Laipelí
Lēsoni 5: Vakaiʻi Fakalūkufua ʻo e Tohi ʻa Molomoná


Lēsoni 5

Vakaiʻi Fakalūkufua ʻo e Tohi ʻa Molomoná

Talateú

ʻOku ʻomi ʻe he lēsoni ko ʻení hano vakaiʻi fakalūkufua ʻo e Tohi ʻa Molomoná. ʻE ako ʻa e kau akó ki he fakamoʻoni ʻa Siosefa Sāmita ʻo kau ki he kamataʻanga ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Te nau ako foki ki he founga naʻe fakatahatahaʻi mo fakanounouʻi ai e tohí ʻo fakatatau ki ha fakahinohino fakalangí. Naʻe vakai mai ʻa kinautolu naʻa nau hiki e Tohi ʻa Molomoná ki he ngaahi ʻaho kimui ní, pea nau fakakau ai ʻa e ngaahi fakamatala mo e ngaahi akonaki naʻa nau ʻiloʻi ʻe ʻaonga taha kiate kitautolú.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

Ko e Fakamoʻoni ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá

Kimuʻa pea fai e kalasí, faʻo ha Tohi ʻa Molomona ʻi ha puha pea kofukofu ke hangē ha meʻaʻofá. Fakaʻaliʻali e meʻaʻofá ʻi ha funga tēpile ʻi muʻa he kalasí, pea talaange ki he kau akó ko ha meʻaʻofa mahuʻinga ʻaupito ia.

  • Ko e hā ha niʻihi ʻo e ngaahi meʻaʻofa mahuʻinga taha kuó ke maʻú?

  • Ko e hā e meʻa ʻokú ne ʻai ke mahuʻinga ha meʻaʻofá?

  • Ko e hā hoʻo ongó ʻi he taimi ʻokú ke foaki atu ai ha meʻaʻofa ʻokú ke pehē ʻoku mahuʻinga pea tali fiefia ia ʻe he tokotaha ʻoku foaki ki aí?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne fakaava e meʻaʻofá pea fakaʻaliʻali ki he kau ako kehé e meʻa ʻoku ʻi aí.

  • Ko hai naʻá ne foaki mai e meʻaʻofa ko ʻení maʻatautolú?

  • Ko e hā ʻokú ke ongoʻi ai ʻoku mahuʻinga e meʻaʻofá ni?

Fakaʻaliʻali e fakatātā ʻo e Hā ʻa Molonai kia Siosefa Sāmita ʻi Hono Lokí (62492; Tohi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí [2009], fika 91).

ʻĪmisi
The Angel Moroni Appears to Joseph Smith
  • Ko e hā e meʻa ʻoku fakahaaʻi mai ʻi he fakatātā ko ʻení?

  • Naʻe tokoni fēfē ʻa e meʻa ko ʻeni naʻe hokó ki hono Toe Fakafoki Mai ʻo e ongoongoleleí?

Fakamatalaʻi ki he kau akó te nau lau he taimí ni e ngaahi lea tonu pē ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá fekauʻaki mo e kamataʻanga ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Talaange ko e fakamoʻoni ko ia ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻoku hā ʻi he kamataʻanga ʻo e Tohi ʻa Molomoná, ʻoku toʻo ia mei he Siosefa Sāmita—Hisitōliá ʻi he Mataʻitofe Mahuʻingá. ʻI hono fakakakato ʻe he kau akó ʻa e ʻekitivitī ko ʻení, ʻai ke nau laukonga mei he Mataʻitofe Mahuʻingá.

Vahevahe e kau akó ke nau ngāue tautau toko ua. Fakaafeʻi ha taha ʻi he hoa takitaha ke ne lau fakalongolongo ʻa e Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:30, 32–35, 42 . Kole ki he toko taha ako ʻe tahá ʻi he hoa takitaha ke ne lau fakalongolongo ʻa e Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:51–54, 59–60. Fakamatalaʻi ange ko ʻene ʻosi pē ʻenau laukongá, ʻoku totonu ke feakoʻiʻaki ʻe he hoa takitaha ʻa e meʻa naʻa nau laú.

