa Molomoná; ko e toki tānaki atu hono fakamamafaʻí.]

“ʻOku ou kole atu, ko ʻeku fakamoʻoni ki he Tohi ʻa Molomoná mo ia kotoa ʻokú ne ʻomí, ʻoku fai ia he ʻahó ni ʻi heʻeku fuakavá mo hoku lakangá, ke lekooti ia ʻe he kakai he māmaní mo e kau ʻāngelo ʻi he langí. … ʻOku ou fie maʻu ke mātuʻaki mahino ʻaupito ko e taimi te u tuʻu ai ʻi he ʻao ʻo e fakamaauʻanga ʻo e ʻOtuá, ne u ʻosi fakahaaʻi ki māmani, ʻi he lea fakahangatonu taha ne u lava ke maʻú, ʻoku moʻoni ʻa e Tohi ʻa Molomoná pea naʻe maʻu ia ʻi he founga ne pehē ʻe Siosefa Sāmita naʻe maʻu aí” (“Malu Maʻá e Laumālié,” EnsignpeLiahona, Nōvema 2009, 89–90).

Paaki