Laipelí
Sēkope


Talateu ki HE Tohi ʻa Sēkopé

Ko e hā e ʻuhinga ʻoku ako ai e tohí ni?

‘I hono ako e tohi ‘a Sēkopé, ʻoku ako ai ʻe he kau akó e ngaahi lēsoni mahuʻinga mei ha tangata naʻe taʻeueʻia ʻene tui kia Sīsū Kalaisí. Naʻe toutou fakamoʻoni ʻa Sēkope kau ki he Fakamoʻuí peá ne fakaafeʻi hono kakaí mo kinautolu naʻa nau lau ʻene ngaahi leá ke nau fakatomala. Naʻá ne akoʻi mo fakahā e mahuʻinga ʻo e fakahoko faivelenga e ngaahi uiuiʻi mei he ʻEikí. Naʻá ne fakatokanga ki hono kakaí kau ki he ngaahi fakatuʻutāmaki ʻo e hīkisiá, koloá, mo e anga-taʻemaʻá. Naʻe lea ʻaki foki mo fakamatalaʻi ʻe Sēkope ʻa e talanoa fakatātā ʻa Seinosi ki he ʻakau ko e ʻōlivé, ʻa ia ʻokú ne fakahaaʻi ʻa e feinga taʻe tuku ʻa e Fakamoʻuí ke ʻomi ʻa e fakamoʻuí ki he kotoa e fānau ʻa e ʻOtuá pea fai foki hano vakaiʻi fakalūkufua ʻo e fengāue ʻaki ʻa e ʻOtuá mo e fale ʻo ʻIsilelí. ʻI he fehangahangai ʻa Sēkope mo Seialemi, ko ha fili ʻo Kalaisí, naʻá ne fakahaaʻi ʻa e founga māʻoniʻoni ke tali ʻaki kiate kinautolu ʻoku nau fehuʻia pe fakaangaʻi ʻetau tuí.

Ko hai naʻá ne hiki e tohí ni?

Naʻe hiki ʻa e tohí ni ʻe Sēkope, ko e foha hono nima ia ʻo Selaia mo Līhaí. Naʻe fāʻeleʻi ia ʻi he feituʻu maomaonganoá lolotonga e fononga hono fāmilí ki he fonua ʻo e talaʻofá. ʻI he kei talavou ʻa Sēkopé, naʻá ne “fepaki mo e ngaahi faingataʻaʻiá mo e mamahi lahi, koeʻuhí ko e anga-mālohi ʻa [hono] ngaahi tokouá” (2 Nīfai 2:1). Neongo ia, naʻe palōmesi ange ʻe Līhai kia Sēkope ʻe “fakatapui ʻa [hono] ngaahi faingataʻaʻiá ke hoko ko ha tāpuaki kiate [ia]” pea te ne fakaʻaongaʻi hono ngaahi ʻahó “ʻi he tauhi ki [hono] ʻOtuá” (2 Nīfai 2:2–3). ʻI heʻene kei talavoú, naʻe mamata ʻa Sēkope ki he nāunau ʻo e Fakamoʻuí (vakai, 2 Nīfai 2:3–4). Naʻe fakatapui ʻe Nīfai ʻa Sēkope ke hoko ko ha taulaʻeiki mo ha akonaki ki he kau Nīfaí (vakai, 2 Nīfai 5:26) pea kimui ange aí naʻá ne tuku kiate ia ʻa e ʻū lauʻi peleti iiki ʻa Nīfaí (vakai, Sēkope 1:1–4). ʻI he hoko ʻa Sēkope ko ha taki faivelenga ʻo e lakanga fakataulaʻeikí mo ha akonakí, naʻá ne ngāue faivelenga ke fakalotoʻi hono kakaí ke nau tui kia Kalaisi (vakai, Sēkope 1:7). Naʻá ne maʻu ha fakahā kau ki he Fakamoʻuí, aʻusia e tauhi mai ʻa e kau ʻāngeló, fanongo ki he leʻo ʻo e ʻEikí (vakai, Sēkope 7:5), mo mamata ki hono Huhuʻí (vakai, 2 Nīfai 11:2–3). Ko Sēkopé ko e tamai ia ʻa ʻĪnosí, pea naʻá ne tuku kiate ia ʻa e ʻū lauʻi peletí kimuʻa peá ne pekiá.

Naʻe hiki nai e tohí ni maʻa hai pea ko e hā hono ʻuhingá?