Hili ha maʻu ʻe he kau akó ha taimi feʻunga ke nau laukonga mo fealeaʻaki ai, pea fehuʻi ange:

  • ʻOkú ke pehē naʻe tokoni fēfē kia Siosefa Sāmita ʻene tatali ʻi ha taʻu ʻe fā pea toki lava ke ne ʻave ʻa e ngaahi peleti koulá ki hono ʻapí? (Naʻe akoʻi ʻe Molonai ʻa Siosefa lolotonga e vahaʻataimi ko iá, pea naʻá ne matuʻotuʻa ʻi he ngaahi meʻa lahi. Vakai, Siosefa Sāmita—Hisitōliá 1:54.

  • ʻI he fakamatala ʻa Siosefa Sāmitá, ko e hā e fakamoʻoni ʻokú ke sio ki ai naʻe fakatatali pē ʻe he ʻEikí e Tohi ʻa Molomoná ke toki ʻomi ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní?

  • ʻI he fakamatala ʻa Siosefa Sāmitá, ko e hā e fakamoʻoni ʻokú ke vakai naʻe ʻomi e Tohi ʻa Molomoná ʻi he mālohi ʻo e ʻOtuá??

Ko ha Fakamatala Nounou kau ki he Tohi ʻa Molomoná

Ke tokoni ke mahino ki he kau akó e founga hono fakatahatahaʻi ʻo e Tohi ʻa Molomoná, fekau ke nau kumi hake ki he “Ko ha Fakamatala Nounou ʻo kau ki he Tohi ʻa Molomoná” ʻi he ngaahi peesi talateu ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Fakaafeʻi ha kau ako ʻe toko fā ke nau lau taufetongi leʻolahi ʻa e fika 1–4. ʻI he lolotonga ʻenau laú, tuku ke fakafanongo e toenga ʻo e kalasí ki he ngaahi founga ʻoku mahuʻinga ai e faʻahinga peleti takitaha ki he Tohi ʻa Molomoná. ʻOku kau ʻi he fakalahi ki he tohi lēsoni ko ʻení ha fakatātā ʻoku fakahingoa “Ko e Ngaahi Peletí mo ʻEnau Fetuʻutaki mo e Tohi ʻa Molomona Kuo Pulusí.” ʻE ala tokoni e fakatātā ko ʻení ki he kau akó ke nau sio loto atu ki he ngaahi peleti ʻoku fakamatalaʻi ʻi he “Ko ha Fakamatala Nounou kau ki he Tohi ʻa Molomoná.” (Kapau te ke ongoʻi ʻe ʻaonga ko ha konga ʻo e fealēleaʻaki ko ʻení peá ke fakamahinoʻi ange ʻa e palakalafi fakaʻosi ʻo e fakamatala nounoú, ʻa ia ʻoku kamata ʻaki e kupuʻi lea ko e “Kau ki he pulusi ko ʻení.” Fakamatalaʻi ange kuo fakakau ʻi he paaki takitaha ʻo e Tohi ʻa Molomoná ha fanga kiʻi fakatonutonu iiki ki he sipelá mo hono fokotuʻutuʻu ke pākí.)

ʻĪmisi
Mormon Abridging the Plates

Fakaʻaliʻali e fakatātā Ko Hono Fakanounouʻi e Molomona e Ngaahi Peletí (62520; Tohi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí, fika. 73). Fakamatalaʻi naʻe fakatolonga mai ʻe ha niʻihi fakafoʻituitui tokolahi ʻa e ngaahi lekooti ko ia naʻe iku ʻo hoko ko e Tohi ʻa Molomoná. Hiki e ngaahi fakamoʻoni fakafolofola ko ʻení ʻi he palakipoé: Kole ki he kau akó ke nau ako fakalongolongo kinautolu mo kumi ha niʻihi ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni naʻe tokoni kiate kinautolu naʻa nau hiki e Tohi ʻa Molomoná ke fakapapauʻi e meʻa ke fakakau ʻi heʻenau ngaahi lekōtí. Fakaafeʻi e kau akó ke nau vahevahe mai e meʻa ne nau maʻú. (ʻE lava ke ke hiki ʻenau ngaahi talí he palakipoé kapau te ke fie maʻu.)

  • ʻE tokoni fēfē e mahino ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni fakahinohino ko ʻení ki hoʻo ako e Tohi ʻa Molomoná?

Vahevahe hoʻo fakamoʻoní naʻe mamata mai ʻa kinautolu naʻa nau hiki e Tohi ʻa Molomoná ki hotau kuongá ni pea nau hiki e meʻa ʻe ʻaonga taha kiate kitautolú. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi e Molomona 8:35–38.

  • Ko e hā e ngaahi palopalema naʻe vakai mai ki ai ʻa Molonai ʻi he kakai ʻi hotau kuonga ní?

  • Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke ʻiloʻi naʻe ʻilo ʻe Molonai mo kinautolu naʻa nau hiki e Tohi ʻa Molomoná ʻa e ngaahi palopalema te tau fehangahangai mo iá?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau e lea ko ʻeni naʻe fai ʻe Palesiteni ʻEselā Tafu Penisoní fekauʻaki mo e founga ako ʻo e Tohi ʻa Molomoná:

ʻĪmisi
Palesiteni ʻEselā Tafu Penisoni

“Kapau ne nau vakai mai ki hotau kuongá ni, pea fili ʻa e ngaahi meʻa ko ia ʻe mahuʻinga taha kiate kitautolú, ʻikai nai ko e founga ia ʻoku totonu ke tau ako ʻaki ʻa e Tohi ʻa Molomoná? ʻOku totonu ke tau fehuʻi maʻu pē kiate kitautolu, “Ko e hā naʻe ueʻi ai ʻe he ʻEikí ʻa Molomona (pe Molonai pe ʻAlamā) ke fakakau ia ʻi heʻene lekōtí? Ko e ha e lēsoni ʻe lava ke u ako mei ai ke tokoni ki heʻeku moʻuí ʻi he ʻaho mo e kuonga ko ʻení?’” (“The Book of Mormon—Keystone of Our Religion,” Ensign, Nov. 1986, 6).

Talaange ki he kau akó naʻe fehangahangai e kakai ʻi he Tohi ʻa Molomoná mo e ngaahi palopalema tatau pē mo kitautolu. Neongo ko e tohi motuʻa e Tohi ʻa Molomoná, ka ʻoku mahuʻinga lahi kiate kitautolu he ʻahó ni hono ngaahi tokāteliné, ngaahi hisitōliá, mo hono ngaahi talanoá.

Kole ki ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e lea ko ʻeni naʻe fai ʻe Palesiteni ʻEselā Tafu Penisoní. (ʻMahalo te ke loto ke ʻoange ha tatau ke takitaha e kau akó.) ʻAi ke fanongo e kalasí ki he ngaahi tāpuaki naʻe talaʻofa ʻaki ʻe Palesiteni Penisoni kiate kinautolu ʻoku nau kamata ke ako fakamātoato e Tohi ʻa Molomoná.

“ʻOku ʻikai ke akoʻi mai pē kiate kitautolu ʻe he Tohi ʻa Molomoná ʻa e moʻoní, neongo ʻokú ne fai ia. ʻOku fakamoʻoni ʻa e Tohi ʻa Molomoná kia Kalaisi, ka ʻoku ʻi ai mo ha toe ʻuhinga kehe. ʻOku ʻi ai ha mālohi ʻi he tohí, ʻa ia ʻe kamata ke tafe atu ki hoʻo moʻuí ʻi he momeniti pē te ke kamata ke ako fakamātoato ai e tohí. Te ke maʻu ai ha mālohi lahi ange ke ke fakafepakiʻi ʻaki ʻa e ʻahiʻahí. Te ke maʻu ʻa e mālohi ke ke fakaʻehiʻehi mei he kākaá. Te ke maʻu mei ai e mālohi ke ke nofo maʻu ʻi he hala hangatonu mo fāsiʻí. ʻOku ui ʻa e folofolá “ko e ngaahi folofola ʻo e moʻuí” (vakai, T&F 84:85), pea ʻoku ʻikai mo ha toe feituʻu kehe ʻe hoko moʻoni ange ai ia ʻo hangē ko e Tohi ʻa Molomoná. ʻI he taimi ko ia te ke kamata ai ke fiekaia mo fieinua ki he ngaahi folofola ko iá, te ke maʻu ai ʻa e moʻuí ʻo lahi ange ʻaupito” (“The Book of Mormon—Keystone of Our Religion,” 7).