Naʻe fakahinohinoʻi ʻe Nīfai ʻa Sēkope ke ne lekooti e ngaahi akonaki, ngaahi fakahā, mo e ngaahi kikite toputapu “koeʻuhí ko Kalaisi, pea koeʻuhí ke ʻaonga ki homau kakaí” (Sēkope 1:4). Naʻe talangofua ʻa Sēkope ki he fakahinohino ko ʻení mo ne fakatolonga e ngaahi meʻa naʻá ne “pehē ʻoku mahuʻinga tahá” (Sēkope 1:2). Naʻá ne hiki ʻo pehē: “ʻOku mau ngāue faivelenga ke tohi ʻa e ngaahi leá ni ki ha ʻū lauʻi peleti, ʻi he fakaʻamu ʻe maʻu ia ʻe homau kāinga ʻofeiná mo ʻemau fānaú ʻi he loto-fakafetaʻi. … Ko hono ʻuhinga ʻeni kuo mau tohi ai ʻa e ngaahi meʻá ni, koeʻuhí ke nau ʻilo naʻa mau ʻilo kia Kalaisi, pea naʻa mau maʻu ha ʻamanaki lelei ki hono nāunaú ʻi he ngaahi taʻu ʻe lau teau kimuʻa ʻi heʻene hāʻele maí” (Sēkope 4:3–4). Naʻ e fakamatalaʻi ʻe Sēkope ʻa e kaveinga tefito ʻo ʻene ngaahi tohí ʻi heʻene pehē, “Ko e hā ʻoku ʻikai ke tau lau ai ki he fakalelei ʻa Kalaisí, pea maʻu ha ʻilo haohaoa kiate ia … ?” Sēkope 4:12

Ko e fē taimi mo e feituʻu naʻe hiki ai ʻení?

ʻOku kamata e tohi ʻa Sēkopé fakafuofua ki he taʻu 544 K.M., he taimi naʻe tuku ai ʻe Nīfai kia Sēkope ʻa e ʻū lauʻi peleti īkí. Naʻe fakaʻosi ia ofi ki he ngataʻanga e moʻui ʻa Sēkopé, he taimi naʻá ne ʻoange ai ʻa e ʻū lauʻi peletí ki hono foha ko ʻĪnosí. Naʻe hiki ʻe Sēkope e lekootí ni lolotonga ʻene nofo he fonua ko Nīfaí.

Ko e hā e ngaahi meʻa ʻe niʻihi ʻoku ʻiloa ai e tohí ni?

ʻOku ʻomi ʻe he tohi ʻa Sēkopé ha fakamatala kau ki he puleʻanga Nīfaí hili e pekia ʻa Nīfaí. Naʻe pani ʻe Nīfai ha tangata ke ne fetongi ia ko e tuʻi mo e pule ki he kakaí, lolotonga iá naʻe hoko ʻa Sēkope mo hono tokoua ko Siosefá ko e ongo taki fakalaumālie ki he kau Nīfaí. Ko e meʻa ʻe taha ʻoku ʻiloa ai e tohí ni ko hono fakahalaiaʻi ʻe Sēkope ʻa e ngāue ʻaki taʻe fakamafaiʻi ʻo e mali tokolahí. Ko e fakamatala pē taha ki he kaveingá ni ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻoku ʻi he Sēkope 2. ʻOku ʻi he tohi foki ʻa Sēkopé ʻa e vahe lōloa taha ʻi he Tohi ʻa Molomoná, Sēkope 5, ʻa ia ʻoku ʻi ai ʻa e talanoa fakatātā ʻa Seinosi ki he ʻakau ko e ʻōlivé. Tanaki atu ki aí, ʻoku lekooti ʻi he tohi ʻa Sēkopé ʻa e ʻuluaki sīpinga ʻo e fakatokanga fakahangatonu ʻa ha palōfita ʻo e Tohi ʻa Molomoná ki he kau Nīfaí fekauʻaki mo e loto-hīkisiá—ʻa e angahala te ne fakatupu honau fakaʻauhá (vakai, Sēkope 2:12–22; Molonai 8:27). ʻOku lekooti foki ai ʻa e ʻuluaki hā ʻo e fakafepaki kia Kalaisí ʻi he kau Nīfaí.

1. Toʻo Kongokonga Lalahí

Sēkope 1 ʻOku talangofua ʻa Sēkope ki he fekau ʻa Nīfai ke tauhi ha lekooti toputapu. ʻOku pekia ʻa Nīfai. ʻOku tauhi ʻe Sēkope mo Siosefa ʻa e kakaí, ʻo akoʻi e folofola ʻa e ʻOtuá kiate kinautolu.

Sēkope 2–3 ʻOku fakatokanga ʻa Sēkope ki he kau Nīfaí ʻi heʻene lea he temipalé, kau ki he hīkisiá, ʻofa ʻi he ngaahi koloá, mo e anga-taʻemaʻá.

Sēkope 4–6 ʻOku fakamoʻoni ʻa Sēkope kia Kalaisi mo lea ʻaki e talanoa fakatātā ʻa Seinosi ki he ʻakau ko e ʻōlivé. ʻOkú ne poupouʻi hono kakaí ke nau fakatomala, maʻu e ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí, pea teuteu ki he fakamāú.

Sēkope 7 ʻOku veuveuki ʻe Sēkope ʻa Seialemi, ko ha fili ʻo Kalaisi, ʻaki e tokoni ʻa e ʻEikí. ʻOkú ne fakahā ʻa e fepaki ʻi he vahaʻa ʻo e kau Nīfaí mo e kau Leimaná pea mo hono ʻoange ʻo e ʻū lauʻi peleti peleti īkí kia ʻĪnosí.

Paaki