  • Ko e fē taimi ne ke aʻusia ai ha ngaahi tāpuaki mei hono ako ʻo e Tohi ʻa Molomoná?

Vahevahe hoʻo fakamoʻoní ʻoku ʻomai ʻe he Tohi ʻa Molomoná ha mālohi lahi ange kiate kitautolu ke tekeʻi e ʻahiʻahí, fakaʻehiʻehi mei hano kākaaʻi kitautolu, pea tau nofo maʻu ʻi he hala fāsiʻi mo lausiʻí. Talaange ki he kau akó ha taimi naʻá ke maʻu ai e ngaahi tāpuakí ni tupu mei hono ako ʻo e Tohi ʻa Molomoná.

Hiki e lisi ʻo e ngaahi fehuʻi mo e ngaahi potufolofola ko ʻení he palakipoé kimuʻa pea fai e kalasí:

Fakamatalaʻi ange ʻoku fakalahi atu ki he ngaahi tāpuaki kuo ʻosi lau ki aí ʻa hono maʻu ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻa e ngaahi tali ki he ngaahi fehuʻi mahuʻinga taha ʻo e moʻuí. Fakaafeʻi e kau akó ke nau fili fakafoʻituitui pē ha fehuʻi ʻe taha pe ua pea kumi e talí ʻi he ngaahi potufolofola ʻoku ʻoatu fakataha mo iá. Tuku ange ha ngaahi miniti siʻi ke nau kumi ai e talí. Te ke lava ʻo lue takai he loki akó ʻo tokoniʻi kinautolu ʻo ka fie maʻu.

  • ʻOku tali fēfē ʻe he Tohi ʻa Molomoná ʻa e ongo fehuʻi naʻá ke filí?

Lau e lea ko ʻeni ʻa Palesiteni Poiti K. Peeka ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. Ko ʻene lea ʻeni ki he kau faiako semineli mo ʻinisititiutí ʻo kau ki he mālohi ʻo e folofolá ke tali e ngaahi fehuʻi mahuʻinga taha ʻi he moʻuí.

“Kapau ʻoku feangainga hoʻo [kau] akó mo e ngaahi fakahaá, he ʻikai ha toe fehuʻi—fakafoʻituitui, fakasōsiale, fakapolitikale pe fakangāue—ʻe taʻelava ke tali. ʻOku maʻu ai e kakato ʻo e ongoongolelei taʻengatá. ʻOku tau maʻu ai ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e moʻoní ʻa ia te nau fakaleleiʻi ʻa e puputuʻú, palopalema mo e faingataʻa kotoa pē ʻe fehangahangai mo e fāmili ʻo e tangatá pe ko ha faʻahinga taha fakafoʻituitui pē ai” (“Teach the Scriptures” [lea ki he kau faiako fakalotu ʻa e CES, 14 ʻOkatopa, 1977], 3–4, si.lds.org).

Fai haʻo vahevahe ki hono faitāpuekina ʻe he Tohi ʻa Molomoná ʻa hoʻo moʻuí. Fakamanatu ange ki he kau akó ʻa ʻenau taumuʻa ko ia ke lau fakaʻaho e Tohi ʻa Molomoná pea lau kakato e Tohi ʻa Molomoná he taʻú ni ʻo ʻoua ʻe toe siʻi hifo he tuʻo tahá.

Ngaahi Fakamatala Fakamahino mo e Puipuituʻá

Ko ha Fakamatala Nounou ʻo kau ki he Tohi ʻa Molomoná. “Kau ki he pulusinga ko ʻení”

ʻOku ʻi ai ʻa e tatau hiki nima ʻe ua ʻo e Tohi ʻa Molomoná: ko e tatau totonú mo e tatau ʻa e tokotaha fai pākí. Ko e konga siʻi ʻo e fokotuʻutuʻu ko ia ki hono paaki ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻi he 1830, naʻe toʻo ia mei he tatau totonú, pea ko hono toé naʻe fakaʻaongaʻi e tatau ʻa e tokotaha fai pākí ʻa ia ko e tatau pē ia ʻo e tatau totonú. ‘I he taimi naʻe teuteu ai ʻe Siosefa Sāmita e pulusinga ʻo e 1840 ʻo e Tohi ʻa Molomoná, naʻá ne fakaʻaongaʻi e tohi totonú ke fakatonutonu e ngaahi fehalaaki mo e meʻa ne toʻo mei he pulusinga ʻo e 1830. ‘I he pulusinga ʻo e 1981, naʻe toe vakaiʻi e tatau totonú ke fakafoki e fakalea totonú ʻi he ngaahi feituʻu nai ʻe 20. Kapau ʻoku ʻi ai ha ngaahi meʻa hala ʻi he Tohi ʻa Molomoná, ko e ngaahi fehalaaki ia ʻa e tangata, pea ʻoku fai ʻa e ngaahi liliú ke fakafoki pē ʻa e Tohi ʻa Molomoná ki hono ʻuluaki ʻuhingá mo e taumuʻá. (Vakai, Book of Mormon Reference Companion, ed. Dennis L. Largey (2003), 124–25.)

Naʻe tohi ʻe Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmita ʻo pehē:

“Naʻe pau pē ke ʻi ai ha ngaahi fehalaaki ʻi he taipé ʻi he ʻuluaki paaki [ʻo e Tohi ʻa Molomoná], pea ngalo mahalo mo ha foʻi lea ʻe taha pe ua. Naʻe fakalotosiʻi kiate kinautolu kuo nau pulusi ha ngaahi tohi ʻi ha ngaahi tūkunga lelei pea fai ʻaki ʻenau tokanga tahá, ke maʻu ha ngaahi fehalaaki ʻi he taipé, pea ko e niʻihi naʻe hoko ia hili hono siviʻi fakaʻosi ʻo e tohí kae fai hono pākí.

“… ʻOku hā mei hano vakaiʻi fakalelei ʻo e lisi ʻo e ngaahi liliú … ʻoku ʻikai ha fetongi pe fakalahi ʻe taha ʻoku ʻikai fenāpasi kakato mo e tohi totonú. Naʻe fai ha ngaahi liliu ʻi he ngaahi fakaʻilongá mo ha fanga kiʻi meʻa iiki pē naʻe fie maʻu ke fakatonutonu, kae hala ʻatā ke fai ha liliu pe fetongi pe fakalahi ha foʻi fakakaukau ʻe taha ʻi he liliu totonú. ʻI heʻene hā kiate kitautolú, naʻe fai e ngaahi liliú … ke toe mahino ange e tohí pea fakahaaʻi ko e ngaahi meʻa ia naʻe toʻó. ʻOku ou ʻilo fakapapau ko e ngaahi fehalākí pe ngaahi meʻa naʻe ʻikai hā ʻi he paaki ʻuluakí ko e foʻui ia ʻo e tokotaha naʻá ne fokotuʻutuʻú pe fai pākí. Ko e lahi ‘o e ngaahi fehalaaki ko ʻeni ʻi he ngaahi ‘uluaki fakatonutonú naʻe ma‘u ia ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá tonu, pea na‘á ne fai e ngaahi fakatonutonú” (Answers to Gospel Questions, comp. Joseph Fielding Smith Jr., 5 vols. [1957–66], 2:199–200; italics in original).

Paaki